1

¹ Izreke Salomona, Davidova sina, Izrćlova kralja."

² One daju spoznaju mudrosti i stege; daju razumijevanje mudra govora. ""

³ čine da se postigne stega i razboritost, pravednost, poštenje i iskrenost."

⁴ Daju razboritost neiskusnima, razum i spoznaju mladiću."

⁵ čuje li ih mudrac, u znanju će porasti; razum će sebi steći životnu mudrost. ""

⁶ Razumjet će govor izreke i prispodobe, riječi i zagonetke mudraca."

⁷ Strah je Gospodnji najviša spoznaja; samo luđaci preziru mudrost i stegu. ""

⁸ Slušaj, sine moj, pouku svojega oca! Ne cijeni malo naputak svoje majke!"

⁹ Jer su oni mio vijenac tvojoj glavi, ures vratu tvojemu."

¹⁰ Sine moj, nemoj pristati ako te mame zli ljudi; ""

¹¹ ako reknu: “Dođi s nama, da natjeramo u stupicu dobroga, da stavimo zamku nedužnome ni za što!"

¹² Žive ih proždrimo kao carstvo mrtvih, s kožom i kosom, kao one što silaze u podzemni svijet!"

¹³ Dobit ćemo neko dragocjeno dobro, napunit ćemo svoje kuće plijenom."

¹⁴ U našemu krugu bacat ćeš svoj ždrijeb; kao svi vodit ćeš zajedničku kesu.” ""

¹⁵ Sine moj, ne idi na put s njima i drži svoju nogu daleko od njihove staze!"

¹⁶ Jer njihove noge hite prema zlu, trče da prolijevaju krv."

¹⁷ Jer je uzalud razapeta mreža pred očima svih ptica."

¹⁸ Vrebaju vlastitu krv, stavljaju sami sebi zamku."

¹⁹ To je sudbina onoga, koji ide za nepravednim dobitkom: on ga stoji glave."

²⁰ Mudrost propovijeda na otvorenoj cesti. Na slobodnim mjestima odjekuje njezin glas."

²¹ Visoko gore na zidovima razliježe se njezin povik. Na vratima, u gradu, drži svoje govore:"

²² ”Dokle ćete još, vi luđaci, ljubiti ludost, i vama, podsmjehivači, dokle će biti mio podsmijeh, i vi, bezumni, dokle ćete mrziti razboritost?"

²³ Primite k srcu moju opomenu! Evo, pustit ću svoje negodovanje protiv vas, da slobodno poteče. Objavit ću vam svoje izreke."

²⁴ Zvao sam, a vi ste se nećkali, namigivao sam, a nitko nije mario; ""

²⁵ u vjetar ste bacali svaki moj savjet, niste htjeli znati za moju opomenu."

²⁶ Zato ću se i ja smijati vašoj nesreći, rugat ću se kad vas napadne tjeskoba,"

²⁷ kad kao zlo vrijeme na vas navali strah, i vaša pogibao kao oluja dođe, kad nasrne na vas nevolja i muka."

²⁸ Tada će me zvati, ali se ja ne ću odazvati. Tražit će me, ali me ne će naći."

²⁹ Budući da su mrzili spoznaju, i za strah Gospodnji nisu ništa pitali,"

³⁰ i za moj savjet nisu se nikada brinuli, nego su sve pokude moje prezirali,"

³¹ zato će jesti plod svojih djela i nasitit će se svojih nauma."

³² Jer luđacima njihov otpad donosi smrt, bezbrižnost je propast luđaka."

³³ Ali tko me slijedi, može stanovati sigurno i biti miran, bez bojazni od zla.”"

2

¹ Sine moj, ako primiš moje pouke i ako moje naputke u sebi pohraniš,"

² ako mudrosti posudiš svoje uho, i svoje srce obratiš razboritosti,"

³ da, ako prizoveš mudrost i svoj glas podigneš prema spoznaji,"

⁴ ako je tražiš kao srebro, ako je kao sakriveno blago budeš tražio ?"

⁵ tada ćeš upoznati strah Gospodnji i dobit ćeš spoznanje Boga."

⁶ Jer mudrost daje samo Gospodin; spoznaja i razboritost dolaze iz njegovih usta. ""

⁷ Iskrenima čuva spasenje, štit je onima koji hode u nedužnosti."

⁸ Zaštićuje stazu pravde i čuva put svojih pobožnika."

⁹ Tada ćeš zadobiti razumijevanje za pravednost, poštenje i iskrenost za svaki dobar put."

¹⁰ Jer mudrost uđe u tvoje srce, spoznaja obraduje tvoju dušu."

¹¹ Oprez će bdjeti nad tobom, razbor će te čuvati."

¹² čuvat će te od zla puta, od ljudi koji govore varavo,"

¹³ koji ostavljaju prave staze, kako bi išli mračnim putovima,"

¹⁴ koji se raduju čineći zlo i nalaze užitak u zloj opačini."

¹⁵ Kriva je njihova staza. Vijugaju njihovi putovi."

¹⁶ Ona te čuva od tuđe žene, od tuđinke koja govori laskavo,"

¹⁷ koja ostavlja prijatelja svoje mladosti i zaboravlja zavjet svoga Boga."

¹⁸ Zaista, u smrt tone njezina kuća, u carstvo mrtvih idu njezini putovi."

¹⁹ Tko svrati k njoj, ne dolazi nikada natrag, ne stane viša nikada na staze života."

²⁰ Zato hodi putem dobrih! Drži se staze pravednikâ!"

²¹ Jer samo će dobri stanovati u zemlji, samo će pošteni ostati u njoj."

²² A bezbožnici će biti istrijebljeni iz zemlje, bezakonici će iz nje biti iščupani."

3

¹ Sine moj, ne zaboravljaj moje pouke! Neka se obazire tvoje srce na moje upute!"

² Jer ti one donose dug život, godine blagostanja i puno sreće."

³ Nikad te ne će ostaviti ljubav i vjernost. Priveži moje zapovijedi na vrat! Napiši ih na ploču svojega srca!"

⁴ Tada ćeš dobiti milost i bogatu nagradu kod Boga i ljudi."

⁵ Uzdaj se u Gospodina svim srcem! Ne oslanjaj se na svoju razboritost!"

⁶ Misli na njega na svim svojim putovima i on će ti ravnati staze."

⁷ Ne smatraj sama sebe mudrim! Boj se Gospodina i kloni se zla!"

⁸ To čini tvoje tijelo zdravim i vrelo je mladosti tvojim udovima."

⁹ Daj čast Gospodinu svojim posjedom i prvinama svega dohotka!"

¹⁰ Tada će se tvoje žitnice napuniti obiljem, i prelijevat će se vino iz tvojih kaca."

¹¹ Sine moj, ne misli nisko o Gospodnjoj stegi! Nemoj da ti omrzne njegovo kuđenje!"

¹² Jer koga Gospodin ljubi, onoga kudi, kao otac sina kojemu hoće dobro."

¹³ Blago čovjeku koji postigne mudrost, i čovjeku koji dobije razboritost!"

¹⁴ Jer je bolje nju steći nego srebro; nju dobiti više vrijedi od zlata. ""

¹⁵ Dragocjenija je od bisera; sve tvoje dragocjenosti ne mogu se s njom izjednačiti. ""

¹⁶ Dug se život krije u njezinoj desnici, bogatstvo i čast u njezinoj ljevici."

¹⁷ Njezini su putovi putovi miline, i sve njezine staze pune su sreće."

¹⁸ Stablo je života onome koji je prihvati. Tko je drži čvrsto, sretan je."

¹⁹ Gospodin je mudrošću osnovao zemlju, i razboritošću utvrdio zemlju."

²⁰ Njegovom mudrošću provališe vode iz dubine, oblaci kaplju rosom."

²¹ Sine moj, ne gubi je s očiju! čuvaj razboritost i oprez!"

²² Tako će one biti tvojoj duši za život, tvojemu vratu za ures."

²³ Tada ćeš ići bez brige svojim putem i ne ćeš se spotaknuti svojom nogom."

²⁴ Kad legneš, ne trebaš se plašiti. Kad počivaš, spavaš slatko."

²⁵ Ne trebaš se plašiti nagle strahote niti pogibelji bezbožnikâ, kad nasrne."

²⁶ Jer će Gospodin biti tvoje pouzdanje i čuvat će tvoju nogu od zamke."

²⁷ Oskudnima ne uskraćuj dobročinstva, kad je u tvojoj moći da ga dijeliš!"

²⁸ Ne govori bližnjemu: Idi, dođi opet, sutra ću ti dati, kad to možeš već danas!"

²⁹ Ne izmišljaj ništa zlo protiv bližnjega, dok on boravi kod tebe bez brige!"

³⁰ Ne svađaj se ni sa kim bez razloga ako ti se nije ništa učinilo nažao!"

³¹ Nemoj zavidjeti ljudima nasilnicima! Ne izabiri njihovih putova!"

³² Jer Gospodin odbacuje bezbožnika, a pobožniku je vjeran prijatelj."

³³ Prokletstvo Gospodnje leži na bezbožnikovoj kući, a stan pravednika blagoslivlja."

³⁴ Ima li posla s podsmjehivačima, on sam postaje podsmjehivač, a poniznima daje milost."

³⁵ čast je baština mudroga, a sramotu on štedi za luđake."

4

¹ Slušajte, djeco, očevu opomenu! Pazite da se naučite mudrosti."

² Jer vam dajem dobre pouke; ne prezirite mojega naputka! ""

³ Kad sam još kao dijete boravio kod svojega oca, kao nježno, jedino dijete pod okriljem majke,"

⁴ tad me je on učio i rekao mi: “Neka tvoje srce drži čvrsto moje riječi! Drži se mojih zapovijedi, pa ćeš živjeti!"

⁵ Pribavi sebi mudrost, pribavi sebi razboritost! Ne zaboravljaj to! Ne odstupaj od riječi mojih usana!"

⁶ Nemoj je ostaviti: ona će te čuvati! Ljubi je: ona će te braniti!"

⁷ Početak mudrosti: pribavi sebi mudrost, pribavi sebi razboritost svim svojim imanjem!"

⁸ Cijeni je visoko: ona će te uzvisiti; ona će te proslaviti kad je zavoliš. ""

⁹ Oko tvoje glave savit će ti mio vijenac, dat će ti sjajnu krunu.”"

¹⁰ Slušaj, sine moj! Primi moje riječi! I umnožit će ti se godine života."

¹¹ Pokazat ću ti put mudrosti, vodit ću te pravom stazom."

¹² Uziđeš li po njoj, ne će se stezati tvoj korak. I potrčiš li po njoj, ne ćeš se spotaknuti."

¹³ Drži stegu! Ne puštaj je! čuvaj je! Ona je tvoj život."

¹⁴ Ne stupaj na stazu bezbožnika! Ne hodaj putem zlikovaca!"

¹⁵ Bježi od njega, nemoj ga slijediti! Ukloni mu se, prođi mimo njega!"

¹⁶ Oni ne mogu počinuti ako ne učine ništa zla. San im je ugrabljen ako koga nisu zaveli."

¹⁷ Jer jedu kruh bezbožnika i piju vino nasilja."

¹⁸ Staza je pravednikâ kao osvit; on sve više svijetli, do potpuna dana. ""

¹⁹ Put je bezbožnikâ kao tamna noć, i ne znaju na što će se spotaknuti."

²⁰ Sine moj, pazi na moje riječi! Prigni svoje uho mojim razlozima."

²¹ Neka ti nikada ne odlaze iz očiju! čuvaj ih na dnu srca!"

²² Jer tko ih nađe, za njega su život, a svemu njegovu tijelu zdravlje."

²³ Svom brižljivošću čuvaj svoje srce, jer iz njega izvire život!"

²⁴ Drži daleko laž od svojih usta. Tvoje usne neka budu čiste od varki!"

²⁵ Neka pravo gleda tvoje oko! Neka tvoje trepavice idu ravno pred tobom!"

²⁶ Svoje noge stavi na ravnu stazu, svi tvoji putovi neka su tvrdo određeni!"

²⁷ Ne svraćaj desno ili lijevo! Drži daleko svoju nogu od zla!"

5

¹ Sine moj, pripazi na moju mudrost! Prigni svoje uho k mojoj razboritosti!"

² Tako se držiš mudrosti i čuvaš stegu svojim usnama."

³ S usana bludnice kaplje med, i grlo joj je glađe od ulja."

⁴ Ali na kraju je gorka kao pelin, oštra kao mač dvorezac."

⁵ Njezine noge silaze k smrti, njezini koraci vode k podzemnome svijetu."

⁶ Ona ne ide stazom života; na neprekidnim putovima gine, a da to ne opaža. ""

⁷ Dajte, sinovi, poslušajte me! Ne odstupajte od riječi mojih usta!"

⁸ Drži daleko od nje svoj put! Ne približavaj se vratima njezine kuće!"

⁹ Inače predaješ drugima cvijet svoje mladosti, svoje godine neumoljivomu."

¹⁰ Inače se site drugi na tvom imanju, tvoja zasluga dolazi u kuću tuđina."

¹¹ Ti bi još morao na kraju gorko jadikovati kad bi ti se oduzelo tijelo i meso,"

¹² i morao bi priznati: “Ah, mrzio sam stegu. Srce je moje preziralo pokude."

¹³ Glasa svojih učitelja nisam slušao, svojega uha nisam prignuo k svojim odgojiteljima."

¹⁴ Gotovo bih bio posve upao u nesreću usred skupštine i općine.”"

¹⁵ Pij vodu iz svojega vlastitog studenca i žubor-vodu iz svojega vrela!"

¹⁶ Moraju li se tvoji izvori razlijevati vani i tvoji potoci po ulicama?"

¹⁷ Ne, nego su oni samo tvoji, a ne da ih s tobom piju tuđinci."

¹⁸ Neka je blagoslovljen tvoj izvor! Veseli se ženi svoje mladosti,"

¹⁹ košuti punoj miline, srni punoj ljupkosti! Ljubav prema njoj smije te uvijek zanijeti. Naslađuj se vazda u njezinoj ljubavi!"

²⁰ Zašto bi se, sine moj, radovao s drugom, zašto bi tuđinku grlio u ljubavi?"

²¹ Zaista, pred očima su Gospodnjim svačiji putovi; on pazi na sve njegove staze. ""

²² Bezbožnika hvata njegova vlastita krivnja; užetima svojih grijeha on biva vezan. ""

²³ Umrijet će od nestašice stege; on će se srušiti u velikoj svojoj ludosti. ""

6

¹ Sine moj, ako si postao jamac za svojega bližnjega, ako si dao ruku drugome,"

² ako si se vezao kojim obećanjem, ako te drže za riječ,"

³ onda učini to, sine moj, da se oslobodiš ? jer si dopao u ruke svojemu bližnjemu; idi, baci se na tlo, saleti svojega bližnjega! ""

⁴ Ne daj sna svojim očima, ni svojim trepavicama da drijemaju!"

⁵ Otmi se iz ruke kao srna, kao ptica iz ruku ptičara!"

⁶ Idi k mravu, lijenčino, promatraj što on čini, i postani mudar!"

⁷ Ako i nema vođe ni upravitelja, ni gospodara,"

⁸ ipak se brine ljeti za svoju hranu, skuplja sebi jelo u vrijeme žetve."

⁹ Dokle ćeš još, lijenčino, ležati? Kad ćeš se dići oda sna?"

¹⁰ ”Još malo spavati, još malo drijemati, još malo sklopiti ruke i počivati!”"

¹¹ Već dolazi na te kao glasnik siromaštvo i kao ratnik nestašica."

¹² Lopov je i bezbožnik, tko naokolo ide s lažnim govorom,"

¹³ tko namiguje očima, tumači nogama, znakove daje prstima,"

¹⁴ tko plete spletke u srcu i vazda kuje zlo."

¹⁵ Zato će ga iznenada stići pogibija. Jadno će se bez pomoći rasprsnuti."

¹⁶ Šest je stvari koje su mrske Gospodinu, i sedam ih je koje se gade njegovu srcu:"

¹⁷ ohole oči, lažan jezik i ruke koje prolijevaju nedužnu krv,"

¹⁸ srce koje kuje zle misli, noge koje brzo trče prema zlu,"

¹⁹ onaj koji govori kao lažni svjedok i sije neslogu među braćom."

²⁰ Cijeni, sine moj, opomene svojega oca i ne zapostavljaj pouka svoje majke!"

²¹ Uvijek ih veži sebi na srce, privijaj ih oko vrata!"

²² Kada ideš, pratit će te. Kada počivaš, nad tobom će bdjeti. Kada se probudiš, ići će s tobom na rad."

²³ Jer opomene su svjetiljke, a pouke svjetlost; put prema životu su opominjanja na stegu. ""

²⁴ čuvat će te od zle žene, od glatka jezika tuđinke."

²⁵ Ne nosi u svom srcu požude za njezinom ljepotom! Nemoj da te uhvati svojim pogledima!"

²⁶ Jer s bludnice spadne čovjek na komad kruha. A udana žena ide u potjeru za dragocjenim životom."

²⁷ Može li se oganj sakriti u njedrima a da se odjeća ne upali?"

²⁸ Može li tko hoditi po živom ugljenu, a da ne opeče svoje noge?"

²⁹ Tako biva onome koji ide k ženi drugoga. Tko je se dotakne, ne ostaje bez kazne."

³⁰ Progleda li se kradljivcu, kad ukrade, samo da utaži požudnu glad?"

³¹ Ne, nego kad ga uhvate, mora nadoknaditi sedmerostruko, makar morao dati sve imanje svoje kuće."

³² Ali tko učini preljub sa ženom, izgubio je razum. Samo onaj koji hoće sam sebe strovaliti u propast, čini nešto tako."

³³ Samo udarce i porugu nosi odatle, i sramota se njegova ne može izbrisati."

³⁴ Jer je ljubomora žestoka u muža. On ne štedi na dan osvete."

³⁵ Nikakav otkup ne može ga umiriti. Ne zadovoljava se, makar mu još ne znam koliko dao."

7

¹ čuvaj, sine moj, u srcu moje riječi i sakrivaj moj naputak kod sebe!"

² čuvaj moje zapovijedi, i živjet ćeš, čuvaj moj nauk kao zvijezdu svojega oka!"

³ Priveži ih sebi na prste, napiši ih na ploču svojega srca!"

⁴ Reci mudrosti: “Sestro moja!” i nazovi razboritost “uzdanicom”,"

⁵ da te drže daleko od žene drugoga, od tuđinke koja govori laskavo."

⁶ Kad sam gledao kroz prozor svoje kuće, virio kroz rešetke"

⁷ i pazio na lude i mudre, opazih neiskusna mladića."

⁸ Koračao je ulicom dolje pokraj jednoga ugla, išao je putem kući,"

⁹ u sumrak, pri izmaku dana, kad je padala noćna tama."

¹⁰ Najednom ga susretne žena u odijelu bludnice i lukava srca."

¹¹ Drsko se skitala naokolo; njezine noge nisu mogle ostati kod kuće. ""

¹² Sad na ulici, sad na trgovima, na svakom je uglu vrebala."

¹³ I uhvati ga, i poljubi ga, i bezobrazno mu reče:"

¹⁴ ”Bila sam dužna žrtvu pomirnicu. A danas izvrših svoj zavjet."

¹⁵ Zato iziđoh tebi ususret, da te potražim. I eto, nađoh te."

¹⁶ Opremila sam svoju ložnicu prostirkama, vezenim egipatskim prostirkama."

¹⁷ Poškropila sam svoju postelju smirnom, alojem i cimetom."

¹⁸ Pa dođi! Uživat ćemo u ljubavi, plivat ćemo u ljubavnoj slasti do zore."

¹⁹ Jer mi muž nije kod kuće, otišao je daleko na put."

²⁰ Vreću je s novcem uzeo sa sobom. Vraća se kući istom o uštapu.”"

²¹ Mnogim nagovaranjem zavede ga. Glatkim usnama odvuče ga sa sobom."

²² Ode za njom, bezumnik, kao vol kojega vode na klanje, kao jelen koji se zaplete u mreže,"

²³ dok mu strijela ne probije jetra, kao što ptica leti u zamku, a ne opazi da joj se radi o životu."

²⁴ Zato dakle, sinovi, poslušajte me! Pripazite na riječi mojih usta!"

²⁵ Nemoj da zastrani tvoje srce na put k njoj, nemoj da zalutaš na njezine staze!"

²⁶ Jer je velik broj ubijenih, što ih je ona oborila. Mnogo ih je koje je pobila."

²⁷ Kuća je njezina put u svijet mrtvih; ona vodi dolje u odaje smrti. ""

8

¹ čuj! Ne zove li mudrost? Ne diže li razboritost svoj glas?"

² Gore, visoko iznad ceste, ili tamo gdje se križaju putovi, ona se postavila."

³ Ili kod vrata gdje se ostavlja grad ili gdje se ulazi u grad ona zove glasno:"

⁴ ”Vas zovem, o ljudi! Riječ upravljam čovječjoj djeci."

⁵ Imajte razumijevanja za mudrost, vi ljudi puni jednostavnosti! Urazumite se, vi ludi!"

⁶ Slušajte! Jer ću vam govoriti velike stvari. Svoje usne otvaram za istinit govor."

⁷ Jest, moj jezik govori samu istinu. Mrska je mojim usnama lažljivost."

⁸ Istinite su riječi mojih usta, ništa nema u njima lažno i zlobno."

⁹ Sve su one jasne razboritomu i jednostavne onima koji traže istinu."

¹⁰ Primite moj naputak radije nego srebro, i razboritost radije nego zlato!"

¹¹ Jer je mudrost vrednija od bisera. Nikakva dragocjenost nije joj jednaka."

¹² Ja, mudrost, u savezu sam s razboritošću. Ovo je znanje moja zasluga."

¹³ Strah je Gospodnji mržnja zla. Ja mrzim uznositost i oholost, zao put i lažan govor."

¹⁴ U meni je oprez i mudar savjet. Moja je razboritost i moja je jakost."

¹⁵ Po meni vladaju kraljevi, odlučuju velikaši po pravdi."

¹⁶ Po meni zapovijedaju knezovi, plemići, svi suci na zemlji."

¹⁷ Ja ljubim one koji mene ljube. Koji me traže, nađu me."

¹⁸ U meni se nađu bogatstvo i čast, i postojano dobro i trajno blagostanje."

¹⁹ Plod je moj bolji od suhoga zlata, a moj dobitak vredniji od očišćenoga srebra."

²⁰ Idem stazom pravednosti posred putova pravice."

²¹ Onima koji me ljube, dajem dobra, napunjam njihove riznice."

²² Gospodin me stvori u početku svojega upravljanja, kao prvo od svojih djela, u pradoba."

²³ Bila sam postavljena prije vjekova, prije početka, prije postanka svijeta."

²⁴ Nije još bilo dubina voda kada sam se rodila. Nije još bilo izvora s obilatom vodom."

²⁵ Nisu još bile stvorene gore, prije humova ja sam se rodila,"

²⁶ prije nego je stvorio zemlju i polja, i prve početke svijeta."

²⁷ Kad je gradio nebo, ja sam bila tamo, i kad je premjeravao svod nad morskim vodama."

²⁸ Kad je u visini motao oblake, kad je pustio da nabujaju izvori bezdana,"

²⁹ kad je postavljao granice moru, da nikada ne prijeđe voda svoju obalu, kad je utvrđivao stupove zemlji,"

³⁰ tada sam stajala, ja, njegova miljenica, na njegovoj strani; bila sam iz dana u dan puna zanosa, puna radosti pred njim svagda, ""

³¹ puna radosti na širokoj zemlji, puna zanosa nad djecom čovječjom."

³² Tako dakle, sinovi, poslušajte me! Spasenje onima koji idu mojim putovima!"

³³ Slušajte moj naputak, da dobijete mudrost! Nemojte je odbaciti!"

³⁴ Blago onome koji me sluša, koji stražari na mojim vratima svaki dan, koji čuva moje dovratnike!"

³⁵ Jer tko nađe mene, našao je život. Što želi dobije od Gospodina."

³⁶ Tko mene promaši, ošteti svoju dušu. Svi koji me mrze, ljube smrt."

9

¹ Mudrost sagradi sebi kuću; stoji na sedam stupova. ""

² Pokla svoju stoku; natoči svoje vino. Postavi svoj stol. ""

³ Posla svoje djevojke da objave na najvišim mjestima grada:"

⁴ ”Tko je neuk, neka navrati ovamo! Tko nema razboritosti, toga ću poučiti."

⁵ Dođite, jedite mojega kruha, pijte vina što sam ga natočila!"

⁶ Ostavite ludost, da živite! Pođite putem razboritosti!"

⁷ Tko poučava podsmjehivača, donosi sam sebi samo sramotu; tko kori bezbožnika, prima porugu. ""

⁸ Ne poučavaj podsmjehivača: on bi te mogao zamrziti. Kudi mudroga, on će te ljubiti."

⁹ Poučavaj mudroga, i bit će još mudriji! Poučavaj pobožnika: on će dobiti još razboritosti."

¹⁰ Početak je sve mudrosti strah Gospodnji; poznavati Presvetoga jest razboritost. ""

¹¹ Jer je Gospodin onaj koji umnožava tvoje dane, koji čini mnogima godine tvojega života."

¹² Ako si mudar, to je za tvoje dobro. Ako si podsmjehivač, sam ćeš to morati okajati."

¹³ Žena, “ludost” nemirna je žena. Ona se razumije samo u zavođenje."

¹⁴ Sjedi na vratima svoje kuće, na stolici u gradu visoko gore,"

¹⁵ da zove one što prolaze, a koji idu pravo svojim putem."

¹⁶ Tko je lud, neka navrati ovamo; tko nema razboritosti, toga ću poučiti. ""

¹⁷ Tako je slatka ukradena voda, tečan je sakriven kruh."

¹⁸ A ne znaju da se tamo gomilaju sjene, da njezini gosti leže u carstvu mrtvih."

10

¹ Mudar je sin radost svojemu ocu, a lud je sin žalost svojoj majci."

² Nepravedno stečeno blago ne donosi koristi, a pravednost izbavlja od smrti."

³ Ne da Gospodin da trpe glad pravednici, a pohlepu bezbožnika odbija."

⁴ Lijena ruka osiromašuje, a marljiva ruka obogaćuje."

⁵ Tko ljeti sabire, razuman je; tko spava o žetvi, ništavac je. ""

⁶ Na glavu pravednika prosipa se bogat blagoslov, a usta bezbožnika kriju bijedu."

⁷ Spomen pravednikov ostaje u blagoslovu, a ime se bezbožnika proklinje."

⁸ Tko je mudra srca, prima naputke; lud brbljavac propadne. ""

⁹ Tko ide svojim putem u nedužnosti, ide sigurno; tko ide krivim stazama, prepoznat će se. ""

¹⁰ Tko namiguje očima, zadaje muku; lud brbljavac propadne. ""

¹¹ Usta su pravednikova izvor života, a usta bezbožnika kriju bijedu."

¹² Mržnja izaziva samo svađu, a ljubav prikriva sve prijestupe."

¹³ Na usnama je razumnoga mudrost, a batina pripada leđima ludoga."

¹⁴ Mudri kriju znanje, a usta su ludoga blizu pogibelji."

¹⁵ Imanje je bogatomu njegov tvrdi grad; siromasima je pogibao njihovo siromaštvo. ""

¹⁶ Pravednikovi prihodi služe za život, a bezbožnikov dobitak za grijeh."

¹⁷ Tko prima ukor, na putu je prema životu; tko odbacuje opomene, luta. ""

¹⁸ Lažne usne kriju mržnju; tko iznosi klevete, luđak je. ""

¹⁹ Mnogom govorenje ne biva bez grijeha, a tko zauzdava jezik, radi razumno."

²⁰ Jezik je pravednikov odabrano srebro, a razum bezbožnika malo vrijedi."

²¹ Pravednikove usne mnogima su utjeha, a luđaci umiru od svoje ludosti."

²² Božji blagoslov obogaćuje, vlastita muka tu ništa ne pomaže."

²³ Luđaku je veselje počiniti sramotu, a čovjek razuman drži se mudrosti."

²⁴ čega se bezbožnik plaši, to ga snađe; što pravednici žele, to dobiju. ""

²⁵ Kad nastane oluja, bezbožnika nestane, a pravednik stoji tvrdo na vječnom temelju."

²⁶ Što je ocat zubima i dim očima to je lijenčina svojemu gospodaru."

²⁷ Strah Gospodnji produljuje dane života, a bezbožnicima se godine skraćuju."

²⁸ Nada se pravednikova pretvara u radost, a nadanje se bezbožnika razbija."

²⁹ Onome koji hodi u nedužnosti, Gospodin je obrana, a bezbožnicima propast."

³⁰ Pravednik se ne će nikada pokolebati, a bezbožnici ne će ostati u zemlji."

³¹ Pravednikove usne rađaju mudrost, a lažan jezik pada u pogibiju."

³² Pravednikove usne smišljaju sreću, a usta bezbožnikova opačinu."

11

¹ Lažna je vaga Gospodinu mrska, a puna mu je mjera ugodna."

² Dođe li oholost, dođe i prezir, a mudrost se zadrži kod poniznih."

³ Nedužnost vodi poštene sigurno, a nevjerne upropaštava njihova lažljivost."

⁴ Bogatstvo ne koristi ništa u dan srdžbe, a pravednost izbavlja od smrti."

⁵ Nedužnome ravna put njegova pravda, a bezbožnik pada od vlastite zloće."

⁶ Poštene izbavlja njihova pravda, a nevjerni se hvataju u vlastitoj zloći."

⁷ Kad umre bezbožnik, propada njegovo nadanje; očekivanje opakoga se sruši. ""

⁸ Pravednik se izbavlja iz nevolje, a bezbožnik zauzima njegovo mjesto."

⁹ Opak čovjek traži da pokvari bližnjega svojim jezikom, a oprezom se izbavljaju pravednici."

¹⁰ Dobru pravednika raduje se grad, a kliče nad propašću bezbožnika."

¹¹ Grad se podiže blagoslovom poštenih ljudi, a ustima se bezbožnika uništava."

¹² Bezumik postupa sa svojim bližnjim prezirno, a razuman čovjek tiho šuti."

¹³ Tko kao klevetnik ide naokolo, izdaje tajne, a pouzdan čovjek čuva ih tajno."

¹⁴ Gdje nema vodstva, propada narod, a dobro stoji gdje se čuju mnogi savjetnici."

¹⁵ Veoma se zlo prolazi kad se jamči za druge; tko izmiče pružanju ruke, ide sigurno. ""

¹⁶ Oprezna žena je čast mužu, a žena koja prezire pravdu, prijestolje je sramote. Lijeni ljudi oskudijevaju, a radini dobivaju bogatstvo."

¹⁷ Dobrostiv čovjek čini samom sebi dobro; nemilostiv samom sebi reže meso. ""

¹⁸ Bezbožnik dobiva isprazan dobitak, a sigurnu plaću onaj koji sije pravednost."

¹⁹ Tko se drži pravednosti, ide prema životu; tko čini zlo, srlja u propast. ""

²⁰ Tko je lažna srca, mrzak je Gospodinu, a tko ide nedužno, mio mu je."

²¹ Prije će ili kasnije zao čovjek primiti kaznu, a rod će se pravednika izbaviti."

²² U gubici svinje zlatna brnjica: to je lijepa, ali besramna žena."

²³ Pravednikova želja nalazi sreću; nada je bezbožnikova nesreća. ""

²⁴ Jedan dijeli obilno i sve je bogatiji; drugi previše škrtari i sve je siromašniji. ""

²⁵ Tko čini dobro, nalazi obilnu okrepu; tko napaja druge, napaja samoga sebe. ""

²⁶ Tko ne da žita, proklinje ga narod; tko ga daje, na njegovu glavu dolazi blagoslov. ""

²⁷ Tko traži dobro, dobiva milost; tko traži zlo, ono ga snađe. ""

²⁸ Tko se uzda u svoje bogatstvo, propada; a pravednici uspijevaju kao zelene grane. ""

²⁹ Tko zapušta svoju kuću, žanje vjetar; luđak će služiti mudromu. ""

³⁰ Plod je pravednikov drvo života; mudri pridobiva srca. ""

³¹ Ako se pravedniku plaća na zemlji, koliko prije bezbožniku i grješniku."

12

¹ Tko ljubi opomenu, ljubi znanje; tko mrzi ukor, luđak je. ""

² Dobar čovjek dobiva milost kod Gospodina, a spletkara osuđuje."

³ čovjek se ne utvrđuje bezbožnošću; korijen se pravednika nikada ne pomiče. ""

⁴ Vrijedna je žena kruna svome mužu; zla je kao crvotočina u njegovim kostima. ""

⁵ Pravednikovo mišljenje ide samo za pravdom; spletke bezbožnika samo za prijevarom. ""

⁶ Riječi bezbožnika vrebaju krv, a usta pravednika ih spašavaju."

⁷ Bezbožnici padaju, i nema ih više, a pravednikova kuća ostaje."

⁸ Prema svojoj razboritosti hvali se čovjek, a tko je smeten, izvrgnut je ruglu."

⁹ Bolje je biti malen i imati svoj kruh, nego biti gospodin i nemati što jesti."

¹⁰ Pravednik se brine za ono što treba njegova životinja, a u bezbožnika je srce bez osjećaja."

¹¹ Tko obrađuje svoje polje, taj će jesti do sitosti, a tko trči za besposlicama, bezuman je."

¹² Tvrđava će se bezbožnikâ srušiti, a korijen pravednika traje."

¹³ Zlu je čovjeku zamka u grijehu njegovih usana, a pravednik izmakne tjeskobi."

¹⁴ Od ploda svojih riječi nasitit će se svaki obilno; po djelu njegovih ruku plaća se čovjeku. ""

¹⁵ Luđaku se njegov put čini kao pravi, a mudar čovjek prima nauk."

¹⁶ Luđak pokaže svoj gnjev na mjestu, a mudri smetne oko s psovki."

¹⁷ Tko govori istinu, kazuje što je pouzdano; lažljiv svjedok donosi samo prijevaru. ""

¹⁸ Govor nekih probada kao ubodi mača, a jezik mudrih donosi iscjeljenje."

¹⁹ Istinita usta stoje dovijeka, a lažan jezik samo jedan čas."

²⁰ Prijevara vlada u srcu onih koji snuju nesreću, a koji savjetuju na dobro, dožive radost."

²¹ Nikakva nesreća ne dolazi pravedniku, a bezbožnici su puni nesreće."

²² Lažne usne mrske su Gospodinu; tko govori istinu, mio mu je. ""

²³ Pametan čovjek skriva svoje znanje, a srce luđaka izvikuje svoju ludost."

²⁴ Ruka će marljiva čovjeka zagospodariti, a lijena mora raditi."

²⁵ Briga u srcu pritišće čovjeka, a dobra ga riječ razvedri."

²⁶ Pravednik istražuje svoju pašu, a put bezbožnika vodi u zabludu."

²⁷ Lijenčina ne ulovi svoju zvijer; marljivoga čovjeka dopadne dragocjeno dobro. ""

²⁸ Staza pravednosti vodi k životu, a put opačine k smrti."

13

¹ Mudar sin prima pouku, a podrugljivac ne sluša ukora."

² Od ploda svojih riječi svaki će se obilno nasititi; nevjerni čovjek pun je nasilja. ""

³ Tko čuva svoja usta, čuva svoj život; tko razvaljuje svoje usne, propada. ""

⁴ Duša lijenčine puna je želja, ali bez uspjeha; želja se marljivih ljudi obilno uslišava. ""

⁵ Lažno jurenje mrsko je pravedniku, a bezbožnik upada u porugu i sramotu."

⁶ Pravda štiti nedužan život, bezbožnost obara grješnike."

⁷ Netko se pravi bogat, a nema ništa, netko siromašan, a ima velik imutak."

⁸ U njegovu je bogatstvu otkup za njegov život, a siromah ne treba slušati prijetnju."

⁹ Veselo gori svjetlo pravednika, a svjetiljka se bezbožnika ugasi."

¹⁰ Od oholosti biva samo svađa; tko se da savjetovati, taj je mudar. ""

¹¹ Naglo zgrabljeno imanje prođe, a tko samo sabire rukom, postane bogat."

¹² Dugo nadanje razboli srce, a drvo je života ispunjena želja."

¹³ Tko prezire opomenu, sam sebi škodi; tko ima strahopoštovanje prema zapovijedi, toga dopadne plaća. ""

¹⁴ Nauk je mudroga izvor života, umaknuti zamkama smrti."

¹⁵ Dobro ponašanje donosi milost, a put nevjernih ljudi tvrd je kao kamen."

¹⁶ Pametan čovjek čini sve promišljeno, a luđak se diči svojom ludošću."

¹⁷ Bezbožan glasnik pada u nesreću, a vjeran glasnik donosi spasenje."

¹⁸ Siromaštvo i sramota stignu onoga koji prezire ukor, a tko pazi na pouku, dođe do časti."

¹⁹ Ispunjena je želja slast srcu, a luđacima je mrsko kloniti se zla."

²⁰ Budi s mudrima i bit ćeš mudar, a tko se druži s luđacima, zlo će proći."

²¹ Grješnike progoni nesreća; pravednicima On vraća dobrom. ""

²² Unučadi ostavlja dobar čovjek baštinu, a grješnikovo imanje čuva se pravedniku."

²³ Krčevina siromaha donosi izobilje hrane, a nepravda ponekog upropasti."

²⁴ Tko štedi prut, ne ljubi svoga sina, a tko ga ljubi, opominje ga dok je vrijeme."

²⁵ Pravednik ima za jelo dok se ne nasiti; trbuh bezbožnika mora životariti. ""

14

¹ Mudrost i žena sagrade sebi kuću, a ludost je raskopa vlastitim rukama."

² Tko radi pošteno, boji se Gospodina, a tko ide stranputicom, prezire ga."

³ U ustima je luđaka prut za njegovu oholost, a mudrome čovjeku usne su njegove zaštita."

⁴ Gdje nema volova, nema žita, a obilna je ljetina od volovske snage."

⁵ Istinit svjedok ne laže, a lažan svjedok iznosi laži."

⁶ Podsmjehivač traži mudrost, ali uzalud, u razumnomu je lako naći znanje."

⁷ Idi od luđaka, jer ne čuješ nikakve pametne riječi!"

⁸ U tome je mudrost pametnoga da pazi na svoj put, a stranputica je ludost luđaka."

⁹ Luđaku je šala grijeh, među pravednima vlada dobar sporazum."

¹⁰ Srce samo poznaje svoju bol; u njegovu se radost ne miješa tuđin. ""

¹¹ Dom će bezbožnika propasti, a šator će pravednika procvasti."

¹² Ponekad se neki put jednome čini ravan, a kraj su mu staze smrti."

¹³ I kod smijeha može se srce žalostiti, i veselju je kraj žalost."

¹⁴ Za svoj život odmetnik prima plaću, a tako i dobar čovjek za svoja djela."

¹⁵ Lud vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na svoje korake."

¹⁶ Mudar ima strahopoštovanje i kloni se zla, a lud ide preko toga i osjeća se sigurnim."

¹⁷ čovjek zajedljiv učini ludost, a razborit je strpljiv."

¹⁸ Luđaci ostaju u svojoj ludosti, a mudri se kite znanjem."

¹⁹ Pred dobrima se zli moraju prignuti, i bezbožnici moraju stajati na vratima pravednika."

²⁰ I svojemu prijatelju mrzak je siromah, a mnogo ih je koji ljube bogataša."

²¹ Tko prezirno postupa s bližnjima, griješi; blago onome koji se smiluje siromahu! ""

²² Ne idu li stranputicom oni koji smišljaju zlo? A koji misle na dobro, žanju ljubav i vjernost."

²³ U svakom radu ima dobitka, a puste riječi donose samo gubitak."

²⁴ Kruna je mudrih njihovo bogatstvo, a ludost luđakâ ostaje ludost."

²⁵ Izbavitelj je života istiniti svjedok; a tko iskazuje laži, kvaritelj je. ""

²⁶ U strahu je Gospodnjem pouzdanje jakomu; i njegovoj djeci pruža zaštitu. ""

²⁷ Strah je Gospodnji izvor života; on pomaže izbjeći zamkama smrti. ""

²⁸ Na mnoštvu naroda počiva slava kraljeva; knežev je pad kad nema ljudi. ""

²⁹ Strpljiv čovjek pokazuje mnogu mudrost; čovjek zajedljiv počini ludost za ludošću. ""

³⁰ Život je tijelu srce mirno, a strast je kao crvotočina u kostima."

³¹ Tko pritišće siromaha, huli na njegova Stvoritelja, a poštuje ga onaj koji se smiluje siromahu."

³² Po svojoj zloći dolazi bezbožnik do pada, a pravednik ostaje još utješen i na samrti."

³³ U srcu razumnoga počiva razboritost, a što je u luđakovoj nutrini, to se pokaže."

³⁴ Pravednost podiže narod, a opačina je sramota narodima."

³⁵ Mio je kralju razuman sluga, a njegov gnjev pogodi nevaljalca."

15

¹ Blag odgovor utišava gnjev; uvredljiva riječ podiže srdžbu. ""

² Jezik mudroga govori mudrost, a usta luđaka prosipaju ludost."

³ Na svakom su mjestu Gospodnje oči, gledaju zle i dobre."

⁴ Blag je jezik drvo života, a njegova naopakost zadaje srcu rane."

⁵ Luđak se ruga pouci svog oca, a tko prima opomenu, radi pametno."

⁶ U kući je pravednikovoj bogata zaliha, a u dohocima je bezbožnikovim rasap."

⁷ Usne mudrih ljudi siju znanje, a srce je bezbožnikâ naopako."

⁸ Žrtva je bezbožnika mrska Gospodinu, a molitva mu je pravednikâ ugodna."

⁹ Život je bezbožnikov mrzak Gospodinu, a ljubi onoga koji teži za pravednošću."

¹⁰ Teška pokuda čeka onoga koji skrene s pravoga puta, a propadne tko mrzi opomenu."

¹¹ Ponor svijeta mrtvih stoji otvoren pred Gospodinom, koliko više srce ljudi!"

¹² Podsmjehivač ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima."

¹³ Veselo srce razvedri lice; tuga u srcu pritisne duh. ""

¹⁴ Srce razumnoga čovjeka teži za znanjem; usta luđaka snuju ludost. ""

¹⁵ Svi su dani potlačenoga žalosni; tko je dobre volje, drži stalnu gozbu. ""

¹⁶ Bolje je malo sa strahom Božjim, negoli veliko blago s nemirom."

¹⁷ Bolje je jelo od zelja tamo gdje je ljubav, nego ugojeni vol tamo gdje je mržnja."

¹⁸ Žestok čovjek izaziva kavgu, a strpljiv utišava svađu."

¹⁹ Staza je lijenčine kao pokrov od trnja, a put je pravednikov dobro utaban."

²⁰ Mudar je sin radost ocu; čovjek lud prezire svoju majku. ""

²¹ Ludost je veselje bezumniku; razuman čovjek ide pravim putem. ""

²² Gdje nema savjetovanja, ne uspiju naumi; gdje je mnogo savjetnika, uspiju. ""

²³ Svatko se raduje zgodnom odgovoru svojih usta; riječ u pravo vrijeme ? kako je dragocjena! ""

²⁴ Put života za razumnoga ide gore, da izmakne carstvu mrtvih dolje."

²⁵ Gospodin razara kuću oholima, a postavlja granicu udovici."

²⁶ Mrski su Gospodinu zlobni naumi, a dobrostive riječi rado čuje."

²⁷ Tko steče nepravedan dobitak, razara svoju kuću; tko odbija mito, živjet će mirno. ""

²⁸ Pravednikovo srce promisli što će odgovoriti, a usta bezbožnika rigaju zlobu."

²⁹ Gospodin je daleko od bezbožnika, a molitvu pravednika usliši."

³⁰ Mio pogled razveseli srce, vesela vijest oživi kosti."

³¹ Uho koje sluša spasonosne opomene, boravi rado među mudrima."

³² Tko odbija pouku, prezire dobro svoje duše; a tko sluša opomenu, steče sebi razboritost. ""

³³ Strah je Gospodnji odgoj za mudrost; pred čašću ide poniznost. ""

16

¹ čovjek se dobro spremi u srcu, a od Gospodina dolazi što jezik izgovori."

² Neka se čovjeku učine čisti svi njegovi putovi, ipak je Gospodin onaj koji ispituje duhove."

³ Predaj Gospodinu svoja djela, i tvoji će naumi uspjeti."

⁴ Sve je Gospodin stvorio za određenu svrhu, pa i bezbožnika za dan nesreće."

⁵ Gospodinu je mrzak svaki oholica. Bez kazne ne će izići prije ili kasnije."

⁶ Vježbanjem u vjernoj ljubavi čisti se krivnja; strahom Gospodnjim izbjegne se zlu. ""

⁷ Ako je čiji život mio Gospodinu, onda on s njim pomiri i njegove neprijatelje."

⁸ Bolje je malo s pravdom, nego velik dohodak s nepravdom."

⁹ Srce čovječje uredi sebi svoj put, a Gospodin upravlja njegove korake."

¹⁰ Sud je Božji na kraljevim usnama; na sudu se ne smiju ogriješiti njegova usta. ""

¹¹ Mjerila i potezi pripadaju Gospodinu; njegovo su djelo svi kameni utezi. ""

¹² Bezbožno činiti neka je gadno kraljevima, jer samo po pravednosti prijestolje ima opstanak."

¹³ Istinite se usne moraju svidjeti kralju; tko govori iskreno, toga on mora ljubiti. ""

¹⁴ Gnjev je kraljev kao glasnik smrti, ali ga mudar čovjek ublaži."

¹⁵ U ljubaznom je kraljevu pogledu život; milost je njegova kao oblak kasnoga dažda. ""

¹⁶ Steći mudrost daleko je bolje nego steći zlato; dobiti razboritost više vrijedi nego dobiti srebro. ""

¹⁷ Put je pravednih: kloniti se zla; tko pazi na svoj put, čuva svoj život. ""

¹⁸ Oholost dolazi pred pad, i oholi duh pred propast."

¹⁹ Bolje je biti ponizan malenima, nego dijeliti plijen s oholima."

²⁰ Tko pazi na opomenu, taj dolazi do sreće; blago onome koji se uzda u Gospodina! ""

²¹ Tko je mudra srca, slavi se kao razuman; i prijazna riječ promiče pouku. ""

²² Izvor je životu mudrost za one koji je posjeduju, a pokuda luđaka je ludost."

²³ Razum mudroga učini razboritim njegova usta i umnožava pouku na njegovim usnama."

²⁴ Ljubazne su riječi med samotok, slatke duši, zdrave tijelu."

²⁵ Poneki se put učini čovjeku ravan, a ipak su to napokon putovi k smrti."

²⁶ Glad radnika radi za nj, jer ga tjeraju njegova usta."

²⁷ Nevaljao čovjek iskopava samo nesreću; na njegovim usnama gori kao oganj što pali. ""

²⁸ Himben čovjek podiže nemir; klevetnik razdvaja pouzdane prijatelje. ""

²⁹ Silovit čovjek traži kako bi zaludio svojega prijatelja i kako bi ga zaveo na zao put."

³⁰ Tko namiguje očima, taj hoće izmisliti spletke; tko stišće usne, počinio je zlobu. ""

³¹ Sijeda je kosa časna kruna; postigne se pravednim životom. ""

³² Bolji je strpljiv čovjek nego ratni junak; tko svlada samoga sebe, veći je nego osvojitelj gradova. ""

³³ Ždrijeb se baca u krilo haljine; ali od Gospodina dolazi sav njegov odgovor. ""

17

¹ Bolji je komad suha kruha s mirom, nego kuća puna žrtvenog mesa sa svađom."

² Razuman sluga bit će gospodar nad nevaljalim sinom i s braćom će dijeliti baštinu."

³ Topionica je za srebro, peć za zlato, a Gospodin iskušava srca."

⁴ Zločinac pazi na lažne usne; lažljivac sluša pokvarene jezike. ""

⁵ Tko se ruga siromahu, grdi njegova stvoritelja; tko se raduje nesreći, ne ostane sam bez kazne. ""

⁶ Kruna su starcima unučad, slava djece su njihovi roditelji."

⁷ Luđaku ne pristaje mudra riječ, a još manje plemenitu čovjeku lažna riječ."

⁸ Poklon je potkupni kao čarobni kamen onome koji ga daje; kamo se god okrene, ima uspjeh. ""

⁹ Tko pokriva prijestupe, traži ljubav; tko i dalje pripovijeda, razdvaja pouzdane prijatelje. ""

¹⁰ Ukor djeluje na razumnoga više nego sto udaraca na luđaka."

¹¹ Zločinac ide samo za pobunom; ali se ljut glasnik šalje na nj. ""

¹² Bolje je da čovjeka susretne medvjedica kojoj su ugrabili mlade, nego luđak u svojoj ludosti."

¹³ Tko vraća zlo za dobro, kuću njegovu ne će ostaviti nesreća."

¹⁴ Svađu zametnuti jest kao poplavu raspasati; zato prije nego se zametne, ostavi se raspravljanja! ""

¹⁵ Tko oslobodi krivoga i tko osudi pravoga, obojica se gade Gospodinu."

¹⁶ Što će novci u ruci luđakovoj? Da kupi mudrost, kad nema razuma?"

¹⁷ Prijatelj uvijek nosi ljubav; a u nevolji postaje brat. ""

¹⁸ Bezuman je čovjek koji daje ruku i jamči za prijatelja svojega."

¹⁹ Tko ljubi svađu, ljubi grijeh; tko visoko gradi vrata svoja, traži pad. ""

²⁰ Tko je lažna srca, ne postiže sreće; tko je lažljiva jezika, pada u nesreću. ""

²¹ Tko ima luda sina, toga mori briga; otac luđakov nema radosti. ""

²² Srce veselo pospješuje ozdravljenje, a duh potišten suši kosti."

²³ Bezbožnik prima poklone ispod ruke, da zavije staze pravdi."

²⁴ Razuman ima pred očima mudrost, a luđakove oči lutaju do nakraj zemlje."

²⁵ Lud sin je briga ocu i gorka bol majci."

²⁶ Zlo je globiti pravednika; udarati plemenite ljude je protiv svakog prava. ""

²⁷ Tko usteže svoje riječi, razborit je; razuman je hladnokrvan čovjek. ""

²⁸ I luđak, kad šuti, može vrijediti kao mudar; kao razuman kad zatvori svoje usne. ""

18

¹ Tko se želi rastaviti, pronađe kakvu izliku; svim sredstvima dovodi do svađe. ""

² Luđaku nije mila razboritost, nego samo objavljivanje njegovih misli."

³ Gdje uđe bezbožnost, ondje se smjesti i sramota, i prezir dođe sa sramotom."

⁴ Riječi su kao duboke vode iz usta ponekog čovjeka, žubor-potok, izvor mudrosti."

⁵ Nije pravo zauzimati se za krivca i onoga koji je pravedan otjerati sa suda."

⁶ Usne luđaka potpiru svađu, i njegova usta viču za batinom."

⁷ Luđaku su njegova usta na propast, i usne su njegove zamka njegovu životu."

⁸ Riječi su klevetnika kao poslastica; one ulaze u nutrinu tijela. ""

⁹ I tko je u poslu nemaran, brat je onome koji ruši."

¹⁰ Ime je Gospodnje tvrda kula; pravednik uteče u nju i sakriven je. ""

¹¹ Posjed bogatoga njemu je jaka tvrđava i kao visok zid, po njegovu mišljenju."

¹² Pred padom čovjeka ide oholost, a pred čašću ide poniznost."

¹³ Da li tko odgovor prije nego je još pravo čuo, onda mu se to računa kao ludost i sramota."

¹⁴ Muževno srce podnosi bol, a slomljeno srce ? tko ga može podnositi?"

¹⁵ Razumno srce pribavi sebi mudrost; uho mudroga teži za znanjem. ""

¹⁶ Darovi otvore čovjeku vrata i pribave mu pristup velikašima."

¹⁷ U svojoj raspravi prvi ima pravo; ali tada dođe njegov protivnik i opovrgne ga. ""

¹⁸ Ždrijeb dokrajči rasprave, pa odluči i među mogućnicima."

¹⁹ Brat koji je uvrijeđen, jači je od tvrdoga grada. Rasprave su kao prijevornica na palači."

²⁰ Svaki se siti plodom svojih usta; siti se dohotkom svojih usana. ""

²¹ Smrt i život u vlasti su jezika; tko ga upotrijebi marljivo, uživat će njegov plod. ""

²² Tko je našao dobru ženu, došao je do krasnog nalaza, i dobio je od Gospodina milost."

²³ Siromah moli proseći, a bogataš odgovara tvrdo."

²⁴ Postoje prijatelji koji su na propast; a poneki je prijatelj privrženiji od brata. ""

19

¹ Siromah, koji hodi u nedužnosti, bolji je nego ijedan koji govori naopako i ludo."

² Siromašno znanje od zla je, a tko je prebrz, posrne sigurno."

³ Vlastita ludost razara čovjekove naume, a ipak se njegovo srce gnjevi na Gospodina."

⁴ Bogatstvo pribavlja uvijek više prijatelja, a siromaha ostavlja njegov prijatelj."

⁵ Lažan svjedok ne izlazi bez kazne; tko govori laž, ne izmakne sudu. ""

⁶ Mnogi traže milost odličnika, i svatko je odan darežljivu čovjeku."

⁷ Siromaha mrze sva njegova braća; koliko se više udaljuju od njega njegovi prijatelji! Žudi za riječima koje ne znače ništa. ""

⁸ Tko pribavi razboritost, ljubi svoj život; tko sačuva razum, nalazi sreću. ""

⁹ Lažni svjedok ne izlazi bez kazne; tko govori laž, propada. ""

¹⁰ Dobro življenje ne pristaje luđaku, još manje sluzi da vlada knezovima."

¹¹ Strpljivim čovjeka čini razboritost; čast mu je mimoići krivnje. ""

¹² Srdžba je kraljeva kao rika lava; a milost je njegova kao rosa na bilje. ""

¹³ Lud je sin nesreća svome ocu; svađe žene su kao neprestano prokišnjavanje. ""

¹⁴ Kuća i imanje baštine se od djedova, a od Gospodina dolazi razumna žena."

¹⁵ Lijenost upada u dubok san, i čovjek koji nije marljiv, mora gladovati."

¹⁶ Tko drži zapovijedi, čuva svoj život; tko ne pazi na svoje, ide u propast. ""

¹⁷ Tko se smiluje siromahu, posuđuje Gospodinu, i platit će mu za njegovo dobročinstvo."

¹⁸ Izgrdi svojega sina, jer još ima nade, ali neka ti ne padne na um da ga usmrtiš."

¹⁹ Tko je zajedljiv, taj to mora okajati; jer ako ga poštediš, činiš samo još gore. ""

²⁰ Poslušaj savjet i primi ukor, da poslije budeš mudar!"

²¹ U čovjekovu srcu ima mnogo nauma, ali će uspjeti samo Božja odluka."

²² čovjek je radostan kad čini dobro; a bolje je biti siromašan nego prijevaran. ""

²³ Strah Gospodnji vodi k životu; u koga je on, toga ne posjećuje nesreća. ""

²⁴ Kad lijenčina umoči svoju ruku u zdjelu, ne prinosi je više svojim ustima."

²⁵ Udari li se podsmjehivač, ludi će se opametiti; izgrdi li se razuman, on prima razboritost. ""

²⁶ Tko zlostavlja oca i progoni majku, taj sin radi ružno i sramotno."

²⁷ Nemoj, sine moj, slušati nauke koji odvode od riječi razumnih!"

²⁸ Nevaljali se svjedok podsmjehuje pravdi, i usta bezbožnika rigaju nepravdu."

²⁹ Za podsmjehivače su gotovi kazneni sudovi, i udarci za luđakova leđa."

20

¹ Podsmjehivač je vino, vikač silovito piće, nije mudar ni jedan koji od toga tetura."

² Prijetnja je kralja kao rika lava; tko ga draži, šteti svojemu životu. ""

³ Služi čovjeku na čast kad se drži daleko od svađe; a svaki je luđak svadljiv. ""

⁴ U jesen ne voli lijenčina orati; traži li onda o žetvi, ne dobije ništa. ""

⁵ Duboka je voda naum u čovjekovu srcu; čovjek razuman zna je iscrpsti. ""

⁶ Mnogi ljudi čine veliku viku svojom ljubavi; ali zaista vjerna čovjeka, tko će ga naći? ""

⁷ Ako jedan hodi pravedno i besprijekorno, njegovoj će djeci poslije njega biti dobro."

⁸ Kralj, koji sjedi na sudačkoj stolici, istražuje sve zlo svojim očima."

⁹ Tko može reći: “Imam čisto srce, slobodan sam od grijeha?”"

¹⁰ Dvojak uteg i dvojaka mjera: oboje je mrsko Gospodinu."

¹¹ Već se dječak pokazuje po svojim djelima, je li njegovo djelo čisto i čestito."

¹² Uho koje čuje, oko koje vidi: to je oboje stvorio Gospodin."

¹³ Ne ljubi sna, da ne osiromašiš; drži svoje oči otvorenima, pa ćeš imati dosta kruha! ""

¹⁴ ”Loše, loše”, veli kupac; a kad ode, onda se hvali. ""

¹⁵ Ima mnogo, i zlata i bisera, ali su mudre usne najdragocjeniji nakit."

¹⁶ Uzmi mu njegovu haljinu; jer je jamčio za druge! Plijeni ga umjesto tuđinaca! ""

¹⁷ Sladak je čovjeku kruh što ga je pribavio prijevarom; ali mu se poslije napune usta kremenjem. ""

¹⁸ Naumi se utvrđuju savjetom; zato vodi rat s mnogo mišljenja! ""

¹⁹ Tko ide klevetati, izdaje i tajne; zato se ne miješaj s ludim brbljavcem! ""

²⁰ Tko psuje svojega oca i majku, njegovo se svjetlo gasi u najduljoj tami."

²¹ Posjed, u početku brzo ščepan, ostaje ipak na kraju bez blagoslova."

²² Ne govori: “Vratit ću zlo!” čekaj Gospodina: on će ti pomoći!"

²³ Dvojak je uteg mrzak Gospodinu, lažna su mjerila nepravedna."

²⁴ Koraci su čovjekovi određeni od Gospodina; a što čovjek razumije o njegovu putu? ""

²⁵ Zamka je čovjeku nepromišljeno viknuti: “Posvećeno!”, i istom poslije razmišljati o onom što se zavjetovalo."

²⁶ Mudar kralj izdvoji bezbožnike i onda pusti da preko njih prijeđe kolo."

²⁷ Svjetlo je Gospodnje čovječji duh; on istražuje sve odaje srca. ""

²⁸ Ljubav i vjernost zaštićuju kralja; on podupire svoje prijestolje ljubavlju. ""

²⁹ Slava je mladićima njihova jakost: ures je starcima sijeda kosa."

³⁰ Krvave modrice operu zlo, i udarci očiste odaje srca."

21

¹ Kao tok vode kraljevo je srce u Gospodnjoj ruci. On ga vodi kamo god hoće."

² Sve svoje putove može čovjek smatrati pravima; ali je Gospodin onaj koji ispituje srca. ""

³ činiti pravo i pravednost, to je milije Gospodinu nego žrtva klanica."

⁴ Ohole oči i napuhana srca, to je svjetiljka bezbožnika, ali je grijeh."

⁵ Poduhvati marljiva čovjeka donose dobit; ali tko se previše žuri, trpi samo štetu. ""

⁶ Blago stečeno lažljivim jezikom jest dah, ono se otpuše kao zamke smrti."

⁷ Bezbožnike odnese vlastito nasilje, jer ne žele činiti ono što je pravo."

⁸ Vrlo je zamršen put čovjeka krivca, a djelo je čista čovjeka pravo."

⁹ Bolje je stanovati na krovu u nekom kutu, nego biti zajedno u jednoj kući sa svadljivom ženom."

¹⁰ Bezbožnikova duša želi zlo; njegov bližnji u njega ne nalazi milosrđa. ""

¹¹ Kad se podsmjehivač kazni, onda luđak mudruje; kad se mudri poučava, onda on prima znanje. ""

¹² Na kuću bezbožnika pazi Svepravedni; bezbožnike obara u nesreću. ""

¹³ Tko svoje uho zatvara na jadikovanje siromaha, njemu se ne će odgovoriti kad zavapi."

¹⁴ Dar u tajnosti utišava gnjev, poklon u njedrima najžešću srdžbu."

¹⁵ Radost je pravedniku kad se čini što je pravo, a zločincima je strah."

¹⁶ čovjek koji zađe s puta razboritosti, brzo će počinuti u carstvu sjena."

¹⁷ Tko rado živi u veselju, u siromaštvo će pasti; tko voli vino i ulje, ne će se obogatiti. ""

¹⁸ Otkup za pobožnike jest bezbožnik; na mjesto pravednih stupi zločinac. ""

¹⁹ Lakše je stanovati u pustinji nego sa svadljivom i gnjevnom ženom."

²⁰ Dragocjeno je blago i ulje u stanu mudroga, a čovjek luđak raspe se."

²¹ Tko teži za pravdom i milosrđem, postigne život, pravdu i čast."

²² U grad junaka uspne se mudri, obori bedem u koji su se uzdali."

²³ Tko čuva svoja usta i jezik, čuva svoj život od nevolje."

²⁴ Ohol, napuhan čovjek ? nazvan podsmjehivač ? radi u neizmjernoj obijesti."

²⁵ Lijenčini donosi smrt njegova pohota, jer njegove ruke bježe od posla."

²⁶ Svaki se dan prosi i prosi; a pravednik daje a da ne škrtari. ""

²⁷ Gad je žrtva bezbožnikâ osobito ako je prinose u pogrdnoj namjeri."

²⁸ Lažan svjedok propada; čovjek koji sluša, smije uvijek opet govoriti. ""

²⁹ Bezbožnik je drzak; a tko je pravedan, pazi na svoj put. ""

³⁰ Nema ni mudrosti ni razboritosti, ni savjeta protiv Gospodina."

³¹ Konj se oprema za dan boja; ali pobjeda dolazi od Gospodina. ""

22

¹ Dobro je ime bolje nego veliko bogatstvo; omiljelost više vrijedi nego srebro i zlato. ""

² Bogati i siromašni žive jedni uz druge; Gospodin ih je sve stvorio. ""

³ Pametan čovjek vidi zlo unaprijed i sakrije se; ludi idu dalje i imaju štetu. ""

⁴ Plaća poniznosti, straha Božjega, jest bogatstvo, čast i život."

⁵ Trnje i zamke leže na putu himbenika; tko hoće očuvati život, drži se daleko od njih. ""

⁶ Odgoji dijete prema putu kojim će ići, pa ne će odstupiti od njega ni u starosti."

⁷ Bogat gospodari nad siromasima; tko pozajmljuje, sluga je vjerovniku. ""

⁸ Tko sije nepravdu, bijedu će žeti; sva njegova muka propada. ""

⁹ Tko je dobrotvoran, ima blagoslov, jer daje siromahu od svojega kruha."

¹⁰ Otjeraj podsmjehivača, onda s njim odi i raspravljaj, i prestat će svađa i pogrda."

¹¹ Tko ljubi čistoću srca, i čije usne ljubazno govore, njemu je kralj prijatelj."

¹² Gospodnje oči čuvaju mudroga; naume nevjernoga on obara. ""

¹³ Lijenčina govori: “Vani je lav; mogao bih na ulici biti razderan.” ""

¹⁴ Duboka su jama usta bludnice; na koga se Gospodin gnjevi, u nju će pasti. ""

¹⁵ Ludost hvata korijen u srcu djeteta; a šiba je od njega ukloni. ""

¹⁶ Tko pritišće siromaha, neka mu pruži mogućnost prednosti!"

¹⁷ Prigni svoje uho i slušaj riječi mudrih ljudi! Pazi na moju pouku!"

¹⁸ Jer je milina ako ih čuvaš u svome srcu. O, da bi sve bile spremne na tvojim usnama!"

¹⁹ Da se tvoje uzdanje utemelji na Gospodinu, upućujem te danas na njegove putove."

²⁰ Jest, trideset sam ti ih napisao sa savjetima i poukama,"

²¹ da ti priopćim istinu, pouzdane riječi, da možeš pravo odgovoriti onome koji te upita."

²² Ne otimaj siromahu, jer on je siromašan! Ne pritišći pred sudom siromaha,"

²³ jer će Gospodin braniti njegovu stvar, i otet će život onima koji njemu otimaju."

²⁴ Ne druži se s gnjevnim čovjekom; ne opći sa zajedljivim, ""

²⁵ da se ne navikneš na njegove putove i da tvoj život ne dođe u opasnost!"

²⁶ Ne pripadaj onima koji daju ruku, onima koji jamče za dugove!"

²⁷ Ako ne možeš platiti, zašto da se odnese postelja ispod tebe?"

²⁸ Ne pomiči prastare granice koju su postavili već tvoji djedovi!"

²⁹ Vidiš li čovjeka koji je vješt u svom poslu: pred kraljevima će još stajati; on ne treba služiti prostacima. ""

23

¹ Sjediš li za stolom kod kojega vladaoca, pazi koga imaš pred sobom!"

² Stavi sebi nož u grlo, ako imaš velik tek!"

³ Nemoj se polakomiti na njegove poslastice; jer su lažna hrana! ""

⁴ Ne muči se da stekneš bogatstvo; okani se takve nakane! ""

⁵ Jedva si ga ugledao, i već ga nestade. Jer načini sebi krila kao u orla koji leti k nebu."

⁶ Ne jedi kod onoga koji je zavidan; nemoj se polakomiti za njegovim poslasticama! ""

⁷ Jer on misli samo na sebe. “Jedi i pij!”, govori ti; ali njegovo srce nije s tobom. ""

⁸ Moraš opet izbljuvati zalogaj što si ga pojeo; uzalud si potrošio svoje ljubazne riječi. ""

⁹ Luđaku ne govori ništa na uho; jer on samo prezire tvoje mudre riječi! ""

¹⁰ Ne pomiči prastare granice; ne prodiri u njivu siročadi! ""

¹¹ Jer je jak njihov odvjetnik; branit će njihovu stvar od tebe. ""

¹² Podvrgni svoje srce nauku, svoje uši razumnim riječima!"

¹³ Ne štedi kazne svom djetetu! Istučeš li ga šibom, ne će od toga umrijeti."

¹⁴ Tučeš ga, doduše, ali ga tako izbavljaš od podzemnoga svijeta."

¹⁵ Sine moj, ako bude mudro tvoje srce, veselim se i ja od srca,"

¹⁶ i moja nutrina kliče od radosti kad tvoje usne govore što je pravo."

¹⁷ Neka tvoje srce ne revnuje zbog grješnika, nego vazda zbog Gospodnjega straha!"

¹⁸ Zaista, ima budućnost, i tvoja se nada ne će osramotiti."

¹⁹ Slušaj, sine moj, i budi mudar, i okreni svoje srce ravno na pravi put!"

²⁰ Ne budi među pijanicama i izjelicama!"

²¹ Jer pijanica i izjelica osiromaše, i pospanost odijeva u prnje."

²² Slušaj oca, koji ti je dao život; ne preziri svoje majke kad ostari! ""

²³ Stekni istinu i ne prodaji je; stekni mudrost, stegu i razboritost. ""

²⁴ Veoma se raduje otac dobroga sina; tko ima mudroga za dijete, smije se veseliti. ""

²⁵ Neka se dakle vesele tvoj otac i majka; neka kliče od radosti ona koja te rodila! ""

²⁶ Daj mi svoje srce, sine moj. Neka se moji putovi svide tvojim očima!"

²⁷ Jer je bludnica duboka jama, tuđa žena tijesan studenac."

²⁸ Ona i postavlja zasjedu kao lupež, i umnožava broj nevjernih među ljudima."

²⁹ Tko uzdiše? Tko jauče? Tko se svađa? Tko se brine? Tko ima rane ni za što? Tko ima mutne oči?"

³⁰ Koji kasno sjede kod vina, koji dolaze kušati miješano vino."

³¹ Ne gledaj vino: kako crvenkasto sijeva, kako se u čaši prelijeva; glatko se ono omakne. ""

³² čudne stvari vide tvoje oči, i tvoje srce misli ludorije."

³³ Ali poslije ujede kao zmija i ubrizga otrov kao ljutica."

³⁴ Ti si kao jedan koji leži usred mora, kao jedan koji sjedi gore u košu jarbola."

³⁵ ”Izbiše me, ali me ne zabolje; istukoše me, ali ne osjetih ništa. Kad se probudim, tada ću ga ponovno potražiti.” ""

24

¹ Ne zavidi zlim ljudima, ne želi da im budeš drug!"

² Jer o nasilju misli njihovo srce, njihove usne govore samo o zlu."

³ Mudrošću se gradi kuća, razboritošću se utvrđuje; ""

⁴ znanjem se pune odaje svakojakim dragocjenim i finim imanjem."

⁵ Mudri može više nego jaki; razboriti više nego vrlo krepki. ""

⁶ Jer mudrim mjerama ratovat ćeš uspješno, i pobjeda je ondje gdje je radio velik broj savjetnika."

⁷ Previsoka je luđaku mudrost; zato on ne otvara usta na vijećanjima. ""

⁸ Tko ide za tim da čini zlo, toga zovu spletkarom."

⁹ Osjećanje i mišljenje luđakovo jest grijeh; podsmjehivač je ljudima gad. ""

¹⁰ Pokažeš li se slab kad ti je dobro, onda je tvoja snaga malena i u vrijeme nevolje."

¹¹ Izbavljaj one koje vuku u smrt; oslobodi one koje vode da ih pogube! ""

¹² Budeš li htio reći: “Nismo za to ništa znali”, zaista, onaj koji ispituje srca, to vidi, i koji motri tvoju dušu, to zna; on plaća čovjeku po njegovim djelima. ""

¹³ Jedi med, sine moj; jer je zdrav, i med samotok sladak je tvojemu grlu! ""

¹⁴ Tako cijeni i za svoju dušu mudrost! Jesi li je stekao, onda za te postoji budućnost, i nada se tvoja ne će osramotiti."

¹⁵ Ne vrebaj, bezbožniče, oko pravednikova stana, ne ruši mu postelje!"

¹⁶ Jer sedam puta padne pravednik i opet ustane; a bezbožnici propadaju u nesreći. ""

¹⁷ Kad padne tvoj neprijatelj, ne raduj se, i kad posrne, ne udaraj u klicanje!"

¹⁸ Inače, vidi to Gospodin, i to mu se ne sviđa, i on obrati svoj gnjev od njega."

¹⁹ Ne ljuti se zbog zločinaca, ne žesti se zbog bezbožnika!"

²⁰ Jer zao čovjek nema budućnosti, i svjetiljka se bezbožnikova ugasi."

²¹ Sine moj, boj se Gospodina i kralja, i ne miješaj se s buntovnicima."

²² Jer odjednom provali njihova pogibao unutra i postane iznenada propast obojice!"

²³ I sljedeće izreke potječu od mudrih: Pristranost u kojoj pravnoj stvari nije dobra."

²⁴ ”Ti imaš pravo”, njega proklinju ljudi, njega mrzi narod."

²⁵ A koji pravedno odlučuju, njima je dobro, i dolazi na njih obilat blagoslov."

²⁶ Zgodan odgovor je kao cjelov na usne."

²⁷ Uredi svoj posao vani i završi ga na njivi; tada istom možeš osnovati svoje kućanstvo! ""

²⁸ Ne budi lažan svjedok svojega bližnjega; jer što ćeš varati svojim usnama? ""

²⁹ Nemoj reći: “Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu učiniti! Platit ću svakome po njegovu djelu.”"

³⁰ Prolazio sam pokraj luđakova vinograda."

³¹ Gle, sve je bilo zaraslo u trnje, sve je bio pokrio korov; zid je bio porušen. ""

³² Vidio sam i upamtio; motrio sam i uzeo sebi za pouku. ""

³³ ”Još malo spavati, još malo drijemati; još malo ruke sklopiti i počivati.” ""

³⁴ Već dolazi na te siromaštvo kao kakav glasnik i oskudica kao kakav ratnik."

25

¹ I ovo su Salomonove izreke, koje su skupili ljudi Ezekije, Judina kralja."

² Slava je Božja sakrivati stvar; slava je kraljeva istraživati stvar. ""

³ Kao visina neba i dubina zemlje tako je nedohvatno srce kraljeva."

⁴ Kad se odijele od srebra troske, tad zlataru uspije umjetnina."

⁵ Kad se odijeli bezbožnik od kraljeve blizine, tad se njegovo prijestolje utvrdi pravednošću."

⁶ Ne veličaj se pred kraljem i ne sjedaj na mjesto velikaša."

⁷ Jer je bolje da ti se kaže: “Pomakni se gore, ovamo!”, nego da ti reknu da se pomakneš dolje ispred odličnijeg."

⁸ Što si vidio vlastitim očima, o tome prebrzo ne raspravljaj, jer što ćeš poslije činiti ako te bližnji sramotno opovrgne?"

⁹ Raspravi svoju vlastitu stvar s protivnikom; a tuđe tajne ne otkrivaj! ""

¹⁰ Inače bi zlo govorio o tebi tko to čuje, i tvoja sramota ne bi nikada iščeznula."

¹¹ Kao zlatne jabuke na srebrnim zdjelama, takva je riječ izrečena u pravo vrijeme."

¹² Zlatan prsten i ures od finoga zlata, takav je onaj koji mudro opominje za uho koje sluša."

¹³ Kao rashlađivanje snijegom za vrijeme žetve, takav je vjeran glasnik onoga koji ga je poslao; on okrijepi dušu svojemu gospodaru. ""

¹⁴ Oblaci i vjetar, a ipak nema dažda ? takav je čovjek koji se hvali darovima, a ne daje ih nikada."

¹⁵ Ljut čovjek se dade nagovoriti strpljivošću; mek jezik može slomiti kosti. ""

¹⁶ Ako nađeš meda, jedi samo koliko ti je dosta! Inače ćeš ga, prejevši ga se, izbljuvati."

¹⁷ Stavi svoju nogu samo rijetko kad u kuću svojega bližnjega, inače će se tebe nasititi i zamrziti te."

¹⁸ Kao malj i mač, i oštra strijela jest čovjek koji se protiv bližnjega iskaže kao lažan svjedok."

¹⁹ Zub lomljiv, noga klimava, takvo je uzdanje u nevjernika u vrijeme nevolje."

²⁰ Kao onaj koji skida haljinu na zimi, kao onaj koji lijeva ocat na salitru, takav je onaj koji pjeva pjesme žalosnomu srcu."

²¹ Gladuje li tvoj neprijatelj, nahrani ga kruhom; žeđa li, napoji ga vodom; ""

²² jer tako zgrćeš živo ugljevlje na njegovu glavu, i Gospodin će ti to platiti."

²³ Kao što sjeverni vjetar nosi dažd, tako klevetnički jezik nosi zlovoljno lice."

²⁴ Bolje je stanovati na krovu u nekom kutu, nego biti zajedno u kući sa svadljivom ženom."

²⁵ Hladna voda žednoj je duši dobra vijest iz daleke zemlje."

²⁶ Izvor zamućen, studenac pokvaren, to je pravednik koji kleca pred bezbožnikom."

²⁷ Previše meda jesti nije dobro; zato štedi riječi pohvale! ""

²⁸ Grad razvaljen bez zidova, to je čovjek koji nema vlasti nad svojim duhom."

26

¹ Kao snijeg u ljeto, kao dažd o žetvi, tako malo pristaje čast luđaku."

² Kao vrabac kad prhne, kao lastavica kad odleti, takva je kletva bezrazložna: ona ne stigne."

³ Bič konju, uzda magarcu, a batina luđacima po leđima!"

⁴ Ne odgovaraj luđaku po njegovoj ludosti; inače si jednak njemu! ""

⁵ Odgovori luđaku po njegovoj ludosti; inače on misli da je mudar! ""

⁶ Odsijeca sebi noge, dopadne zla onaj koji šalje luđaka da mu što završi."

⁷ Oslabljena vise stegna hromu čovjeku; tako je i u ustima luđaka riječ mudrosti bez koristi. ""

⁸ Kamen na praćki privezati, to znači iskazati čast luđaku."

⁹ Trn što padne u ruku pijanome: to je riječ mudrosti u ustima luđaka."

¹⁰ Svadljivac sve uzbuni; cjenka se s luđakom i sa svakim koji prolazi. ""

¹¹ Kao pas koji se vraća na ono što je izbljuvao, takav je luđak koji ponavlja svoju ludost."

¹² Vidiš li nekoga koji misli da je mudar, onda znaj da ima više nade za luđaka nego za njega!"

¹³ Lijenčina govori: “Lav je na putu, lav je na ulicama.”"

¹⁴ Kao što se vrata okreću na svojim šarkama/stožerima, tako se lijenčina okreće na svojoj postelji."

¹⁵ Je li lijenčina svoju ruku stavio u zdjelu, preteško mu je da je prinese ustima."

¹⁶ Lijenčina misli da je mudriji od sedmorice, koji znaju razumno odgovoriti."

¹⁷ Kao onaj koji za uši hvata psa što trči mimo njega, takav je onaj koji se žesti zbog rasprave koja se na njega ne odnosi."

¹⁸ Kao mahnitac koji baca ognjene baklje i smrtonosne strijele,"

¹⁹ takav je čovjek koji prevari bližnjega i onda veli: “Samo sam se šalio.”"

²⁰ Gdje nema drva, ugasi se oganj, i gdje nema klevetnika, prestane rasprava."

²¹ Kao što ugljen služi za žeravicu, a drvo za oganj, tako svadljiv čovjek služi za prepirke."

²² Riječi su klevetnikove kao poslastica; one prodiru u nutrinu tijela. ""

²³ Srebrni sjaj preko posuđa, to su usne ljubavlju užežene kod zlobna srca."

²⁴ Usnama se pretvara mrzitelj, a u svome srcu nosi prijevaru."

²⁵ Kad govori ljubazno, ne vjeruj mu; jer je u njegovu srcu sedam gadova. ""

²⁶ Ako se mržnja i pokriva pretvaranjem, to se ipak njezina zloba otkriva u skupštini."

²⁷ Tko drugima jamu kopa, padne sam u nju; tko valja kamen na druge, na njega se prevali. ""

²⁸ Lažan jezik mrzi one koje je satro; laskava usta počine pogibiju. ""

27

¹ Ne hvali se sutrašnjim danom jer ne znaš što dan može donijeti."

² Neka te drugi hvali, a ne tvoja vlastita usta; stranac, a ne tvoje vlastite usne! ""

³ Težak je kamen, teret je pijesak; ali je gnjev na luđaka teži i od jednog i od drugog. ""

⁴ Jarost je divlja, i gnjev je bijesan; ali tko bi mogao odoljeti ljubomori? ""

⁵ Bolji je javni ukor, nego tajna ljubav."

⁶ Udarci iz ruke prijatelja dobro su smišljeni; ali su lažni mrziteljevi poljupci. ""

⁷ Tko je sit, gazi nogama i med samotok; a gladnu je čovjeku sve gorko slatko. ""

⁸ Kakva je ptica koja odleti iz svojega gnijezda, takav je čovjek koji bježi iz svojega zavičaja."

⁹ Ulje i kâd razvesele srce; isto tako slatka utjeha prijatelja iz srca, koji vjerno savjetuje. ""

¹⁰ Ne ostavljaj svoga prijatelja i prijatelja svojega oca! Ne idi u kuću svojega brata! U dan tvoje nesreće bolji je susjed u blizini, nego brat u daljini."

¹¹ Budi mudar, sine moj, i obraduj moje srce! Tako mogu odgovoriti onomu koji me kudi."

¹² Pametan čovjek vidi pogibao i sakrije se; a ludi idu dalje i imaju štetu. ""

¹³ Uzmi mu njegovu haljinu, jer je jamčio za drugoga; plijeni ga umjesto tuđinca! ""

¹⁴ Tko pozdravlja prijatelja naglas rano ujutro, prima mu se to za kletvu."

¹⁵ Voda koja prokapljuje u vrijeme dažda, i svadljiva žena ? jedno su te isto."

¹⁶ Tko je zaustavlja, zaustavlja vjetar i hvata ugljen svojom desnicom."

¹⁷ Željezo se oštri željezom; tako se čovjek oštri na drugome. ""

¹⁸ Tko uzgaja smokvu, uživat će njezine plodove; tko čuva svoga gospodara, bit će visoko poštovan. ""

¹⁹ Kako se u vodi kreće lice prema licu, tako stoji srce jednoga čovjeka prema drugome srcu."

²⁰ Carstvo mrtvih i propast ne mogu se zasititi; isto se tako oči čovjeka ne mogu zasititi. ""

²¹ Srebro se kuša u topionici i zlato u peći; a čovjek se poznaje po glasu što ga ima. ""

²² Kad bi luđaka i tučkom tucao u stupi s krupom, ne bi ipak otišla od njega njegova ludost."

²³ Pazi na svoje ovce i brini se za svoja stada!"

²⁴ Jer bogatstvo ne traje dovijeka. I baštini li se kruna od koljena do koljena?"

²⁵ Kada je trava iščeznula, zelen se pokazala svježa, bilje se po planinama sabralo."

²⁶ Tada ti janjci daju odjeću i jarci kupovnu cijenu za njivu."

²⁷ I puno ima kozjega tebi i tvojoj kući za hranu i za prehranu tvojim sluškinjama."

28

¹ Bezbožnik bježi i kad ga nitko ne progoni; a pravednik se osjeća sigurnim kao mladi lav. ""

² Zbog grješnosti u zemlji mijenjaju se često njezini knezovi, ali po razboritim, razumnim ljudima dobiva pravda dugo trajanje."

³ Bezbožnik, koji pritišće siromahe, jest kao dažd što odnosi, a kruha ne donosi."

⁴ Koji preziru zakon, hvale bezbožnika; a koji drže zakon, gnjeve se na njega. ""

⁵ Zli ljudi nemaju smisla za pravo; a koji traže Gospodina, razumiju se u sve. ""

⁶ Bolji je siromah koji hodi u svojoj nedužnosti nego čovjek koji ide krivim putovima, ako je i bogat."

⁷ Tko drži zakon, sin je razuman, a tko se druži s izjelicama, sramoti svojega oca."

⁸ Tko umnožava svoj imutak kamatom i lihvom, sabire onome koji je milostiv siromasima."

⁹ Tko odvraća svoje uho, da ne čuje zakon, i molitva je njegova jedan gad."

¹⁰ Tko zavodi poštene ljude na zao put, taj će sam pasti u svoju jamu; a nedužni će dobiti blagoslov. ""

¹¹ Bogat čovjek smatra samoga sebe mudrim, ali ga razuman siromah ispituje."

¹² Kad se raduju pravednici, velika je slava; a podignu li se bezbožnici visoko, moraju se tražiti ljudi. ""

¹³ Tko krije svoje grijehe, nema blagoslova; tko ih priznaje i ostavlja, dobit će oproštenje. ""

¹⁴ Blago čovjeku koji je svagda na oprezu; a tko učini tvrdim svoje srce, upast će u nesreću. ""

¹⁵ Lav koji riče i gladan medvjed, to je bezbožan vladalac siromašnome narodu."

¹⁶ Knez koji nema razboritosti, čini mnoge prekršaje a tko odbija nepravednu dobit, živjet će dugo."

¹⁷ čovjek kojega tišti krvno djelo, bit će do groba bjegunac: nitko ga ne zaustavi."

¹⁸ Tko hodi nedužno, spasit će se; a tko ide krivim putovima, pada u jamu. ""

¹⁹ Tko obrađuje svoju njivu, ima puno kruha; a tko ide za besposličarenjem, ima puno siromaštva. ""

²⁰ čestit čovjek obiluje blagoslovima; a tko se hoće brzo obogatiti, ne ostaje bez kazne. ""

²¹ Pristranost je loša stvar; ipak, za komadić kruha ogriješi se gdje koji. ""

²² Škrtac ide pohlepno za bogatstvom i ne pomišlja da mu oskudica dolazi."

²³ Tko opominje čovjeka, više će hvale poslije žeti nego laskav jezik."

²⁴ Tko potkrada svojega oca i majku i govori: “To nije grijeh”, on je drug pokvarenome čovjeku."

²⁵ Lakomac zameće kavgu; a tko se uzda u Gospodina, obilovat će. ""

²⁶ Tko se oslanja na svoj vlastiti razum, luđak je; a tko hodi u mudrosti, spasit će se. ""

²⁷ Tko daje siromahu, ne će mu ništa nedostajati; a tko zatvara svoje oči pred njim, bit će obasut klevetama. ""

²⁸ Kad se visoko podignu bezbožnici, sakrivaju se ljudi; a kad propadnu, postaju moćni pravednici. ""

29

¹ čovjek koji unatoč svemu opominjanju ostaje tvrdoglav, odjednom će propasti i ne će mu biti spasenja."

² Imaju li pravednici moć, veseli se narod; a vladaju li bezbožnici, jadikuju ljudi. ""

³ Tko ljubi mudrost, veseli svoga oca; a tko se druži s bludnicama, rasipa svoj imutak. ""

⁴ Kralj koji je pravedan, daje svojoj zemlji opstanak; a koji nameće poreze, satire je. ""

⁵ čovjek koji laska svome bližnjemu, razapinje mrežu njegovim nogama."

⁶ U grijehu je zla čovjeka zamka; a pravednik se smije radovati i biti veseo. ""

⁷ Pravednik uvažava parnicu siromašnih, a bezbožnik ne zna za sućut."

⁸ Podsmjehivači pobunjuju grad, a mudri stišavaju bunu."

⁹ Prepire li se pravednik s luđakom, onda ovaj bjesni i smije se; a nema mira. ""

¹⁰ Krvopije mrze nedužnoga, a pravedni se za njega zauzimaju."

¹¹ Svu svoju zlu volju izlijeva luđak, a mudri suspreže svoj gnjev."

¹² Ako vladalac sluša lažne riječi, onda sve njegove sluge postaju bezbožnici."

¹³ Siromah i tlačitelj žive jedan uz drugoga; Gospodin daje obojici očinji vid. ""

¹⁴ Kralj koji pravedno sudi siromasima, zadržat će prijestolje dovijeka."

¹⁵ Štap i ukor daju mudrost, a dijete prepušteno samomu sebi sramoti svoju majku."

¹⁶ Kad su bezbožnici na vlasti, umnožavaju se opačine; ali pravednici radosno dožive njihovu propast. ""

¹⁷ Opominji svojega sina. Tada ti on pribavlja miran život i donosi milinu tvojemu srcu."

¹⁸ Bez objave narod postaje razuzdan, a blago njemu ako drži zakon."

¹⁹ Sluga se ne da odgojiti samim riječima, jer ako ih i razumije, ne sluša ih."

²⁰ Vidiš li čovjeka nagla u riječima, znaj da luđak ima više nade nego on."

²¹ Ako tko od mladosti mazi svojega slugu, onda će bijeda biti njegov svršetak."

²² Razdražljiv čovjek izaziva svađu; naprasit čovjek počini mnogo zla. ""

²³ Ponizit će čovjeka njegova oholost, a ponizan dolazi do časti."

²⁴ Tko dijeli s kradljivcem, taj mrzi svoju dušu; čuje kletvu i ne prokazuje. ""

²⁵ Strah od ljudi stavlja zamke; a tko se uzda u Gospodina, sakriven je. ""

²⁶ Mnogi traže vladaočevu naklonost, ali od Gospodina dolazi svakomu njegovo pravo."

²⁷ Gad je pravedniku bezbožnik, a bezbožniku je pravednik gad."

30

¹ Riječi Agura, Jakeova sina, iz Mase. Proročanstvo za Itiela, za Itiela i Ukala."

² Ja sam kao nerazumna životinja, nisam kao čovjek, nemam čovječjega razuma."

³ I mudrosti nisam učio, i o Presvetom nemam znanja."

⁴ Tko je uzišao na nebo i opet sišao? Tko je uhvatio vjetar u svoje ruke? Tko je svezao vode u jednu odjeću? Tko je postavio sve krajeve zemlji? Kako se on zove i kako se zove njegov sin? Znaš li?"

⁵ Svaka je riječ Božja čista istina. On je štit onima koji se u njemu kriju."

⁶ Njegovim riječima ne pridodaji ništa. Inače te kazni, i stojiš tu kao lažac."

⁷ Za dvije te stvari molim. Ne uskraćuj mi to dok ne umrem:"

⁸ Udalji od mene licemjerstvo i lažnu riječ! Ne daji mi siromaštva ni bogatstva! Daj da uživam svoj komadić kruha!"

⁹ Inače bih, najevši se, mogao zanijekati tebe i upitati: “Tko je Gospodin?” ili, osiromašivši, mogao bih postati kradljivac i oskvrnuti ime svojega Boga."

¹⁰ Ne ogovaraj sluge njegovu gospodaru! Inače bi te mogao prokleti, i ti bi to morao okajati."

¹¹ Jao rodu koji kune svog oca i ne blagoslivlja svoje majke!"

¹² Jao rodu koji misli da je čist, a od svoga blata nije opran!"

¹³ Jao rodu koji drži visoko glavu i svoje trepavice diže uvis!"

¹⁴ Jao rodu kojemu su zubi mačevi i kojemu se čeljusti sastoje od noževa, što otrgnu uboga od zemlje i siromaha između ljudi!"

¹⁵ Pijavica ima dvije kćeri: “Daj ovamo!” “Daj ovamo!” Treću ima, koja se ne može nasititi, i četvrtu, koja ne kaže nikada: “Dosta!”"

¹⁶ Carstvo mrtvih, zatvoreno krilo majčino, zemlja koja ne biva nikad sita vode, i oganj koji nikad ne kaže: “Dosta!”"

¹⁷ Oko koje se ruga ocu i prezire majku, neka iskljuju gavrani na potoku, i mladi jastrebovi neka ga proždru!"

¹⁸ Tri su stvari koje mi se čine čudnovate, i četvrta koje ne razumijem:"

¹⁹ Put orla k nebu, put zmije preko stijene, put lađe posred mora, put muškarca k djevojci."

²⁰ Takav je put preljubnice: ona uživa i obriše sebi usta i veli: “Nisam učinila ništa zlo.”"

²¹ Pod trima stvarima zemlja se potresa, a pod četvrtom ne može izdržati:"

²² Pod robom, kad postane kralj, pod luđakom, kad ima kruha u izobilju,"

²³ pod puštenicom, kad se opet uzme za ženu, i pod sluškinjom, kad istisne svoju gospodaricu."

²⁴ četiri životinje pripadaju najmanjima na zemlji, a ipak su nevjerojatno mudre:"

²⁵ Mravi nisu jak narod, a priskrbe sebi ipak u ljeto svoju hranu."

²⁶ Jazavci nisu moćan narod, a sebi ipak u stijeni sagrade svoj stan."

²⁷ Skakavci nemaju kralja, a njihovo jato ipak izlazi u redu."

²⁸ Gušterica se može uhvatiti rukama, a ipak se nalazi u kraljevskim palačama."

²⁹ Tri su koji koračaju ponosito, i četvrti koji ide ugledan:"

³⁰ Lav, najjača među životinjama, koji ne uzmiče ni pred kim."

³¹ Pijetao, jarac i kralj na čelu narodne vojske."

³² Ako si bio luđak, pa sebe samoga uzdizao, ili ako si bio mislilac: stavi ruku na usta!"

³³ Jer kad se udara mlijeko, iziđe maslo, kad se razbije nos, navre krv, i kad se izaziva gnjev, zametne se svađa."

31

¹ Riječi Lemuela, kralja od Mase, kojima ga je učila njegova mati:"

² Što da ti kažem, sine moj? Što, sine moje utrobe? Što, sine mojih zavjeta?"

³ Ne daji svoje snage milosnicama i svojih putova kvariteljicama kraljeva!"

⁴ Ne pristoji se kraljevima piti vino, ni knezovima ljubav k opojnim napicima."

⁵ Inače bi mogli zaboraviti zakon o piću i izvrnuti pravo nevoljnikâ."

⁶ Podajte silovito piće bijedniku i vino tužnima!"

⁷ On neka pije i zaboravi svoje siromaštvo i neka se više ne spominje svoje nevolje!"

⁸ Otvaraj svoja usta za nijemoga, za stvar ostavljenoga!"

⁹ Otvaraj svoja usta, sudi pravedno i pribavi pravicu bijedniku i siromahu!"

¹⁰ Tko će naći vrsnu ženu? Ona vrijedi više nego biser."

¹¹ Oslanja se na nju srce njezina muža, i dobitka ne će nikada nedostajati."

¹² čini mu samo dobro svega svojega vijeka, a ne zlo."

¹³ Za vunu i lan se brine i radi radosnom rukom."

¹⁴ Ona je kao trgovačka lađa: izdaleka donosi sebi svoj kruh."

¹⁵ Rano, dok je još noć, ustaje, daje hranu svojoj čeljadi i određuje posao svojim sluškinjama."

¹⁶ Hoće kupiti njivu i uzme je, sadi vinograd od zarade svojih ruku."

¹⁷ Opasava snagom svoja bedra i živo miče desnicom."

¹⁸ Vidi kako joj sve napreduje, ne gasi joj se noću svjetiljka."

¹⁹ Približi li se njezina ruka preslici, njezini prsti hvataju za vreteno."

²⁰ Ruku otvara siromahu, pruža ruke ubogomu."

²¹ Ne boji se snijega za svoju kuću, sva njezina čeljad ima po dvoje haljine."

²² Šiva sebi pokrivače, bijelo platno i grimiz njezino je odijelo."

²³ Ugledan je njezin muž na vratima, kad sjedi sa zemaljskim starješinama."

²⁴ Haljine pravi i prodaje, i pojase daje trgovcu."

²⁵ Odijelo joj je snaga i ljepota, i smije se sutrašnjemu danu."

²⁶ Svoja usta otvara mudro, i na jeziku joj je blagi nauk."

²⁷ Pazi na red u kući, kruha lijenosti ne jede."

²⁸ Sinovi joj se podižu i blagoslivljaju je, njezin je muž također hvali."

²⁹ ”Mnoge su se žene pokazale vrsne, ali si ih ti sve nadvisila!”"

³⁰ Dragost vara, ljepota prolazi; žena koja se boji Gospodina, zaslužuje pohvalu. ""

³¹ Podajte joj da uživa plod svojih ruku. Neka je na vratima hvale njezina djela!"