1

¹ Ovo su govori što ih održa Mojsije pred svim Izrćlom s one strane Jordana, u pustinji, u Arabi, naprema Sufu, između Parana, Tofela, Labana, Hazerota i Di Zahaba."

² Jedanćst je dana hoda od Horeba preko gore Seira do Kadeš Barnee."

³ Prvoga dana jedanćstoga mjeseca u četrdesetoj godini govorio je Mojsije sinovima Izrćlovim sve što mu je bio Gospodin zapovjedio za njih."

⁴ Nakon što je bio porazio amorejskoga kralja Sihona, koji je živio u Hešbonu, i bašanskog kralja Oga, koji je živio u Aštarotu i Edreju,"

⁵ poče Mojsije s one strane Jordana, u moapskoj zemlji, razlagati zakon ovako:"

⁶ ”Gospodin, Bog naš, ovako nam je na Horebu govorio: Dosta ste dugo boravili na toj gori."

⁷ Podignite se i pođite k pogorju Amorejaca i k svim njihovim susjedima u Arabi, na pogorju i u Šefeli i u Negebu i na morskoj obali, u zemlju Kanaanaca i k Libanonu do velike rijeke, do Eufrata!"

⁸ Eto, tu zemlju predajem vama. Uđite u nju i zauzmite tu zemlju! Gospodin se zakleo vašim ocima, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da će je dati njima i njihovim potomcima."

⁹ Onda vam rekoh: Ne mogu za vas sam skrbiti."

¹⁰ Gospodin, Bog vaš, umnožio vas je tako da vas je danas kao i zvijezda na nebu."

¹¹ Gospodin, Bog vaših otaca, neka vas umnoži još tisuću puta više i neka vas blagoslovi, kako vam je obećao!"

¹² Ali kako da posve sam nosim teret i breme što ga na mene tovarite, i da rješavam vaše nesuglasice?"

¹³ Predložite za svako od svojih plemena mudre, razborite i iskusne ljude, da vam ih postavim za starješine!"

¹⁴ Nato mi odgovoriste: Dobro je što misliš učiniti."

¹⁵ Tada izabrah od vaših plemenskih glavara mudre i iskusne ljude i postavih vam ih za starješine: za tisućnike, za stotnike, za pedesetnike i za desetnike, nadalje postavih pisare za vaša plemena."

¹⁶ U isto vrijeme dadoh vašim sucima ovaj naputak: Saslušavajte obje strane svoje braće! Sudite pravo svakomu, bio brat ili stranac!"

¹⁷ Budite nepristrani na sudu! Saslušajte i maloga i velikoga! Ne bojte se nikoga! Jer sudac zastupa Božje mjesto. Ako li vam je koji pravni slučaj pretežak, predložite ga meni, da ga istražim!"

¹⁸ Tako vam onda dadoh naputak za sve što trebate činiti."

¹⁹ Potom otiđosmo od Horeba i prijeđosmo svu onu veliku i strašnu pustinju, koju ikad vidjeste, idući na pogorje Amorejaca, kao što nam je bio zapovjedio Gospodin, Bog naš. I dođosmo do Kadeš Barnee."

²⁰ Tada vam rekoh: Dođoste, eto, do pogorja Amorejaca, što nam ga Gospodin, Bog naš, želi dati."

²¹ Gle, Gospodin, Bog tvoj, dao ti je tu zemlju! Pođi, uzmi je u svoj posjed, kao što ti je zapovjedio Gospodin, Bog tvojih otaca! Ne boj se i ne plaši se!"

²² Tada svi pristupiste k meni i rekoste: Poslat ćemo pred sobom nekoliko ljudi, da nam istraže zemlju i da nam jave za put kojim ćemo ići, i za gradove u koje ćemo doći."

²³ Ja sam bio s prijedlogom sporazuman i izabrao sam između vas dvanćst ljudi, iz svakoga plemena po jednoga."

²⁴ Oni krenuše na put, gore u pogorje, stigoše do eškolske doline i razgledaše zemlju."

²⁵ Uzeše sa sobom ploda one zemlje i donesoše nam ga. Onda nam dadoše ovaj izvještaj: Lijepa je zemlja koju će nam dati Gospodin, Bog naš."

²⁶ Ipak ne htjedoste ići, nego se usprotiviste zapovijedi Gospodina, Boga svojega."

²⁷ I mrmljali ste u svojim šatorima ovako: U zloj namjeri odvede nas Gospodin iz egipatske zemlje, da nas preda u ruke Amorejcima, da nas oni unište."

²⁸ Kamo da idemo? Braća nam uplašiše srca kad su govorila: Ljudi su tamo veći i brojniji od nas. Gradovi su im veliki i do neba utvrđeni. Pa i Anakove sinove tamo vidjesmo."

²⁹ A ja vam rekoh: Ne plašite se i ne bojte ih se!"

³⁰ Gospodin, Bog vaš, koji ide pred vama, borit će se za vas isto onako kako vam je učinio u Egiptu pred vašim ocima;""

³¹ i u pustinji, gdje si vidio kako te nosio Gospodin, Bog tvoj, kao što čovjek nosi svoje dijete, cijelim putem, što ga prevaliste, dok ne dođoste do ovoga mjesta."

³² Ali uza sve to ne imadoste pouzdanja u Gospodina, svog Boga,"

³³ koji je ipak išao pred vama putem i tražio vam mjesto za tabor, noću u ognju, da ste mogli vidjeti put kojim ste morali ići, a danju u oblaku."

³⁴ Kad je Gospodin čuo vaše tužbe, razgnjevi se i zakle se:"

³⁵ Nijedan od ljudi toga naopakog roda ne će vidjeti lijepe zemlje koju sam pod prisegom obećao dati vašim ocima."

³⁶ Samo će je vidjeti Kaleb, Jefuneov sin. Njemu i njegovim sinovima dat ću zemlju po kojoj je išao, jer je bio Gospodinu u svemu pokoran."

³⁷ I na mene se razljuti Gospodin zbog vas i reče: I ti ne ćeš doći tamo."

³⁸ Ipak Jošua, Nunov sin, tvoj sluga, doći će tamo. Njega ohrabri: jer on će razdijeliti zemlju među Izrćlovim sinovima."

³⁹ A vaša djeca, za koju rekoste da će postati roblje, i vaši sinovi, koji danas ne znaju razlikovati između dobra i zla, doći će tamo. Njima ću je dati, i oni će je uzeti u posjed."

⁴⁰ A vi se vratite i idite u pustinju prema Crvenome moru!"

⁴¹ Tada mi vi odgovoriste ovako: Sagriješismo Gospodinu. Ići ćemo i borit ćemo se kako nam je zapovjedio Gospodin, Bog naš. Pa se opasaste svaki svojim bojnim oružjem i htjedoste u svojoj zaslijepljenosti poći na pogorje."

⁴² Ali Gospodin mi zapovjedi: Opomeni ih: Ne idite gore i ne borite se jer ja nisam među vama! Inače, bit ćete poraženi od svojih neprijatelja."

⁴³ Ja vas tad opomenuh, ali ne poslušaste, nego se oprijeste Gospodnjoj zapovijedi i pođoste u svojoj drskosti gore na pogorje."

⁴⁴ Tada iziđoše protiv vas Amorejci, koji prebivaju na onom pogorju. Oni vas potjeraše, kao roj pčela raspršiše vas od Seira pa do Horme."

⁴⁵ Kad se vratiste, plakali ste pred Gospodinom, ali Gospodin ne posluša vašega glasa, niti okrenu svojega uha k vama."

⁴⁶ Tako ostadoste u Kadešu dugo vremena, dok ondje stajaste."

2

¹ Nato se vratismo u pustinju prema Crvenom moru, kao što mi je bio Gospodin zapovjedio. Dugo putovasmo oko gore Seira."

² Tada mi reče Gospodin:"

³ Dosta ste već dugo obilazili tu goru. Okrenite se sada na sjever!"

⁴ Narodu daj ovaj naputak: Sada prolazite kroz područje svoje braće, Ezavovih sinova, koji prebivaju u Seiru. Oni vas se boje. Ali vi se dobro čuvajte"

⁵ da ne zametnete boja s njima. Jer ne ću vam ništa dati od njihove zemlje, ni stope, jer sam Ezavu dao u posjed Seir."

⁶ Kupujte od njih hranu za novce; i pitku vodu kupujte od njih za novce!""

⁷ Ipak te Gospodin, Bog tvoj, blagoslivljao u svemu što si poduzimao. On se zauzimao za te na putovanju kroz tu veliku pustinju. četrdeset je već godina što je s tobom Gospodin, Bog tvoj. Ništa ti nije nedostajalo."

⁸ I tako prođosmo pokraj svoje braće, Ezavovih sinova, cestom Arabom pokraj Elata i Esion Gebera, onda zaokrenusmo i udarismo putem prema moapskoj pustinji."

⁹ Tada mi zapovjedi Gospodin: Ne napadaj Moapce! Ne zameći boja s njima! Jer ti ne ću dati od njihove zemlje ništa u posjed. Jer dadoh područje Ar u posjed Lotovim sinovima."

¹⁰ Prije su prebivali tamo Emijci, narod velik, mnogobrojan, visoka rasta kao Anakovi sinovi."

¹¹ Oni su pripadali Refaimcima kao Anakovi sinovi, ali Moapci su ih zvali Emijci."

¹² U Seiru su prije prebivali Horijci. A Ezavovi ih sinovi protjeraše i uništiše, i naseliše se na njihovo mjesto, kao što učini Izrćl sa zemljom koju im dade Gospodin u posjed."

¹³ A sada se dignite i prijeđite preko potoka Zereda!"

¹⁴ Vrijeme našega putovanja od Kadeš Barnee do prijelaza preko potoka Zereda potrajalo je trideset i osam godina. Sav naraštaj ljudi sposobnih za vojsku bio je, međutim, izumro u taboru, kao što im je bio Gospodin zakletvom zaprijetio."

¹⁵ Ruka je Gospodnja bila naime protiv njih, da ih do posljednjega čovjeka istrijebi iz tabora."

¹⁶ Kad svi ti ljudi sposobni za vojsku pomriješe u narodu,"

¹⁷ Gospodin mi reče:"

¹⁸ Ti ćeš, eto, kod Ara proći kroz moapsko područje"

¹⁹ I doći ćeš u blizinu sinova Amonovih. Ne napadaj ih i ne zameći boja s njima! Jer od zemlje Amonovih sinova ne dam ti ništa u posjed, jer je dadoh u posjed Lotovim sinovima."

²⁰ I za nju se misli da je zemlja Rafaimaca. Nekad su u njoj prebivali Rafaimci, kojima su Amonci dali ime Zamzumijci."

²¹ Bio je to narod velik, mnogobrojan, visoka rasta kao sinovi Anakovi. Gospodin ih je bio uništio pred njima, pa oni zauzeše njihovu zemlju i naseliše se na njihovo mjesto."

²² Tako je bio učinio i s Ezavovim sinovima, koji prebivaju u Seiru. Nakon što je bio pred njima istrijebio Horijce, zauzeše oni njihovu zemlju i ostadoše tamo na njihovu mjestu do dana današnjega."

²³ Također Avijce, koji su do Gaze prebivali u dvorcima, istrijebiše Kaftorci, koji dođoše iz Kaftora i naseliše se na njihovo mjesto."

²⁴ Dignite se i prijeđite preko potoka Arnona. Gle, dajem ti u ruke Amorejca Sihona, hešbonskoga kralja, i njegovu zemlju. Počni osvajati i zarati na nj!"

²⁵ Od danas rasprostirem strah i trepet pred tobom kod svih naroda pod cijelim nebom. čim samo čuju za te, zadrhtat će i prepast će se."

²⁶ Tada pošaljem poslanike iz pustinje k Sihonu, hešbonskom kralju, s mirnom ponudom:"

²⁷ Htio bih proći kroz tvoju zemlju. Ali ću uvijek ostati na cesti, ne ću skretati ni desno ni lijevo."

²⁸ Hranu mi prodaj za novce; i pitku vodu daj mi za novce! Ja ću samo proći.""

²⁹ To mi dopustiše i Ezavovi sinovi koji stanuju u Seiru, i Moapci koji prebivaju u Aru. Moj je cilj da prijeđem preko Jordana u zemlju koju nam želi dati Gospodin, Bog naš."

³⁰ Ali Sihon, hešbonski kralj, ne htjede nam dopustiti prolaza. Jer Gospodin, Bog tvoj, bio je učinio te otvrdnu njegov duh i njegovo srce posta uporno, da ga preda u tvoje ruke, kao što je danas."

³¹ Tada mi reče Gospodin: Eto, počeo sam ti već predavati Sihona i njegovu zemlju. Idi za tim da njegovu zemlju uzmeš u posjed!"

³² I kad je Sihon s cijelim svojim narodom izišao u Jahasu protiv nas u boj,"

³³ dade ga Gospodin, Bog naš, u naše ruke. Pobismo njega, njegove sinove i sav njegov narod."

³⁴ Ujedno osvojismo sve gradove i izvršismo prokletstvo na svakom gradu, na muževima, ženama i djeci. Ne pustismo da nam itko umakne."

³⁵ Zadržasmo za sebe samo stoku i plijen iz gradova što ih osvojismo."

³⁶ Od Aroera na obali Arnona i od grada u dolini pa sve do Gileada nije bilo tvrda mjesta što ga ne bismo mogli osvojiti. Sve nam to dade u naše ruke Gospodin, Bog naš."

³⁷ Ipak, zemlju Amonovih sinova, cijelo područje na strani Jaboka, s gradovima u pogorju, nisi dotakao, točno kako je zapovjedio Gospodin, Bog naš."

3

¹ Nato udarismo putem u Bašan. Tada Og, bašanski kralj, s cijelim svojim narodom iziđe pred nas, da se sukobi s nama kod Edreja."

² A Gospodin mi reče: Ne boj ga se! Jer ga dajem s cijelim njegovim narodom i sa zemljom u tvoje ruke. Učini s njim upravo onako kako si učinio sa Sihonom, amorejskim kraljem, koji stoluje u Hešbonu!"

³ Tako nam dade Gospodin, Bog naš, u ruke i Oga, bašanskoga kralja, s cijelim narodom. Potukosmo ga, da mu više nitko ne preostade."

⁴ Tada osvojismo i sve njegove gradove. Nije bilo grada koji im ne uzesmo. Šezdeset gradova i sva pokrajina Argob pripadali su Ogovu kraljevstvu u Bašanu."

⁵ Bili su to svi gradovi što su bili utvrđeni visokim zidinama, vratima i prijevornicama, osim vrlo mnogo otvorenih mjesta."

⁶ Izvršismo prokletstvo na njima, kao što smo bili učinili na Sihonu, kralju u Hešbonu, i istrijebismo u svakom gradu muževe, žene i djecu."

⁷ A svu stoku i sav plijen iz gradova uzesmo za se."

⁸ Tako uzesmo onda zemlju iz ruku dvojice amorejskih kraljeva, koja je s one strane Jordana: od potoka Arnona do gore Hermona"

⁹ ? Sidonci zovu Hermon Sirjon, Amorejci ga zovu Senir,"

¹⁰ sve gradove u ravnici, sav Gilead i sav Bašan do Salke i Edreja, ukratko gradove što pripadaju Ogovu kraljevstvu u Bašanu."

¹¹ Bašanski kralj Og bio je posljednji preostali Refaimovac. Njegov sarkofag od bazalta stoji još u gradu Amonovih sinova, Rabatu. Dužina je njegova devet običnih lakata, a širina četiri lakta."

¹² Tu zemlju onda osvojismo. Od Aroera na rijeci Arnonu dadoh je s polovinom Gileadske gore i njezinim gradovima Rubenovcima i Gadovcima."

¹³ Ostali dio Gileada i sav Bašan, Ogovo kraljevstvo, svu pokrajinu Argob, predadoh polovini Manašeova plemena. Sav taj bašanski kraj zove se zemlja refaimska."

¹⁴ Jair Manašeov sin zauze svu pokrajinu Argob do područja Gešurovaca i Maakinovaca i prozva taj dio Bašana po svome imenu: Jairova sela. Tako se zovu do dana današnjega."

¹⁵ Makiru dadoh Gilead."

¹⁶ Rubenovu i Gadovu plemenu dadoh zemlju od Gileada do Arnona ? sredina je doline granica ? pa do Jaboka, granice Amonovih sinova."

¹⁷ Dalje Arabu s Jordanom kao granicom, od Kinereta do mora uz poljanu, Slanoga mora, na području obronaka Pisge na istoku."

¹⁸ Tada vam dadoh ovaj naputak: Gospodin, Bog vaš, dade vam tu zemlju u posjed. A vi svi, vojnici, pođite naoružani tamo pred svojom braćom, sinovima Izrćlovim!"

¹⁹ Samo vaše žene i djeca, i vaša stoka ? znam da imate mnogo stoke ? neka ostanu u vašim gradovima, što vam ih dadoh,"

²⁰ dokle Gospodin vašoj braći, isto tako kao vama, ne dade tvrde stanove pa i oni ne uzmu u posjed zemlju koju će im Gospodin, Bog vaš, dati s one strane Jordana. Onda se smijete vratiti svaki svojemu posjedu, što vam ga dadoh."

²¹ A Jošui dadoh onda ovaj naputak: Svojim očima vidio si sve što Gospodin, Bog vaš, učini onoj dvojici kraljeva. Isto tako učinit će Gospodin sa svim kraljevstvima u koja ćeš prijeći."

²² Ne bojte ih se! Jer Gospodin, Bog vaš, sam će se boriti za vas."

²³ Onda sam se pomolio Gospodinu:"

²⁴ Svemogući Gospodine! Ti si već dosad svojemu sluzi pokazao svoju moć i svoju jaku ruku. Jer gdje je u nebu i na zemlji Bog koji tvori takva čudesa i junačka djela kao ti?"

²⁵ Daj mi da i ja prijeđem tamo i da vidim lijepu zemlju s one strane Jordana, to sjajno pogorje i Libanon!"

²⁶ Ali Gospodin se ljutio na me zbog vas i nije me uslišao. Štoviše, odgovori mi Gospodin: Dosta je toga! Ne govori mi više o tome!"

²⁷ Popni se na vrh Pisge! Podigni svoje oči na zapad i na sjever, na jug i na istok, i pogledaj je svojim vlastitim očima! Jer ne ćeš nikada prijeći preko Jordana."

²⁸ Podaj, dakle, Jošui naputke, ohrabri i ojačaj ga! Jer će on na čelu naroda prijeći tamo i zemlju koju vidiš razdijeliti."

²⁹ Tako ostadosmo u dolini prema Bet Peoru."

4

¹ A sada, Izrćle, poslušaj zapovijedi i naredbe koje vas učim da držite, da biste sretno živjeli i ušli u posjed zemlje koju će vam dati Gospodin, Bog vaših otaca!"

² Ništa ne dodajte zapovijedima što vam ih dajem, niti išta od njih oduzmite! Nego izvršavajte zapovijedi Gospodina, Boga svojega, što vam ih dajem!"

³ Svojim očima vidjeste što učini Gospodin zbog Baal Peora. Svakoga koji se priključi Baal Peoru dade Gospodin, Bog tvoj, istrijebiti iz tvoje sredine."

⁴ A vi, koji se čvrsto držite Gospodina, svojega Boga, svi ste danas još na životu."

⁵ Vidite, učim vas zapovijedi i naredbe kako mi ih naloži Gospodin, moj Bog, da po njima radite u zemlji u koju ulazite, da je uzmete u posjed."

⁶ Držite ih i izvršavajte! Jer to će vas u očima poganskih naroda učiniti mudrima i razumnima. Kad oni čuju sve te uredbe, kazat će: Doista, taj veliki narod je mudar i razuman narod."

⁷ Jer gdje ima tako velik narod, kojemu je Bog tako blizu, kako je nama Gospodin, Bog naš, kad ga god zazovemo."

⁸ I gdje je tako velik narod, koji bi imao tako pravedne zakone i naredbe, kao što je sav ovaj zakon što vam ga danas predlažem?"

⁹ Samo se čuvaj i dobro pazi da ne zaboraviš što si svojim očima vidio, i da ti to ne iščezne iz srca dok si god živ! Objavi to svojoj djeci i djeci svoje djece!"

¹⁰ Nemoj zaboraviti onaj dan kad si stajao na Horebu pred Gospodinom, svojim Bogom, kad mi zapovjedi Gospodin: Saberi mi narod! Hoću im objaviti svoje zapovijedi, da nauče bojati me se, dok su živi na zemlji, i da to nauče i svoju djecu!"

¹¹ Tada pristupiste i stadoste pod gorom. A gora je ognjem gorjela do samoga neba, opkoljena tamom, oblakom i mrakom."

¹² Gospodin vam tada progovori ispred ognja. Glas riječi čuste, ali lika ne mogoste vidjeti. Samo glas čuste."

¹³ On vam objavi svoj Savez, koji vam zapovjedi da držite deset zapovijedi, i napisa ih na dvije kamene ploče."

¹⁴ Meni tad zapovjedi Gospodin da vas naučim zakone i zapovijedi, da ih izvršavate u zemlji u koju prelazite, kako biste je uzeli u posjed."

¹⁵ Pazite dakle dobro na se! Za život vam je! Onda kad vam je Gospodin na Horebu govorio ispred ognja, ne vidjeste nikakva lika."

¹⁶ Zato ne radite naopako i ne radite sebi nikada rezan lik u obliku kakve god slike, bila ta slika muškoga ili ženskoga bića,"

¹⁷ bila ta slika četveronožne životinje na zemlji ili slika kakve krilate ptice koja leti ispod neba,"

¹⁸ bila ta slika kakva životinje što gmiže na zemlji, ili slika kakve ribe što živi u vodi ispod zemlje."

¹⁹ Kad podigneš svoje oči k nebu i vidiš sunce, mjesec i zvijezde, svu nebesku vojsku, ne daj se zavesti, da padneš pred njima i da im se pokloniš! Jer ih Gospodin, Bog tvoj, prepusti svim drugim narodima pod cijelim nebom."

²⁰ A vas uze Gospodin i izvede vas iz ognjene peći, iz Egipta, da budete narod njegove svojine, kako je to danas."

²¹ Ali na mene se Gospodin razljuti zbog vas i zakle se da ne smijem prijeći preko Jordana i ući u lijepu zemlju koju ti Gospodin, Bog tvoj, daje u posjed."

²² I ja ću umrijeti u ovoj zemlji i ne ću prijeći preko Jordana. A vi ćete prijeći i tu lijepu zemlju uzeti u posjed."

²³ Zato se čuvajte da ne zaboravite zavjeta Gospodina, Boga svojega, što ga sklopi s vama, i da ne pravite sebi rezana lika u obliku bilo čega, što ti je zabranio Gospodin, Bog tvoj!"

²⁴ Jer je Gospodin Bog koji revnuje."

²⁵ Kad dobijete djecu i unuke i uživite se u zemlji, i kad se ogriješite time da napravite rezan lik u kojem god obliku i učinite što je neugodno u očima Gospodina, Boga vašega, tako da ga razljutite,"

²⁶ ja danas zovem nebo i zemlju za svjedoke proti vas, da ćete brzo iščeznuti iz zemlje u koju idete preko Jordana, kako biste je uzeli u posjed. Ne ćete dugo u njoj živjeti, nego ćete biti posve uništeni."

²⁷ Gospodin će vas tada raspršiti među narode. Samo će vas malen broj ostati među poganskim narodima, u koje će vas odvesti Gospodin."

²⁸ Tamo ćete služiti bogovima koje načini čovječja ruka od drveta i kamena, koji niti vide, niti čuju, niti jedu, niti dišu."

²⁹ Otamo ćeš tražiti Gospodina, svojega Boga, pa ćeš ga i naći, ako ga budeš žudio svim srcem i svom dušom."

³⁰ Kada budeš u nevolji i sve te to snađe u budućim danima, ti ćeš se vratiti Gospodinu, svom Bogu, i bit ćeš mu poslušan."

³¹ Jer Gospodin, Bog tvoj, milosrdan je Bog, on te ne će ostaviti i neće te upropastiti i ne će zaboraviti Saveza s tvojim ocima, za koji im se zakleo."

³² Zapitaj jednom prijašnja vremena, što su bila prije tebe, od dana kad stvori Bog čovjeka na zemlji i istraži od jednoga kraja neba do drugoga, je li se ikad što dogodilo tako veliko, ili, je li se ikad čulo što takvo?"

³³ Je li ikad čuo koji narod glas Božji gdje govori iz ognja, kao što si ga ti čuo, a ipak si ostao na životu?"

³⁴ Ili, je li ikad Bog pokušao da dođe te uzme sebi narod iz sredine kojega drugog naroda takvim kušnjama, znacima i čudesima, ratom i jakom rukom, i mišicom podignutom, velikim djelima, strahovitim, kao što je učinio sve to za vas Gospodin, Bog vaš, u Egiptu pred vašim očima?"

³⁵ Ti si smio to doživjeti, da znaš da je Gospodin pravi Bog i da nema drugoga osim njega."

³⁶ Dao ti je da čuješ s neba njegov glas, da te pouči, i na zemlji ti je dao da vidiš veliki njegov oganj, i iz ognja si čuo njegove riječi."

³⁷ On je ljubio tvoje oce i izabrao njihove potomke i izveo te sâm velikom svojom silom iz Egipta."

³⁸ Ispred tebe je otjerao narode, koji su bili veći i jači od tebe, da te uvede u njihovu zemlju i da ti je da u posjed, kao što je danas."

³⁹ Spoznaj dakle danas i uzmi to k srcu, da je Gospodin pravi Bog, i da gore u nebu i dolje na zemlji nema drugoga!"

⁴⁰ Drži njegove zapovijedi i odredbe, koje ti danas dajem, da bude dobro tebi i tvojoj djeci nakon tebe i da dugo boraviš u zemlji koju ti Gospodin, Bog tvoj, daje zauvijek!”"

⁴¹ Tada odijeli Mojsije tri grada u istočnoj jordanskoj zemlji,"

⁴² da bi ubojica mogao uteći tamo, koji nehotice ubije drugoga, a da nije prije bio njegov neprijatelj. Tko bi utekao u jedan od tih gradova, trebao je ostati na životu."

⁴³ Bili su to: Bezer u pustinji na visoravni u Mišoru, na području Rubenovu, onda Ramot u Gileadu, u području Gadovu i Golan u Bašanu, u području Manašeovu."

⁴⁴ Ovo je zakon koji dade Mojsije sinovima Izrćlovim."

⁴⁵ Ovo su naredbe, zakoni i pravne odredbe koje objavi Mojsije sinovima Izrćlovim za njihova izlaska iz Egipta,"

⁴⁶ s one strane Jordana, u dolini prema Bet Peoru, u zemlji amorejskoga kralja Sihona, koji je stolovao u Hešbonu. Njega su bili pobijedili Mojsije i sinovi Izrćlovi za svojega izlaska iz Egipta"

⁴⁷ i njegovu zemlju zauzeli, i zemlju bašanskoga kralja Oga, dvojice amorejskih kraljeva u istočnoj jordanskoj zemlji,"

⁴⁸ od Aroera na obali Armona do gore Siona, to jest Hermona,"

⁴⁹ sa svom Arabom, s one stranu Jordana prema istoku, do mora u Arabi na podnožju obronaka Pisge."

5

¹ Mojsije sazva sve Izrćlce i reče im: “čuj, Izrćle, zakone i zapovijedi, što vam ih danas objavljujem! Naučite ih i nastojte ih držati!"

² Gospodin, Bog naš, sklopi s nama Savez na Horebu."

³ Nije Gospodin sklopio taj savez s našim ocima, nego s nama, koji smo danas još svi ovdje na životu."

⁴ Gospodin je licem k licu govorio s vama iz ognja na gori."

⁵ Ja sam tada stajao između Gospodina i vas, da vam objavim Gospodnju riječ; jer ste se vi bojali ognja i niste uzišli na goru. Riječi su glasile:""

⁶ Ja sam Gospodin, Bog tvoj, koji te izveo iz egipatske zemlje, iz kuće sužanjstva."

⁷ Nemaj drugih bogova uz mene!"

⁸ Ne izrađuj sebi rezana lika, niti kakve slike od onoga što je gore na nebu ili dolje na zemlji, ili u vodi pod zemljom!"

⁹ Ne padaj ničice pred njima i ne klanjaj im se; jer sam ja, Gospodin, Bog tvoj, Bog revnitelj, koji kazni opačinu otaca na djeci, na unučadi i praunučadi onih koji me mrze,""

¹⁰ a milosrđe iskazuje do u tisućitog koljena onima koji me ljube i drže moje zapovijedi."

¹¹ Ne uzimaj uzalud imena Gospodina, Boga svojega! Jer Gospodin ne će pustiti bez kazne onoga koji uzima njegovo ime uzalud."

¹² Pazi na to da posvetiš subotu, kao što ti je zapovjedio Gospodin, Bog tvoj!"

¹³ Šest dana radi i obavljaj sve svoje poslove!"

¹⁴ Ali sedmi dan je dan odmora u čast Gospodinu, Bogu tvojemu. Tad ne smiješ raditi nikakva posla, ni ti, ni tvoj sin ili kći, ni tvoj sluga, ni tvoja sluškinja, ni tvoj vol, ni tvoj magarac, ni sva tvoja stoka, ni stranac koji boravi kod tebe unutar tvojih vrata! Tvoj sluga i tvoja sluškinja neka se uspiju odmoriti kao ti!"

¹⁵ Pomišljaj na to da si sam bio rob u egipatskoj zemlji, i da te je Gospodin, Bog tvoj, izveo otamo jakom rukom i snažnom mišicom! Zato ti Gospodin, Bog tvoj, zapovijeda da svetkuješ subotu."

¹⁶ Poštuj svog oca i majku, kao što ti je zapovjedio Gospodin, Bog tvoj, da dugo živiš i da ti dobro bude u zemlji koju će ti dati Gospodin, Bog tvoj!"

¹⁷ Ne ubijaj!"

¹⁸ Ne čini preljuba!"

¹⁹ Ne kradi!"

²⁰ Ne svjedoči lažno protiv svog bližnjeg!"

²¹ Ne želi žene svog bližnjega! Ne želi kuće svojega bližnjega, ni njegove njive, njegova sluge, njegove sluškinje, njegova vola, njegova magarca, ni išta što pripada tvojemu bližnjemu!"

²² Ove riječi Gospodin je uputio cijeloj vašoj zajednici na brdu iz ognja i gustog oblaka snažnim glasom, ne dodavši ništa. Napisao ih je na dvije kamene ploče te ih predao meni."

²³ Kad vi čuste glas iz tame, a gora je ognjem gorjela, tad pristupiste k meni, svi vaši plemenski glavari i vaše starješine,"

²⁴ te rekoste: Doista, Gospodin, Bog naš, pokaza nam slavu i svoju veličinu, i čusmo njegov glas iz ognja. Danas doživjesmo da Bog može govoriti s čovjekom, a da čovjek ostane na životu."

²⁵ A sada, zašto bismo umrli? Jer će nas spaliti taj veliki oganj. Ako budemo još dalje slušali glas Gospodina, Boga svojega, pomrijet ćemo."

²⁶ Jer gdje je čovječje biće koje je kao mi čulo glas Boga živoga gdje govori iz ognja, a koje je ostalo na životu?"

²⁷ Pristupi i slušaj što će kazati Gospodin, Bog naš! Onda nam kaži sve što ti rekne Gospodin, Bog naš! I mi ćemo to slušati i činiti."

²⁸ Kad je Gospodin čuo vaše riječi, što mi ih glasno kazaste, reče mi Gospodin: čuo sam riječi što ti ih taj narod glasno reče. Imaju pravo u svemu što kažu."

²⁹ O, kad bi im bilo srce uvijek takvo da me se vazda boje i drže sve moje zapovijedi! Tada bi bilo uvijek dobro njima i njihovoj djeci."

³⁰ Idi i reci im: Vratite se u svoje šatore!"

³¹ A ti ostani ovdje kod mene! Kazat ću sve zapovijedi, zakone i naredbe koje ćeš ih naučiti, da po njima rade u zemlji koju ću im dati u posjed."

³² Gledajte dakle da činite tako kako vam je zapovjedio Gospodin, Bog vaš! Ne odstupajte od toga ni desno ni lijevo!"

³³ Idite točno putem što vam ga je pokazao Gospodin, Bog vaš, da ostanete na životu i da vam dobro bude, i da dugo prebivate u zemlji koju ćete uzeti u posjed!”"

6

¹ To su zapovijedi, zakoni i naredbe koje Gospodin, Bog vaš, zapovjedi da vas učim. Po njima trebate živjeti u zemlji u koju idete, da je uzmete u posjed."

² Boj se Gospodina, Boga svojega, i drži njegove zakone i zapovijedi, koje ti dajem, ti i tvoje dijete, i tvoja unučad, sve dane života, da živiš dugo!"

³ Poslušaj ih, dakle, Izrćle, i savjesno ih ispunjavaj, da ti bude dobro i da se veoma umnožiš! Jer Gospodin, Bog vaših otaca, obećao ti je zemlju u kojoj teče mlijeko i med."

⁴ čuj, Izrćle! Gospodin je Bog naš, jedini Gospodin!"

⁵ Ljubi Gospodina, Boga svojega, svim srcem, svom dušom i svom snagom svojom!"

⁶ Ove zapovijedi, što ti ih dajem danas, neka ti budu upisane u srcu!"

⁷ Napominji ih svojoj djeci! Govori o njima ili kad boraviš kod kuće ili kad si na putu, ili kad liježeš ili kad ustaješ!"

⁸ Priveži ih sebi kao znak na svoju ruku! Nosi ih kao spomen na čelu"

⁹ i napiši ih na dovratnike svoje kuće i na svoja vrata!"

¹⁰ Sada dolazi vrijeme kada će te Gospodin, Bog tvoj, uvesti u zemlju za koju se zakleo tvojim ocima: Abrahamu, Izaku i Jakovu, da će ti je dati, u zemlju s velikim i lijepim gradovima koje nisi zidao,"

¹¹ kućama punim svakoga dobra koje nisi punio, sa studencima iskopanim koje nisi kopao, s vinogradima i maslinicima koje nisi sadio. Ti ćeš sve to moći uživati do sitosti."

¹² A tada se dobro čuvaj da ne zaboraviš Gospodina, koji te izvede iz egipatske zemlje, iz kuće sužanjstva!"

¹³ Boj se Gospodina, Boga svojega! Služi mu i kuni se samo njegovim imenom!"

¹⁴ Ne idite za tuđim bogovima, za bogovima pogana koji su oko vas!"

¹⁵ Jer Gospodin, Bog tvoj, Bog je revnitelj prema tebi. Inače bi se mogao Gospodin, Bog tvoj, razgnjeviti na te, pa te istrijebiti sa zemlje."

¹⁶ Ne kušajte Gospodina, Boga svojega, kao što ga kušaste u Masi!"

¹⁷ Držite brižno zapovijedi, naredbe i zakone Gospodina, Boga svojega, što vam ih dade!"

¹⁸ čini što je dobro i pravo u očima Gospodnjim, da ti bude dobro i da mogneš ući u lijepu zemlju, za koju se Gospodin zakleo tvojim ocima da je uzmeš u posjed,"

¹⁹ kada sve tvoje neprijatelje otjera ispred tebe, kao što je obećao Gospodin!"

²⁰ Ako te poslije zapita tvoj sin: Što znače zapovijedi, zakoni i naredbe što vam ih dade Gospodin, Bog naš,"

²¹ onda odgovori svom sinu: Bili smo faraonovi robovi u Egiptu. Ali nas izvede Gospodin iz Egipta jakom rukom."

²² Gospodin pred našim očima učini velike i strahovite znake i čudesa na Egiptu, na faraonu i na svoj njegovoj kući."

²³ A nas izvede otamo, da nas dovede ovamo i da nam da zemlju za koju se bio zakleo našim ocima."

²⁴ Zatim nam zapovjedi Gospodin da vršimo sve ove zakone i da se bojimo Gospodina, Boga svojega, da nam uvijek bude dobro i da nas uzdrži na životu, kao danas."

²⁵ Sveta nam je dužnost da sav ovaj zakon držimo iz ljubavi prema Gospodinu, Bogu svojemu, kako nam je zapovjedio."

7

¹ Gospodin, Bog tvoj, dovest će te u zemlju u koju ideš da je uzmeš u posjed. Otjerat će ispred tebe mnoge narode: Hetite, Girgašane, Amorejce, Kanaance, Perižane i Jebusejce, sedam naroda koji su brojniji i jači od tebe."

² Kad ih Gospodin, Bog tvoj, preda tebi i ti ih pobijediš, tad izvrši na njima prokletstvo! Ne sklapaj s njima saveza i ne štedi ih!"

³ Niti stupaj u svojtu s njima: svoje kćeri ne daj za ženu kojemu od njihovih sinova, niti koju od njihovih kćeri uzimaj za ženu svojemu sinu!"

⁴ Jer bi mi mogli iznevjeriti tvojega sina, tako da služe drugim bogovima. Tada bi Gospodin planuo."

⁵ Nego ovako s njima postupajte: njihove žrtvenike poobarajte, njihove kamene spomenike porazbijajte, njihova sveta stabla sasijecite i njihove rezane bogove spalite u ognju!"

⁶ Jer ti si narod koji je posvećen Gospodinu, Bogu svojemu. Tebe je izabrao Gospodin, Bog tvoj, između svih naroda na zemlji, da budeš narod koji pripada samo njemu."

⁷ Nije vam se Gospodin obratio i izabrao vas zato što bi vas bilo više nego drugih naroda ? jer vi ste najmanji od svih naroda ?"

⁸ nego zato što vas Gospodin ljubi i drži zakletvu kojom se zakleo vašim ocima. Zato vas je Gospodin izveo jakom rukom i izbavio vas iz kuće sužanjstva, iz ruke faraona, egipatskoga kralja."

⁹ I tako znaj da je Gospodin, Bog tvoj, pravi Bog, vjerni Bog, koji drži zavjet i milost iskazuje do tisućitog koljena onima koji ga ljube i drže njegove zapovijedi."

¹⁰ A onima koji ga mrze, plaća na njihovu vlastitom tijelu, kad ih uništi. Ne odgađa onima koji ga mrze, nego im plaća na njihovu vlastitom tijelu."

¹¹ Zato drži zapovijedi, zakone i naredbe koje ti danas zapovijedam da ih vršiš!"

¹² Ako ove propise poslušaš i savjesno uzdržiš, i Gospodin, Bog tvoj, držat će se Saveza i milosti, kao što se zakleo tvojim ocima."

¹³ On će te ljubiti, blagoslovit će te i umnožit će te, blagoslovit će plod tvojega tijela, rod tvoje zemlje, tvoje žito, tvoje vino i tvoje ulje, plod tvojih goveda i prirast tvoje stoke u zemlji za koju se zakleo Gospodin tvojim ocima da će ti je dati."

¹⁴ Bit ćeš blagoslovljen pokraj svih naroda. Ne će biti u tebe ni neplodnih ljudi, ni neplodne stoke."

¹⁵ Gospodin će ukloniti od tebe i sve bolesti i ne će pustiti da dođe na tebe ni jedno od ljutih egipatskih zala, koje znaš, nego će ih pustiti na sve tvoje neprijatelje."

¹⁶ Uništi sve narode što ti ih izruči Gospodin, Bog tvoj! Nemaj milosrđa s njima! Ne služi njihovim bogovima, jer bi to bila zamka za tebe!"

¹⁷ Ako li sam u sebi pomisliš: Ti su narodi brojniji od mene, kako ih mogu izagnati,"

¹⁸ ne boj ih se! Pomisli na ono što je Gospodin, Bog tvoj, učinio faraonu i svemu Egiptu,"

¹⁹ na velike kušnje što ih vidješe tvoje oči, na znake i čudesa, na jaku ruku i snažnu mišicu, čime te izvede Gospodin, Bog tvoj! Tako će učiniti Gospodin, Bog tvoj, sa svim narodima od kojih bi se uplašio."

²⁰ I stršljene će poslati Gospodin, Bog tvoj, na njih, dok ne izginu svi koji bi preostali i sakrili se od tebe."

²¹ Ne plaši ih se! Jer je u sredini tvojoj Gospodin, Bog tvoj, moćni i strašni Bog!"

²² A Gospodin, Bog tvoj, sve će malo po malo protjerati te narode ispred tebe. Ne ćeš ih moći odjednom uništiti. Inače bi se tebi odveć umnožile divlje životinje."

²³ Ali će ih Gospodin, Bog tvoj, predati tebi i strašno će ih smesti, dok ih ne zatre."

²⁴ I njihove kraljeve predat će u tvoje ruke, i ti ćeš zatrti njihova imena pod nebom. Nitko se ne će moći održati pred tobom, dok ih ne uništiš."

²⁵ Rezane njihove bogove spali! Nemoj se polakomiti za srebrom i zlatom što je na njima i ne uzimaj ga za se, da time ne budeš zaveden! Jer je to odvratno Gospodinu, tvojemu Bogu."

²⁶ Ne unosi takvu odvratnost u svoju kuću, da ne budeš proklet kao i ona! Neka ti se to gadi, i neka te hvata groza od toga, jer je to prokleto!"

8

¹ Sve zapovijedi koje vam danas dajem držite savjesno, da ostanete na životu, da se umnožite i dobijete u posjed zemlju koju je Gospodin pod zakletvom obećao vašim ocima!"

² Pomišljaj na sav put kojim te vodio Gospodin, Bog tvoj, četrdeset godina po pustinji, da te ponizi, da te iskuša, da spozna što ti je u srcu, hoćeš li držati njegove zapovijedi ili ne ćeš!"

³ Ponizio te je i glađu te morio. Ali te onda hranio manom, koju nisi poznavao ni ti, ni oci tvoji, da ti pokaže da čovjek ne živi o samom kruhu. Jer čovjek živi o svemu što izlazi iz usta Gospodnjih."

⁴ Tvoje se haljine nisu otrcale na tebi, i tvoje noge ne otekoše za tih četrdeset godina."

⁵ Zato spoznaj u svom srcu da te Gospodin, Bog tvoj, odgaja, kao što se odgaja svoje dijete!"

⁶ Drži zapovijedi Gospodina, Boga svojega! Hodi njegovim putovima i boj ga se!"

⁷ Jer te Gospodin, Bog tvoj, vodi u lijepu zemlju, u zemlju potoka, izvora i jezera, što izviru u ravnici i u gori,"

⁸ u zemlju pšenice i ječma, loze, smokava i šipka, u zemlju maslina i meda;""

⁹ u zemlju u kojoj ne ćeš sirotinjski jesti svoj kruh jer ne ćeš podnositi nikakve oskudice, u zemlju gdje kamenje ima željeza i gdje ćeš iz njezinih brda kopati mjed."

¹⁰ Kad se najedeš do sitosti, onda zahvali Gospodinu, Bogu svojemu, za lijepu zemlju koju ti dade!"

¹¹ čuvaj se da ne zaboraviš Gospodina, Boga svojega, i da ne prestupiš njegovih zapovijedi, naredaba i zakona, što ti ih danas dajem!"

¹² Kad se do sitosti najedeš, sagradiš lijepe kuće i u njima se nastaniš,"

¹³ kad se tvoja goveda i ovce naplode, kad ti se namnoži srebro i zlato, i sve tvoje imanje i blago kad se umnoži,"

¹⁴ onda nemoj da se ponese tvoje srce, i ne zaboravi Gospodina, Boga svojega, koji te izveo iz egipatske zemlje, iz kuće sužanjstva;""

¹⁵ koji te vodio preko velike i strašne pustinje, gdje su otrovne zmije i škorpioni, preko suhih krajeva gdje nema vode; koji ti je izveo vodu iz tvrde kao kremen stijene;""

¹⁶ koji te hranio u pustinji manom koju nisu poznavali tvoji oci. On te ponižavao i kušao da ti napokon mogne iskazati dobro."

¹⁷ Ne pomišljaj u sebi: Moja snaga i moja jaka ruka pribavile su mi to bogatstvo!"

¹⁸ Nego se spomeni Gospodina, Boga svojega; jer on je taj koji ti dade snagu da pribaviš bogatstvo, da tako ispuni svoj Savez što ga je zakletvom potvrdio tvojim ocima, kao što se dogodi danas.""

¹⁹ Ako li zaboraviš Gospodina, Boga svojega, i pođeš za drugim bogovima i njima budeš služio i klanjao se, onda vas svečano uvjeravam danas: zacijelo ćete propasti."

²⁰ Kao narodi koje Gospodin potire ispred vas, upravo ćete tako i vi propasti, jer ne poslušaste glasa Gospodina, Boga svojega."

9

¹ čuj, Izrćle! Ti ćeš sada prijeći preko Jordana da podvrgneš narode koji su veći i jači od tebe, i gradove velike i do neba utvrđene,"

² narod silan i visok, Anakove sinove, koje znaš i za koje si slušao: Tko može odoljeti Anakovim snovima?"

³ Znaj, dakle, sada: Gospodin, Bog tvoj, ići će sam pred tobom kao oganj koji spaljuje. On će ih uništiti i pred tobom oboriti, tako da ih mogneš protjerati i istrijebiti, kao što ti je obećao Gospodin."

⁴ Ne misli kad ih Gospodin, Bog tvoj, otjera ispred tebe, ovako: Zbog moje pravde dovede me Gospodin, da primim u posjed tu zemlju! Gospodin otjera te narode ispred tebe zbog njihova nevaljalstva."

⁵ Ne ideš zbog svoje pravde i zbog poštenja svojega srca primiti u posjed njihovu zemlju, nego Gospodin, Bog tvoj, tjera te narode ispred tebe zbog njihova nevaljalstva i zato da ispuni obećanje za koje se Gospodin zakleo tvojim ocima: Abrahamu, Izaku i Jakovu."

⁶ Znaj dakle da ti Gospodin, Bog tvoj, ne daje u posjed te lijepe zemlje zbog tvoje pravde; jer si ti tvrdoglav narod. ""

⁷ Pomišljaj na to i ne zaboravljaj kako si razgnjevio Gospodina, Boga svojega, u pustinji! Od dana kad iziđoste iz egipatske zemlje do svojega dolaska na ovo mjesto opirali ste se Gospodinu."

⁸ Osobito na Horebu razgnjeviste Gospodina, i Gospodin je tako planuo na vas da vas je htio uništiti."

⁹ Bio sam uzišao na goru da primim kamene ploče, ploče Saveza što ga s vama sklopi Gospodin. četrdeset dana i četrdeset noći ostadoh na gori ne jedući kruha i ne pijući vode."

¹⁰ Gospodin mi dade dvije kamene ploče ispisane prstom Gospodnjim, na kojima su bile sve zapovijedi što vam ih je Gospodin priopćio na gori, iz ognja, na dan vašega sastanka."

¹¹ Kad mi Gospodin poslije četrdeset dana i četrdeset noći dade dvije kamene ploče, ploče Saveza,"

¹² reče mi Gospodin: Ustani! Siđi brže odavle! Jer tvoj narod, koji si izveo iz Egipta, čini zlo. Siđoše brzo s puta za koji im zapovjedih da ga slijede: Načiniše sebi liven lik."

¹³ I još mi reče Gospodin: Pogledah taj narod i znam dobro: To je narod tvrdokoran."

¹⁴ Pusti me da ih uništim i njihovo ime zatrem pod nebom! A od tebe ću učiniti narod jači i brojniji nego što je taj."

¹⁵ Tada se vratih i siđoh s gore, a dvije ploče Saveza bile su mi u rukama. Gora je još jednako gorjela ognjem."

¹⁶ Tad vidjeh doista da ste bili sagriješili protiv Gospodina, Boga svojega. Bili ste sebi napravili izliveno tele. Tako ste brzo sišli s puta što vam ga je zapovjedio Gospodin."

¹⁷ Prihvatih one dvije ploče, bacih ih iz svojih ruku i razbih ih pred vašim očima."

¹⁸ Tada padoh kao prvi put ničice pred Gospodina, četrdeset dana i četrdeset noći na jedući kruha i ne pijući vode zbog svih vaših grijeha, što ste ih bili počinili kad učiniste što je bilo mrsko Gospodinu i što ga je moralo razgnjeviti."

¹⁹ Bojah se gnjeva i jarosti kojom se Gospodin razljutio na vas, tako da vas je htio uništiti. I Gospodin me usliša i ovaj put."

²⁰ I na Arona se bio Gospodin veoma razgnjevio, tako da je htio i njega uništiti. Pomolio sam se tada i za Arona."

²¹ A vaš grijeh, što ste ga bili učinili, tele, uzeh, spalih ga, razbih ga na komade i satrh ga u prah. Prah bacih u potok što teče s gore."

²² I u Taberi i Masi i Kibrot Hattaavi razgnjeviste Gospodina."

²³ Kad vas posla Gospodin iz Kadeš Barnee s nalogom: Pođite gore i uzmite u posjed zemlju koju sam vam dao, tada se oduprijeste nalogu Gospodina, Boga svojega. Ne povjerovaste mu i ne poslušaste njegova glasa."

²⁴ Nepokorni ste bili Gospodinu otkad vas poznajem."

²⁵ I kad sam četrdeset dana i četrdeset noći pred Gospodinom na tlu prostrt ležao, jer je Gospodin bio zaprijetio da će vas uništiti,"

²⁶ ovako sam se pomolio Gospodinu: Svemogući Gospodine! Ne uništavaj ipak svojega naroda, baštine svoje, koju si izbavio velikom moći i izveo jakom rukom iz Egipta!"

²⁷ Spomeni se svojih slugu Abrahama, Izaka i Jakova! Ne gledaj na tvrdoglavost toga naroda, na njegovo nevaljalstvo i na njegov grijeh!"

²⁸ Neka se ne mogne reći u zemlji iz koje si nas izveo: Budući da ih Gospodin nije mogao uvesti u zemlju koju im je bio obećao, i budući da ih je mrzio ? zato ih izvede, da ih pomori u pustinji."

²⁹ Oni su ipak tvoj narod, baština koju si izveo svojom velikom snagom i svojom podignutom mišicom."

10

¹ Tada mi zapovjedi Gospodin: Iskleši sebi dvije kamene ploče, kao što su bile prve, i uziđi k meni na goru! Napravi sebi i kovčeg od drveta!"

² Napisat ću na te ploče riječi koje su bile na prvim pločama, što si ih razbio. Stavi ih onda u kovčeg!"

³ Napravih dakle kovčeg od drveta bagrema, isklesah dvije kamene ploče, kao što su bile prve, i uziđoh na goru s dvjema pločama."

⁴ Tada on napisa na ploče, jednakim pismom kao prije, deset zapovijedi, koje vam je bio Gospodin priopćio na gori iz ognja, na dan vašega sastanka. Tad mi ih Gospodin predade."

⁵ I siđoh opet s gore i stavih ploče u kovčeg što sam ga bio napravio. Tamo ostadoše, kao što mi je bio zapovjedio Gospodin."

⁶ A sinovi Izrćlovi pođoše iz Beerota u području Jakanovih sinova u Moseru. Ondje umre Aron i ondje bi pokopan. Umjesto njega postade svećenik njegov sin Eleazar."

⁷ Otamo odoše u Gudgod, iz Gudgoda u Jotbatu, pokrajinu obilnu vodom."

⁸ Tada odvoji Gospodin Levijevo pleme, da nosi kovčeg Saveza Gospodnjega, da služi pred Gospodinom i da blagoslivlja u njegovo ime, kako to biva do danas."

⁹ Zato Levi ne dobi dijela ni baštine kao njegova braća. Gospodin je njegova baština, kao što mu je bio obećao Gospodin, Bog tvoj."

¹⁰ A ja ostadoh, kao prije, na gori četrdeset dana i četrdeset noći. I usliši me Gospodin i ovaj put. Gospodin te ne uništi."

¹¹ Tada mi zapovjedi Gospodin: Ustani! Idi pred narodom dalje, da dođu u posjed zemlje za koju sam se zakleo njihovim ocima da ću im je dati!"

¹² Dakle, Izrćle! Što traži od tebe Gospodin, Bog tvoj? Samo to da se bojiš Gospodina, Boga svojega, da hodiš po svim njegovim putovima, da ga ljubiš i da služiš Gospodinu, Bogu svojemu, svim srcem i svom dušom,"

¹³ držeći zapovijedi i zakone Gospodnje, što ti ih danas dajem, da ti bude dobro."

¹⁴ Eto, Gospodinu, Bogu tvojemu, pripadaju nebo i nebo nebesa, zemlja i sve što je na njoj."

¹⁵ Pa ipak, Gospodin se u svojoj ljubavi okrenuo k vašim ocima i izabrao vas, njihove potomke, između svih naroda, kao što je danas."

¹⁶ Zato obrežite svoje srce i ne budite više tvrdokorni!"

¹⁷ Jer Gospodin, Bog vaš, jest najviši Bog i najviši Gospodin, veliki, silni, strašni Bog, koji ne gleda na osobu i ne da se podmititi,"

¹⁸ koji pomaže do pravice siroti i udovici, ljubi stranca i daje mu hranu i odjeću."

¹⁹ Tako i vi ljubite stranca! Jer ste i sami bili stranci u egipatskoj zemlji."

²⁰ Boj se Gospodina, Boga svojega, njemu služi, njega se drži, njegovim se imenom samo kuni!"

²¹ On je tvoja slava, on je tvoj Bog, koji na tebi učini ona velika i čudesna djela što si ih vidio svojim očima."

²² Sedamdeset duša je bilo tvojih otaca kad su ono išli u Egipat. Sada te Gospodin, Bog tvoj, umnoži kao zvijezde na nebu."

11

¹ Ljubi, dakle, Gospodina, Boga svojega, i izvršavaj uvijek ono što je ustanovio, njegove zakone, naredbe i zapovijedi!"

² Promislite sad dobro: Ne obraćam se vašoj djeci! Oni nisu proživjeli i na sebi iskusili vodstvo Gospodina, Boga vašega, njegovu veličinu, njegovu jaku ruku, njegovu podignutu mišicu,"

³ čudesne njegove znake i djela što ih učini u Egiptu na faraonu, egipatskom kralju, i na svoj njegovoj zemlji;""

⁴ što učini na egipatskoj vojsci, na njihovim konjima i kolima; kako on, kad su vas tjerali, učini te ih voda Crvenoga mora potopi, i tako ih on, Gospodin, uništi do današnjega dana;""

⁵ onda što vam učini u pustinji dok ne dođoste do ovoga mjesta;""

⁶ i što je učinio Datanu i Abiramu, sinovima Eliaba, sina Rubenova, kako zemlja otvori usta i usred svega Izrćla proždre njih i njihove obitelji i njihove šatore, i sve što su imali."

⁷ Ne, vi očima svojim vidjeste sva velika djela što ih učini Gospodin."

⁸ Zato držite sav Zakon što vam ga danas zapovijedam, da budete dosta jaki, te uzmete u posjed zemlju u koju idete, da je osvojite"

⁹ i da dugo živite u zemlji za koju se zakle Gospodin vašim ocima da će je dati njima i njihovim potomcima, zemlju u kojoj teče mlijeko i med."

¹⁰ Jer zemlja u koju ideš da je zaposjedneš nije kao egipatska zemlja, iz koje ste izišli. Ona se morala, čim si bio posijao sjeme, natapati nogostupnim spravama, kao vrt za zelje."

¹¹ Ali zemlja u koju idete da je zaposjednete, zemlja je u kojoj ima brda i dolina, i koju natapa nebeski dažd."

¹² To je zemlja za koju se brine Gospodin, Bog tvoj, na koju su jednako upravljene oči Gospodina, Boga tvojega, od početka do kraja godine."

¹³ Zato, ako budete slušali moje zapovijedi, što vam ih danas dajem, i ako budete ljubili Gospodina, Boga svojega, te mu služili svim srcem i svom dušom,"

¹⁴ davat ću dažd vašoj zemlji u pravo vrijeme, rani dažd i kasni dažd, da možeš sabrati svoje žito, vino i ulje."

¹⁵ I za tvoju stoku ću dati travu na poljima, i moći ćeš jesti do sitosti."

¹⁶ A čuvajte se da se ne zavara vaše srce, da se ne odmetnete i da ne služite tuđim bogovima, i da im se ne klanjate!"

¹⁷ Inače će se raspaliti na vas srdžba Gospodnja, i zatvorit će nebo. Tada ne će viša pasti dažd, i zemlja ne će više dati roda. Tako ćete brzo iščeznuti iz ove lijepa zemlje, koju vam daje Gospodin."

¹⁸ Utisnite, dakle, ove moje zapovijedi u svoje srce i dušu! Privežite ih kao znak na svoje ruke i nosite ih kao spomen na čelu!"

¹⁹ Učite i svoju djecu i govorite o njima: ili kad ste kod kuće ili na putu, ili kad liježete ili ustajete!"

²⁰ Napišite ih na dovratnike svoje kuće i na svoja vrata,"

²¹ da vi i vaša djeca u zemlji za koju se zakleo Gospodin ocima vašim da će im je dati, tako dugo živite kako dugo bude stajalo nebo nad zemljom!"

²² Ako budete držali sav zakon što vam ga danas dajem, i budete ljubili Gospodina, Boga svojega, i ako budete hodili svim njegovim putovima i njega se držali,"

²³ otjerat će Gospodin sve te narode ispred vas, i pobijedit ćete narode koji su veći i jači od vas."

²⁴ Svako mjesto na koje stupi vaša noga bit će vaše. Od pustinje do Libanona, od rijeke Eufrata do zapadnoga mora dosezat će vaše područje."

²⁵ Nitko se ne će održati pred vama. Strah i trepet pred vama raširit će Gospodin, Bog vaš, preko sve zemlje na koju stupite, kao što vam obeća."

²⁶ Eto, iznosim danas pred vas blagoslov i prokletstvo:"

²⁷ Blagoslov, ako budete slušali zapovijedi Gospodina, Boga svojega, što vam ih danas dajem."

²⁸ A prokletstvo, ako ne budete slušali zapovijedi Gospodina, Boga svojega, i ako skrenete s puta što vam ga danas pokazujem, trčeći za bogovima koje ne poznajete."

²⁹ I kad te uvede Gospodin, Bog tvoj, u zemlju u koju ideš, da je zaposjedneš, tada izreci blagoslov na gori Gerizimu, a prokletstvo na gori Ebalu!"

³⁰ One su s one strane Jordana, uz zapadnu cestu u zemlji Kanaanaca, koji prebivaju u ravnici, prema Gilgalu, kod hrasta More."

³¹ Tako sad prijeđite Jordan, da zaposjednete zemlju koju vam daje Gospodin, Bog vaš! Kad je osvojite, onda se nastanite u njoj!"

³² I držite savjesno sve zakone i naredbe što vam ih danas dajem!"

12

¹ To su zakoni i naredbe što ih uvijek, dok ste god živi na zemlji, morate savjesno držati u zemlji koju vam dade u posjed Gospodin, Bog vaših otaca."

² Oborite iz temelja sva mjesta u kojima su narodi koje ćete pobijediti štovali svoje bogove, na visokim brdima, na humovima, pod svakim zelenim drvetom!"

³ Porušite njihove žrtvenike! Porazbijajte kamene njihove likove! Popalite njihova sveta stabla! Raskomadajte slike njihovih bogova i istrijebite njihova imena iz tih mjesta!"

⁴ Ne činite tako Gospodinu, Bogu svojemu!"

⁵ Nego potražite samo ono mjesto koje izabere Gospodin, Bog vaš, između svih vaših plemenskih područja, da tamo pripravi prebivalište svojemu imenu. Samo tamo idite!"

⁶ Tamo donosite i svoje žrtve paljenice i klanice, svoje desetine, darove ruku, zavjete, dragovoljne prinose i prvine goveda i ovaca!"

⁷ Tamo održite sa svojim obiteljima pred Gospodinom, Bogom svojim, žrtvenu gozbu i veselite se svačemu što zaradiste radom svojih ruku, i čime vas blagoslovi Gospodin, Bog vaš!"

⁸ Ne činite ubuduće više po svojoj volji, kako sada ovdje još činimo."

⁹ Jer dosad još ne dođoste do mirnoga posjeda baštine koju će vam dati Gospodin, Bog vaš."

¹⁰ Ali vi ćete prijeći preko Jordana i nastaniti se u zemlji koju će vam dati za baštinu Gospodin, Bog vaš. On će vas smiriti od svih vaših neprijatelja uokolo, tako da stanujete bez straha."

¹¹ Onda na mjesto koje izabere Gospodin, Bog vaš, da u njemu nastani svoje ime, donosite sve što vam zapovijedam: svoje žrtve paljenice i klanice, desetine, darove ruku, sve zavjetne žrtve, što ih obećaste Gospodinu!"

¹² Veselite se pred Gospodinom, Bogom svojim, sa svojim sinovima, kćerima, slugama i sluškinjama, zajedno s levitom koji stanuje u vašim mjestima! Jer on nema dijela i baštine kod vas."

¹³ čuvaj se da ne prinosiš svoje žrtve paljenice na bilo kojem mjestu što ga ugledaš!"

¹⁴ Samo na mjestu koje izabere Gospodin, u jednom od tvojih plemenskih područja, smiješ prinositi svoje žrtve paljenice. Samo tamo učini sve to što ti zapovijedam."

¹⁵ Ipak smiješ po volji klati i jesti meso u svim svojim mjestima, koliko te blagoslovi Gospodin, Bog tvoj. čisti i nečisti smije ga jesti, kao gazelu i jelena."

¹⁶ Samo krvi ne smijete jesti. Izlijte je na zemlju kao vodu!"

¹⁷ Desetine svojega žita, vina i ulja ne smiješ jesti u svojim mjestima; također ni prvina goveda i ovaca, ni zavjetnih žrtava, što si ih obećao, ni dragovoljnih prinosa, ni prinosa svojih ruku.""

¹⁸ Jedi ih samo pred Gospodinom, Bogom svojim, na mjestu koje izabere sebi Gospodin, Bog tvoj, sa svojim sinovima, kćerima, slugama i sluškinjama, zajedno s levitima koji stanuju u tvojim mjestima! Veseli se pred Gospodinom, Bogom svojim, svime što si zaradio radom svojih ruku!"

¹⁹ čuvaj se da ne zapustiš levitâ dok si god živ u svojoj zemlji!"

²⁰ Kad raširi Gospodin, Bog tvoj, tvoje područje, kao što ti je obećao, i kad pomisliš: Rado bih jeo mesa jer ti ište srce da jedeš mesa, smiješ jesti mesa gdje te god volja."

²¹ Ako je daleko od tebe mjesto koje Gospodin, Bog tvoj, izabra da tamo pripravi prebivalište svojemu imenu, smiješ zaklati od svojih goveda i ovaca, što ti ih dade Gospodin, po propisu što ga odredih za te, i jesti u svojim mjestima, kako ti je volja."

²² Upravo onako kako se smije jesti meso gazele i jelena smiješ to jesti. Nečisti i čisti mogu to jesti."

²³ Samo se toga drži da ne jedeš krvi! Jer u krvi je život. Život ne smiješ jesti zajedno s mesom."

²⁴ Ne jedi je nego je izlij na zemlju kao vodu!"

²⁵ Ne jedi je da bude dobro tebi i tvojoj djeci, ako činiš što je ugodno Gospodinu!"

²⁶ Samo svete darove što ih imaš, i svoje zavjetne žrtve, uzmi i dođi s njima na mjesto koje izabere Gospodin!"

²⁷ Kod svojih žrtava paljenica donesi meso i krv zajedno na žrtvenik Gospodina, Boga svojega! Kod žrtava klanica mora se izliti krv na žrtvenik Gospodina, Boga tvojega. Meso smiješ jesti."

²⁸ Drži savjesno sve zapovijedi što ti ih dajem, da bude uvijek dobro tebi i tvojim potomcima, jer činiš što je dobro i pravo pred Gospodinom, Bogom svojim!"

²⁹ Kad Gospodin, Bog tvoj, istrijebi ispred tebe narode u čiju zemlju ideš da je zaposjedneš, i kad zaposjedneš njihovo područje i nastaniš se u njihovoj zemlji,"

³⁰ tada pazi da se ne daš zavesti od njih i da ne pođeš za njima, nakon što ih pobijediš! Ne obraćaj se njihovim bogovima! Ne pitaj: Kako su ti narodi štovali svoje bogove? Ja ću također tako činiti!"

³¹ Ne čini tako Gospodinu, Bogu svojemu! Jer sve što je Gospodinu gnusno, što on mrzi, čine oni u čast svojim bogovima. Štoviše, svoje sinove i kćeri spaljuju u čast svojim bogovima."

13

¹ Držite savjesno sve što vam zapovijedam! Ništa tomu nemojte dodavati, ništa od toga ne oduzimajte!"

² Ako ustane među vama neki prorok ili sanjar i navijesti vam neki znak ili čudo,"

³ pa se doista dogodi taj znak ili to čudo, što vam ih je navijestio, i on rekne: Hajdemo štovati druge bogove, koje dosad nisi poznavao, i njima služiti!,"

⁴ ne slušaj što ti kaže taj prorok ili sanjar! Jer Gospodin, Bog vaš, kuša vas da spozna ljubite li Gospodina, Boga svojega, svim srcem i svom dušom."

⁵ Samo Gospodinu, Bogu svojemu, služite i njega se bojte! Njegove zapovijedi držite, njegov glas slušajte, njemu služite i njega se držite!"

⁶ A onaj prorok ili onaj sanjar neka se pogubi! Jer je poticao na otpad od Gospodina, Boga tvojega, koji te izvede iz egipatske zemlje i izbavi te iz kuće sužanjstva. On te htio odvratiti od puta kojim ti je Gospodin, Bog tvoj, zapovjedio ići. Tako moraš istrijebiti zlo iz svoje sredine!"

⁷ Ako tvoj brat, sin tvoje majke, ili tvoj sin ili kći, ili tvoja mila žena ili prijatelj, kojega ljubiš kao samoga sebe, ako te hoće tajno primamiti: Hajdemo služiti tuđim bogovima, koji su tebi i tvojim očima nepoznati,"

⁸ bogovima naroda oko vas, u blizini tvojoj ili daleko od tebe, od jednoga kraja zemlje do drugoga,"

⁹ ne pristaj uza nj! Ne slušaj ga! Neka ga ne žali tvoje oko, i ne štedi ga! Ne taji njegove krivnje,"

¹⁰ nego ga ubij! Tvoja ruka neka se prva digne na nj, da ga ubiješ, pa onda ruka svega naroda!"

¹¹ Kamenuj ga na smrt! Jer te pokušao odvratiti od Gospodina, Boga tvojega, koji te izvede iz egipatske zemlje, iz kuće sužanjstva."

¹² Sav Izrćl neka to čuje i neka se boji, da nitko više ne počini takvo zlo među vama!"

¹³ Ako u kojem od gradova što ti ga Gospodin, Bog tvoj, dade za prebivalište, čuješ gdje govore:"

¹⁴ nevaljali ljudi iz tvoje sredine izađoše i zavedoše stanovnike svojega grada na otpad, govoreći: Hajdemo služiti tuđim bogovima, koje ne poznajete,"

¹⁵ tada dobro istraži, raspitaj se i izvidi! I bude li doista stvar istinita, i u tvojoj se sredini učinila takva gnusnost,"

¹⁶ onda pobij oštricom mača stanovnike toga grada! Izvrši na njemu i na svemu što je u njemu, također na stoci, prokletstvo oštricom mača!"

¹⁷ Sav plijen iz njega donesi nasred trga i spali grad i sav plijen iz njega kao žrtvu paljenicu Gospodinu, Bogu svojemu! Neka ostane zauvijek gomila ruševina i neka se više nikada ne sazida!"

¹⁸ Ništa od prokletih stvari neka ne ostane u tvom posjedu, da se Gospodin odvrati od žestine svog gnjeva i udijeli ti milost i, kako se zakleo tvojim ocima, umnoži te u svojoj dobroti ?"

¹⁹ ako budeš slušao glas Gospodina, Boga svojega, i držao zapovijedi njegove, što ti ih danas dajem, i činio što je drago Gospodinu, Bogu tvojemu."

14

¹ Vi ste djeca Gospodina, Boga svojega. Ne smijete zbog mrtvaca praviti sebi zareze i brijati se na čelu,"

² jer si ti narod koji je svet Gospodinu, Bogu svojemu. Tebe izabra Gospodin između svih naroda na zemlji, da mu pripadaš kao njegov vlastiti narod."

³ Ne smiješ jesti ništa gnusno."

⁴ Ovo su životinje koje smijete jesti: govedo, ovca, koza,"

⁵ jelen, gazela, srndać, kozorog, antilopa, bivol i divokoza."

⁶ Sve životinje što imaju papke razdvojene, i to oba papka posve razdvojena, i što ujedno preživaju, smijete jesti."

⁷ Ali ne smijete jesti od preživača i od onih što imaju papke razdvojene sljedeće životinje: devu, zeca i jazavca. Oni doduše preživaju, ali nemaju papaka razdvojenih. Oni vam moraju biti nečisti."

⁸ Zatim ne jedite svinju. Ona ima, doduše, papke razdvojene, ali ne preživa. Ona vam mora biti nečista. Ne smijete jesti njezina mesa i njezinu strvinu ne smijete dodirivati."

⁹ Od svih životinja što žive u vodi smijete jesti ove: sve koje imaju peraje i ljuske smijete jesti."

¹⁰ A sve koje nemaju peraje i ljuske ne smijete jesti. One vam moraju biti nečiste."

¹¹ Sve čiste ptice smijete jesti."

¹² Ali ne smijete jesti: orla i jastreba strvinara,"

¹³ tetrijeba, sve vrste sokolova,"

¹⁴ sve vrste gavranova,"

¹⁵ zatim noja (mužjaka i ženku), galeba i razne vrsta kobaca,"

¹⁶ sovu, ušaru, labuda,"

¹⁷ pelikana, bijelog strvinara, gnjurca,"

¹⁸ rode, sve vrste čaplji, pupavca i šišmiša."

¹⁹ I sve male krilate životinje neka su vam nečiste; ne smiju se jesti.""

²⁰ Sve čiste ptice smijete jesti."

²¹ Nikakve uginule životinje ne smijete jesti. Strancu, koji boravi u tvojim mjestima, smiješ je dati da jede ili je prodati inozemcu. Ali ti si narod koji je svet Gospodinu, Bogu svojemu. Jareta ne smiješ kuhati u mlijeku njegove majke."

²² Odbroji svake godine desetinu od svega svog usjeva, što izraste na tvojoj njivi!"

²³ Jedi pred Gospodinom, Bogom svojim, na mjestu koje on izabere da tamo prebiva njegovo ime, desetinu svojega žita, vina i ulja i prvine svojih goveda i ovaca, da se naučiš vazda bojati se Gospodina, Boga svojega!"

²⁴ Ako li je put za te predug, tako da ne možeš odnijeti jer je od tebe predaleko udaljeno mjesto koje Gospodin izabra za prebivalište svojemu imenu, kad te blagoslovi Gospodin, Bog tvoj,"

²⁵ onda pretvori u novac! Uzmi novac sa sobom i odi u mjesto koje izabra sebi Gospodin, Bog tvoj!"

²⁶ Kupi za novac sve što želiš: goveda, ovaca, vina, jakih pića i svega što ti zaište srce! I jedi ondje pred Gospodinom, Bogom svojim, te se veseli sa svojom obitelju!"

²⁷ Pri tom ne zaboravi na levita koji boravi u tvojim mjestima! Jer on nema kod tebe dijela ni baštine."

²⁸ Svake treće godine odvoji svu desetinu od svojih dohodaka one godine i ostavi je u svom mjestu!"

²⁹ Onda mogu doći levit koji kod tebe nema dijela ni baštine, stranac, sirota i udovica, koji žive u tvojim mjestima, i najesti se do sitosti, da te blagoslovi Gospodin, Bog tvoj, u svim poslovima što ih obavljaš."

15

¹ Svake sedme godine proglasi oprost!"

² Oprost neka bude na ovaj način: Svaki vjerovnik neka oprosti zajam što ga je dao bližnjemu! Neka ne goni svojega bližnjega i brata ako je bio proglašen oprost u čast Gospodinu!"

³ Tuđinca smiješ goniti. A što je tvoje u tvojega zemljaka, oprosti mu!"

⁴ Doduše, ne bi trebalo biti siromaha kod tebe, jer te Gospodin obilno blagoslivlja u zemlji koju ti Gospodin, Bog tvoj, daje da je zaposjedneš kao baštinu,"

⁵ samo ako slušaš glas Gospodina, Boga svojega, i držiš savjesno sve zapovijedi što ti ih danas dajem."

⁶ Jer će te blagosloviti Gospodin, Bog tvoj, kao što ti je obećao; moći ćeš mnogim narodima davati novac u zajam, a sam ne ćeš morati uzimati u zajam, i vladat ćeš mnogim narodima, a nad tobom ne će nitko gospodariti. ""

⁷ Ako se nalazi kod tebe koji siromah, koji god između tvojih zemljaka u kojem tvom mjestu u zemlji koju ti daje Gospodin, Bog tvoj, onda ne budi tvrda srca i ne zatvaraj svoje ruke pred siromahom, svojim zemljakom!"

⁸ Otvori mu rado svoju ruku i pozajmi mu drage volje što treba u svojoj potrebi!"

⁹ čuvaj se da se ne rodi u tvome srcu opaka misao: Blizu je sedma godina, oprosna godina, i da zlo ne gledaš na siromaha svog zemljaka, pa da mu ne daš ništa! Ako on protiv tebe zazove Gospodina, na tebi je grijeh."

¹⁰ Podaj mu rado i ne budi zlovoljan kad mu daješ! Jer će te za taj čin blagosloviti Gospodin, Bog tvoj, u svakom tvom poslu i pothvatu."

¹¹ Siromaha će biti uvijek u zemlji. Zato ti zapovijedam: Otvori rado svoju ruku potrebitom i siromašnom sunarodnjaku u zemlji!"

¹² Ako ti se proda koji zemljak, Hebrej ili Hebrejka, neka ti služi šest godina! A sedme godine otpusti ga od sebe slobodna!"

¹³ Kad ga otpustiš slobodna, ne otpuštaj ga praznih ruku!"

¹⁴ Bogato ga daruj darovima od svoje stoke, sa svojega gumna i iz svojega tijeska! čime te blagoslovio Gospodin, Bog tvoj, od toga mu podaj!"

¹⁵ Pomisli na to da si i ti jednom bio rob u egipatskoj zemlji, i da te izbavio Gospodin, Bog tvoj! Zato ti danas dajem ovu zapovijed."

¹⁶ Ako li ti rekne: “Ne ću te ostaviti”, jer te ljubi i rado je u tvojoj kući, jer mu je bilo dobro kod tebe,"

¹⁷ tada uzmi šilo i probuši mu njime uho na vratima! Neka ti onda bude rob zauvijek. Isto tako učini svojoj sluškinji."

¹⁸ A neka ti ne bude teško kad ga otpuštaš! Jer on ti je svojom službom od šest godina prištedio dvostruku najamnikovu plaću. Gospodin će te za to blagosloviti u svemu što radiš."

¹⁹ Svaku mušku prvinu među svojim govedima i ovcama posveti Gospodinu, Bogu svojemu! Ne radi s prvijencem svojih goveda i ne striži prvijenca svojih ovaca!"

²⁰ Pred Gospodinom, Bogom svojim, jedi ih ti i tvoja obitelj svake godine na mjestu koje sebi izabra Gospodin, Bog tvoj!"

²¹ Ako li je na njima koja mana, ako su hromi ili slijepi, ili imaju bilo koju zlu manu, ne smiješ ih žrtvovati Gospodinu, Bogu svojemu."

²² A u svom mjestu smiješ ih jesti; smiju ih jesti nečisti i čisti, kao meso gazele i jelena.""

²³ Samo krvi njihove ne smiješ jesti. Izlij je na zemlju kao vodu!"

16

¹ Pazi na mjesec abib i svetkuj Pashu u čast Gospodinu, Bogu svojemu! Jer te u mjesecu abibu izveo Gospodin, Bog tvoj, noću iz Egipta."

² Zakolji kao pashalnu žrtvu u čast Gospodinu, Bogu svojemu, ovce i goveda na mjestu koje izabere Gospodin za prebivalište svom imenu!"

³ Ne jedi s njom ništa kvasno! Sedam dana jedi s njom beskvasne kruhove, kruh nevolje, jer si u nagloj hitnji izišao iz egipatske zemlje, da se spominješ dana izlaska iz egipatske zemlje dok si god živ!"

⁴ Sedam dana ne smije se naći u tebe nikakav kvasac, u cijelom tvom području. Od mesa što ga žrtvuješ navečer prvoga dana ne smije preostati ništa do jutra."

⁵ Ne smiješ žrtvovati pashalno janje u kojem od svojih mjesta, što ti ih dade Gospodin, Bog tvoj,"

⁶ nego samo na mjestu koje izabere Gospodin, Bog tvoj, za prebivalište svojemu imenu. Tamo kolji pashalno janje navečer o sunčanom zalasku, u vrijeme kad si izišao iz Egipta!"

⁷ Peci i jedi ga na mjestu koje izabere sebi Gospodin, Bog tvoj! Drugoga jutra se možeš vratiti kući."

⁸ Šest dana jedi beskvasni kruh! Sedmoga dana neka bude svečani sastanak u čast Gospodinu, Bogu tvojemu! Tada ne smiješ obavljati nikakva posla."

⁹ Izbroji sebi sedam tjedana! Od dana kad se stavi srp na žito, počni brojiti sedam tjedana!"

¹⁰ Tada svetkuj blagdan Tjedana u čast Gospodinu, Bogu svojemu, s dragovoljnim darovima, što ih daruje tvoja ruka koliko god može, kako te blagoslovi Gospodin, Bog tvoj!"

¹¹ Veseli se na mjestu koje izabra Gospodin, Bog tvoj, kao prebivalište svojemu imenu, pred Gospodinom, Bogom svojim, ti, tvoj sin i kći, tvoj sluga i sluškinja, levit koji živi u tvojim mjestima i stranac, udovica i sirota koji stanuju kod tebe!"

¹² Pomisli na to da si ti bio rob u Egiptu! Zato drži savjesno ove zakone!"

¹³ Sedam dana svetkuj blagdan Sjenica, kad sabereš prihod s gumna i iz svojega tijeska!"

¹⁴ Veseli se u taj blagdan, ti, tvoj sin i kći, tvoj sluga i sluškinja, levit i stranac, udovica i sirota koji borave u tvojim mjestima!"

¹⁵ Sedam dana svetkuj blagdan u čast Gospodinu, Bogu svojemu, na mjestu što ga izabere Gospodin! Jer Gospodin, Bog tvoj, blagoslovit će te kod cijele tvoje žetve i kod svih tvojih poslova. Zato budi veseo!"

¹⁶ Triput u godini neka se prikažu svi tvoji muškarci pred Gospodinom, Bogom tvojim, na mjestu koje sebi izabere: na blagdan Beskvasnih kruhova, na blagdan Tjedana i na blagdan Sjenica! Nitko neka se ne prikaže pred Gospodinom praznih ruku!"

¹⁷ Svaki neka donese što može dati, kako te je blagoslovio Gospodin, Bog tvoj!"

¹⁸ Postavi sebi suce i glavare u svim mjestima što ti ih dade Gospodin, Bog tvoj, za svako tvoje pleme, da sude pravedno narodu!"

¹⁹ Ne iskrivljuj pravice! Ne gledaj na osobu i ne primaj mita! Jer mito zasljepljuje oči najmudrijima i izvrće riječi pravednima."

²⁰ Imaj jedino i samo pravicu pred očima, da dugo živiš i zaposjedneš zemlju koju ti dade Gospodin, Bog tvoj!"

²¹ Ne sadi sebi svetoga drveta uz žrtvenik Gospodina, Boga svojega, što ćeš ga podići!"

²² Ne postavljaj sebi idolskih likova, jer su odurni Gospodinu, Bogu tvojem!"

17

¹ Ne žrtvuj Gospodinu, Bogu svojemu, goveda ni ovce koji na sebi imaju bilo kakvu manu ili bilo kakvo zlo! Jer se to gadi Gospodinu, Bogu tvojemu."

² Ako se nađu kod tebe, u kojem od tvojih mjesta, što ti ih dade Gospodin, Bog tvoj, čovjek ili žena koji čine što je mrsko Gospodinu, Bogu tvojemu, krše njegov Savez,"

³ idu i služe idolima i klanjaju se njima ili suncu, mjesecu ili svoj nebeskoj vojsci, što sam zabranio,"

⁴ i tebi se to javi, onda preslušaj i dobro se raspitaj! Pa ako bude istina i doista je učinjena takva gnusoba u Izrćlu,"

⁵ onda izvedi toga čovjeka ili tu ženu, koji učiniše takvo zlo, pred vrata i kamenuj ih na smrt!"

⁶ Na svjedočanstvo dva ili tri svjedoka neka se pogubi onaj koji je na smrt optužen! Na svjedočanstvo jednoga svjedoka ne smije se pogubiti."

⁷ Svjedoci neka najprije dignu ruku, da ga ubiju, a onda ostali narod! Tako istrijebi zlo iz svoje sredine!"

⁸ Ako ti bude previše težak koji pravni slučaj: ubojstvo, pitanje vlasništva, zlostavljanje ili koja druga rasprava u kojem od tvojih mjesta, tada ustani i idi na mjesto koje sebi izabere Gospodin, Bog tvoj!"

⁹ Obrati se svećenicima iz Levijeva plemena i sucu koji onda bude! Upitaj ih. Oni će ti stvar rasuditi."

¹⁰ Učini onda onako kako ti rasude na mjestu koje izabere Gospodin! Izvrši savjesno sve njihove naputke!"

¹¹ Učini po naputku što ti ga dadu, i po presudi što ti je izreknu! Ne odstupaj od onoga što ti kažu, ni lijevo ni desno!"

¹² Ako bi se tko odupro i ne bi poslušao svećenika, koji ondje obavlja službu Gospodina, Boga tvojega, ili suca, taj čovjek neka pogine! Tako istrijebi zlo iz Izrćla!"

¹³ Sav narod neka to čuje, da se boji i da više ne čini zlo!"

¹⁴ Kad dođeš u zemlju koju ti daje Gospodin, Bog tvoj, i kad je zaposjedneš i naseliš se u njoj i rekneš: Postavit ću kralja nad sobom kao što ga imaju svi narodi oko mene,"

¹⁵ tada postavi nad sobom samo onoga za kralja kojega izabere Gospodin, Bog tvoj. Samo zemljaka smiješ postaviti nad sobom za kralja. Inozemca, koji nije tvoj zemljak, ne smiješ postaviti nad sobom."

¹⁶ Ali neka drži mnogo konja i neka ne šalje ljude u Egipat da sebi nabavi mnogo konja. Jer vas je Gospodin opomenuo: Ne idite više nikada tim putem!"

¹⁷ I neka nema mnogo žena, da ne otpadne njegovo srce! I neka ne nagomila sebi mnogo srebra i zlata!"

¹⁸ čim sjedne na kraljevsko prijestolje, neka sebi nabavi prijepis ovoga zakona iz knjige što je kod svećenika iz Levijeva plemena!"

¹⁹ Neka ga ima uvijek kod sebe i neka ga čita svaki dan, dok je god živ, da se nauči bojati Gospodina, Boga svojega, i savjesno držati sve odredbe toga zakona i te ustanove!"

²⁰ Neka se ne podigne oholo nad svoje zemljake! Neka ne odstupi ni lijevo ni desno od Zakona, da on i njegovi sinovi dugo vladaju nad Izrćlom!"

18

¹ Levitski svećenici i sve Levijevo pleme neka nemaju dijela ni baštine u Izrćlu! Neka žive od žrtava Gospodnjih i od onoga što njemu pripada!"

² Neka nemaju baštine među svojim zemljacima: Gospodin je njihova baština, kao što im je Bog obećao."

³ To je pravo koje neka svećenici imaju prema narodu, to jest onome koji prinosi govedo ili ovcu kao žrtvu: neka se da svećeniku plećka, obje vilice i želudac!"

⁴ Nadalje, moraš mu dati prvine svojega žita, vina i ulja i prvine od striženja svojih ovaca."

⁵ Jer njega izabra Gospodin, Bog tvoj, između svih tvojih plemena, da on i njegovi sinovi uvijek obavljaju svetu službu u ime Gospodnje."

⁶ Zaputi li se koji levit iz bilo kojega od tvojih mjesta u svemu Izrćlu, gdje boravi, i dođe sa svom željom svojega srca na mjesto koje izabra Gospodin,"

⁷ smije obavljati službu u ime Gospodina, Boga svojega, kao sva njegova braća, leviti, koji su tamo u Gospodnjoj službi."

⁸ Neka on tada jede jednak dio kao oni, osim onoga što dobije od prodaje svojih očinskih dobara."

⁹ Kad dođeš u zemlju koju će ti dati Gospodin, Bog tvoj, ne uči se činiti gnusobe onih naroda!"

¹⁰ Neka se ne nađe kod tebe nitko koji bi pustio da njegov sin ili kći idu kroz oganj; nitko koji bi vračao, ni koji bi gatao, ni koji bi čarao ili bajao;""

¹¹ nitko koji bi gonio duhove; nitko koji bi pitao duha mrtvaca ili vračarskog duha ili se obraćao mrtvima!""

¹² Jer se gadi Gospodinu tko se god tim bavi. Zbog tih gnusnosti protjerat će ih ispred tebe Gospodin, Bog tvoj."

¹³ A ti budi potpuno i sav predan Gospodinu, Bogu svojemu!"

¹⁴ Jer ti narodi, što ćeš ih protjerati s njihova posjeda, slušaju gatare i vračare. A tebi Gospodin, Bog tvoj, takvo što ne dopušta."

¹⁵ Proroka iz tvoje sredine, između braće tvoje, kao što sam ja, podignut će ti Gospodin, Bog tvoj. Njega slušajte!"

¹⁶ Upravo za to na dan sastanka na Horebu molio si Gospodina, Boga svojega, kad si tražio: Ne mogu dulje slušati glas Gospodina, Boga svojega, i gledati taj silni oganj. Inače moram umrijeti."

¹⁷ Tada mi reče Gospodin: Pravo je što rekoše."

¹⁸ Podignut ću im proroka između njihove braće, kao što si ti. Riječi svoje stavit ću u njegova usta, da im kaže sve što mu zapovjedim."

¹⁹ A tko ne posluša mojih riječi, što će ih govoriti u moje ime, toga ću ja sam pozvati za to na odgovornost."

²⁰ A prorok koji se usudi govoriti što u moje ime, što mu nisam naložio da govori, i koji govori u ime bogova, takav prorok neka se pogubi!"

²¹ Ako li pomisliš: Kako ću znati koju riječ nije Gospodin rekao?,"

²² onda znaj: Ako se ono što prorok govori u moje ime ne dogodi i ne ispuni, to je riječ koju nije rekao Gospodin. Drsko ju je prorok izgovorio. Ništa ga se ne boj!"

19

¹ Kad Gospodin, Bog tvoj, istrijebi narode čiju ti zemlju daje, i kad se nakon njihova protjerivanja naseliš u njihovim gradovima i kućama,"

² onda odvoji sebi tri grada u zemlji koju ti Gospodin, Bog tvoj, daje da je zaposjedneš!"

³ Napravi dobar put tamo i razdijeli područje svoje zemlje, koju ti u posjed daje Gospodin, Bog tvoj, na tri dijela! Svaki ubojica neka može tamo pobjeći!"

⁴ Ta odredba neka vrijedi za ubojicu koji tamo pobjegne, da ostane živ. Tko ubije drugoga nehotice, a da mu prije nije bio neprijatelj,"

⁵ kao kad bi otišao u šumu s drugim da siječe drva, i ruka bi njegova zamahnula sjekirom da posiječe drvo, a sjekira bi spala s drška i pogodila drugoga, tako da umre, onda neka uteče u koji od tih gradova, da ostane živ."

⁶ Inače bi ga krvni osvetnik u srdžbi potjerao i stigao, ako je put previše dalek, i ubio bi ga, premda nije skrivio smrt, iako mu prije nije bio neprijatelj."

⁷ Zato ti zapovijedam: Odvoji sebi tri grada!"

⁸ Kad onda Gospodin, Bog tvoj, raširi tvoje područje, kao što se zakleo tvojim ocima, i da ti svu zemlju koju je obećao tvojim ocima,"

⁹ ako budeš sav taj zakon što ti ga danas dajem, držao savjesno i ljubio Gospodina, Boga svojega, i vazda hodio njegovim putovima, tada dodaj tim gradovima još tri druga,"

¹⁰ da se u tvojoj zemlji, koju ti u posjed daje Gospodin, Bog tvoj, ne prolijeva nedužna krv i da ne padne na te krivnja krvi!"

¹¹ Ali ako netko mrzi drugoga i vreba ga, napadne ga i ubije, i tad uteče u koji od tih gradova,"

¹² onda neka ga starješine grada otamo izvedu i predaju ruci krvnoga osvetnika, da umre!"

¹³ Nemaj nikakva smilovanja s njim, nego izbriši nedužno prolivenu krv s Izrćla, da ti bude dobro!"

¹⁴ Ne pomiči granice svog susjeda, što je povukoše stari na tvojem posjedu, što ćeš ga dobiti u zemlji koju će ti Gospodin, Bog tvoj, dati da je zaposjedneš!"

¹⁵ Jedan svjedok neka ne ustaje ni protiv koga, kad se radi o kakvu zločinu ili prijestupu ili o kakvoj god krivnji koju netko počini! Istom na izjavu dvojice ili trojice svjedoka neka padne odluka!"

¹⁶ Ako ustane lažni svjedok protiv nekoga, da ga optuži za neku krivnju,"

¹⁷ tada neka stanu oba čovjeka, koji imaju tu nesuglasicu, pred Gospodina u nazočnosti svećenika i sudaca koji budu u to vrijeme!"

¹⁸ Suci neka slučaj istraže točno! Ispadne li da je svjedok bio lažni svjedok i da je lažljive izjave dao protiv zemljaka, svojeg sunarodnjaka,"

¹⁹ tada mu učinite onako kako je on mislio učiniti svojemu sunarodnjaku. Tako iskorijeni zlo iz svoje sredine!"

²⁰ Ostali neka to čuju i neka se boje i neka više nikada ne počine takvu opačinu u tvojoj sredini!"

²¹ Nemaj nikakva smilovanja: Život za život, oko za oko, zub za zub, ruka za ruku i noga za nogu!"

20

¹ Kad pođeš u boj protiv svojih neprijatelja i ugledaš konje i kola i narod brojniji od sebe, nemoj ih se uplašiti! Jer je s tobom Gospodin, Bog tvoj, koji te izvede iz egipatske zemlje."

² Kad ulazite u bitku, neka pristupi svećenik i neka progovori narodu,"

³ i neka mu rekne: Slušaj, Izrćle! Vi sad polazite u boj protiv svojih neprijatelja. Neka ne dršće vaše srce! Ne bojte ih se!"

⁴ Jer Gospodin, Bog vaš, ide s vama u boj protiv vaših neprijatelja i pomoći će vam da pobijedite."

⁵ A vođe neka reknu narodu: Tko je sagradio novu kuću, a nije je još posvetio, neka ide i neka se vrati kući, da ne padne u boju i drugi je ne posveti!"

⁶ Tko je zasadio vinograd, a još ga nije pobrao, neka ide, neka se vrati kući, da ne padne u boju i drugi ga ne pobere!"

⁷ Tko je zaručio ženu i još je nije odveo, neka ide i neka se vrati kući, da ne padne u boju i drugi je ne odvede!"

⁸ Zatim neka vođe reknu narodu ovo: Tko je strašljiv i malodušan, neka ide i neka se vrati kući, da još ne preplaši zemljake, kako je sam preplašen!"

⁹ Kad vođe završe svoj govor narodu, onda neka postave glavare četa na čelo narodu!"

¹⁰ Kad se približiš kojemu gradu da ga opsjedneš, najprije mu ponudi mir!"

¹¹ Prihvati li mir i preda li se, onda sve pučanstvo, što se nađe u njemu, potpada pod danak i robiju."

¹² Ako li ne će sklopiti mir s tobom, nego se odluči za boj, onda ga opsjedni!"

¹³ Kad ti ga preda u ruke Gospodin, Bog tvoj, onda pobij u njemu sve muškarce oštricom mača!"

¹⁴ Ali žene i djecu i stoku, i sve što se inače nalazi u gradu, sav plijen, uzmi za sebe! Možeš slobodno raspolagati plijenom svojih neprijatelja, što ti ga dade Gospodin, Bog tvoj."

¹⁵ Tako čini sa svim gradovima koji su od tebe vrlo udaljeni, a nisu gradovi ovih naroda."

¹⁶ Ali u gradovima ovih naroda, što ti ih Gospodin, Bog tvoj, daje u posjed, ne smiješ nikoga ostaviti na životu."

¹⁷ Neumoljivo izvrši na njima prokletstvo: na Hetitima, Amorejcima, Kanaancima, Perižanima, Hivijcima, i Jebusejcima, kao što ti je zapovjedio Gospodin, Bog tvoj,"

¹⁸ da vas ne nauče činiti sve te gnusnosti što ih oni čine u čast svojim bogovima, i da se tako ne ogriješite o Gospodina, Boga svojega."

¹⁹ Ako koji grad budeš morao dugo opsjedati, da ga zauzmeš, ne uništavaj njegovo drveće! Ne stavljaj sjekire na nj! Nego jedi njegove plodove, a drveće samo ne sijeci! Jer poljsko drveće nisu ljudi, da bi ih ti morao opsjedati."

²⁰ Samo drveće za koje znaš da mu se plod ne jede, smiješ oboriti i posjeći da protiv grada, koji s tobom ratuje, sagradiš opsadne opkope, dok ne padne."

21

¹ Ako se u zemlji koju ti daje u posjed Gospodin, Bog tvoj, nađe ubijen čovjek kako leži na polju, a ne zna se tko ga je ubio,"

² tada neka iziđu tvoji starješine i suci i neka izmjere udaljenosti do mjesta što leže oko ubijenoga!"

³ Starješine grada što leži najbliže ubijenomu, neka uzmu junicu na kojoj se još nije radilo, i koja još nije vukla u jarmu!"

⁴ Starješine toga grada neka odvedu junicu na potok, što teče uvijek, na mjesto na kojem se još nije nikada oralo ni sijalo! Tamo neka junici otvore vrat, da krv teče u potok!"

⁵ Onda neka pristupe svećenici, Levijevi sinovi! Jer njih izabra Gospodin, Bog tvoj, da obavljaju njegovu službu i da ime Gospodnje blagoslivljaju. Njihova presuda odlučuje u svakoj nesuglasici i svakoj šteti."

⁶ Sve starješine toga grada, koji stanuju najbliže ubijenomu, neka operu svoje ruke nad junicom, kojoj je bio otvoren vrat u potok!"

⁷ Glasno neka posvjedoče: Ruke naše nisu prolile ove krvi, i oči naše nisu vidjele ništa."

⁸ Očisti narod svoj Izrćla, kojeg si otkupio, Gospodine, i ne daj da bude nedužno prolivena krv u narodu tvojemu Izrćlu! Daj da bude čist od krivnje krvi!"

⁹ Tako ćeš izbrisati nedužno prolivenu krv iz svoje sredine, kad učiniš što je ugodno Gospodinu."

¹⁰ Kad odeš na vojsku protiv svojih neprijatelja, i Gospodin, Bog tvoj, preda ih u tvoje ruke, i ti od njih ugrabiš zarobljenike,"

¹¹ i među zarobljenicima ugledaš lijepu ženu, i ti bi je htio rado imati za ženu,"

¹² odvedi je svojoj kući! Ona neka tad obrije svoju glavu i obreže svoje nokte,"

¹³ i neka skine svoje haljine, u kojima je zarobljena, i neka bude u tvojoj kući! Nakon što je cijeli mjesec žalila za svojim ocem i za svojom majkom, možeš poći k njoj i oženiti se njome. Ona ti tad pripada kao žena."

¹⁴ Ali ako ti više ne bi bila po volji, možeš je otpustiti. Ipak je ne smiješ prodati za novac ili s njom oštro postupati, jer si je imao za ženu."

¹⁵ Ako netko ima dvije žene: jednu koju više ljubi, i drugu koju manje ljubi, pa ako su mu one, ljubljena i manje ljubljena, rodile sinove, a prvorođenac ako je od manje ljubljene,"

¹⁶ onda, kad hoće razdijeliti svoje imanje među svojim sinovima, ne smije dati pravo prvorođenja sinu ljubljene i zapostaviti prvorođenca manje ljubljene."

¹⁷ Nego mora prvorođenca manje ljubljene žene priznati kao takva i dati mu dva dijela od svega što ima. On je prvijenac njegove snage te mu pripada pravo prvorođenja."

¹⁸ Ako netko ima sina razuzdana i nepokorna, koji ne sluša oca i majku, pa i onda kada ga pokudiše, ne sluša,"

¹⁹ tad neka ga uzmu njegov otac i majka i neka ga dovedu k starješinama grada, k vratima njegova prebivališta,"

²⁰ i neka kažu starješinama njegova grada: Ovaj je naš sin razuzdan i nepokoran. Ne će nas slušati. Izjelica je i pijanaca."

²¹ Tada svi ljudi njegova grada neka ga na smrt kamenuju! Tako iskorijeni zlo iz svoje sredine! Sav Izrćl neka to čuje i neka se boji!"

²² Tko počini takav zločin da zasluži smrt, te bude pogubljen i objesiš ga na drvo,"

²³ neka ne ostane truplo njegovo preko noći na drvetu! Isti još dan moraš ga pokopati. Jer je proklet od Boga tko je obješen. Ne oskvrni zemlju koju ti Gospodin, Bog tvoj, daje za baštinu!"

22

¹ Ako vidiš da je zalutalo govedo tvojega zemljaka ili ovca, nemoj im uskratiti svoju pomoć! Odvedi ih natrag svom zemljaku!"

² Ako li tvoj zemljak nije u tvojoj blizini, ili ti je nepoznat, odvedi ih svojoj kući! Neka ostanu kod tebe, dok ih ne potraži tvoj zemljak! Tada mu ih vrati!"

³ Isto tako učini s njegovim magarcem, s njegovom haljinom i sa svakom izgubljenom stvari što je izgubi tvoj zemljak, a ti je nađeš! Nemoj pustiti da leži!"

⁴ Ako vidiš da su magarac ili govedo tvog susjeda pali na putu, nemoj im uskratiti svoju pomoć! Pomozi mu ih podići!"

⁵ Žena ne smije nositi muškoga odijela, i muškarac neka se ne oblači u ženske haljine, jer tko takvo što čini, gadan je Gospodinu, Bogu tvojemu!"

⁶ Nađeš li vani na drvetu ili na tlu ptičje gnijezdo s mladima ili s jajima, tad ne hvataj majke s mladima!"

⁷ Pusti majku neka leti; ako uzmeš mlade, da ti bude dobro i da živiš dugo!""

⁸ Ako gradiš novu kuću, napravi na svom krovu ogradu, da ne navučeš na svoju kuću krivnju krvi, ako bi tko s nje pao!"

⁹ Ne sadi u svom vinogradu dvojakog usjeva! Inače sav rod pripada svetištu: ono što si posadio i vinogradski rod."

¹⁰ Ne ori s volom i magarcem zajedno!"

¹¹ Ne odijevaj tkane haljine od vune i lana zajedno!"

¹² Napravi sebi rese na četiri kraja plašta kojim se ogrćeš!"

¹³ Ako netko uzme ženu i s njom živi, ali mu onda omrzne"

¹⁴ i optuži je zbog ružnih stvari i prospe loš glas o njoj kad govori: Kad uzeh tu ženu i približih joj se, ne nađoh u nje djevojaštva,"

¹⁵ tada otac i mati mlade žene neka uzmu njezine znakove djevojaštva i neka ih donesu pred starješine grada na vrata!"

¹⁶ Otac mlade žene neka rekne starješinama: Svoju kćer dadoh ovomu čovjeku za ženu. On je zamrzi"

¹⁷ i sad je optužuje zbog ružnih stvari, kad tvrdi: Ne nađoh u tvoje kćeri djevojaštva. Ali evo znaka djevojaštva moje kćeri! Onda neka razastru plahtu pred gradskim starješinama!"

¹⁸ Tada neka starješine toga grada uzmu muža i neka ga kazne!"

¹⁹ Osim toga neka ga oglobe globom od sto srebrnih šekela i neka ih daju ocu mlade žene, jer je pronio loš glas na djevojku Izrćlku. Mora je zadržati kao ženu i ne smije je pustiti dok je živ."

²⁰ Ali ako optužba bude istinita ? nije se našao znak djevojaštva kod mlade žene ?"

²¹ tada neka se izvede mlada žena pred vrata kuće njezina oca, i ljudi njezina zavičajnoga grada neka je kamenuju na smrt! Jer je počinila sramotu u Izrćlu: blud je tjerala u kući svojega oca. Tako istrijebi zlo iz svoje sredine!"

²² Ako se tko uhvati gdje opći sa udanom ženom, neka umru oboje: čovjek koji je općio sa ženom i žena! Tako iskorijeni zlo u Izrćlu!"

²³ Ako se netko sastane u gradu s djevojkom koja je s jednim zaručena, i s njom opći,"

²⁴ izvedite ih oboje pred gradska vrata i kamenujte ih na smrt: djevojku jer nije u gradu vikala za pomoć, i čovjeka jer je oskvrnuo zaručnicu svojega bližnjega. Tako istrijebi zlo iz svoje sredine!"

²⁵ Ako netko nađe zaručenu djevojku vani u polju pa je siluje i s njom opći, neka umre samo čovjek koji je s njom općio!"

²⁶ Djevojci neka se ne učini ništa! Djevojka nije učinila grijeh što zaslužuje smrt. Slučaj je sličan kao kad netko skoči na drugoga i ubije ga."

²⁷ Kako ju je našao vani u polju, mogla je zaručena djevojka vikati, a nikoga nije bilo da bi joj pomogao."

²⁸ Ako netko nađe nezaručenu djevojku, uhvati je, opći s njom, i zateknu ih,"

²⁹ onda čovjek koji je s njom općio mora djevojčinu ocu platiti pedeset srebrnih šekela. Mora je uzeti za ženu, jer ju je oskvrnuo. Pustiti je ne smije dok je živ."

23

¹ Nitko se ne smije oženiti ženom svojega oca i podignuti pokrivalo postelje svojega oca."

² Nitko koji je utučen ili uškopljen ne smije biti primljen u Gospodnju općinu."

³ Nijedan izrod ne smije se primiti u Gospodnju općinu. Ni u desetom koljenu ne smije se primiti u Gospodnju općinu."

⁴ Nijedan Amonac i nijedan Moabac ne smiju se pustiti u Gospodnju općinu. Ni deseto njihovo koljeno na smije se nikad primiti u Gospodnju općinu,"

⁵ jer ne iziđoše pred vas s jelom i pilom na vašem izlasku iz Egipta, i jer protiv tebe potkupiše Bileama, sina Beorova, iz Petora u Mezopotamiji, da te prokune."

⁶ Ipak Gospodin, Bog tvoj, ne htjede poslušati Bileama, nego ti Gospodin, Bog tvoj, obrati prokletstvo u blagoslov, jer te ljubi Gospodin, Bog tvoj."

⁷ Ne brini se nikad, dok si živ, za njihovo dobro i njihovu sreću!"

⁸ Ne mrzi Edomca, jer ti je po krvi rod! Ne mrzi ni Egipćanina, jer si bio u njegovoj zemlji gost!"

⁹ Potomci što im se rode smiju se primiti u trećem koljenu u Gospodnju općinu."

¹⁰ Kad pođeš u tabor protiv svojih neprijatelja, čuvaj se od svake zle stvari!"

¹¹ Ako je uza te netko koji je postao nečist zbog noćnoga izljeva, neka iziđe iz tabora! On ne smije opet natrag doći u tabor."

¹² Kad padne večer, neka se opere, i kad zađe sunce, neka se vrati u tabor!"

¹³ Izvan tabora imaj mjesto gdje ćeš izlaziti van!"

¹⁴ U svojoj opremi imaj lopaticu! Njom, kad moraš izaći napolje, iskopaj jamu i poslije zagrni svoju nečist."

¹⁵ Jer Gospodin, Bog tvoj, ide usred tvojega tabora, da te štiti i da ti preda tvoje neprijatelje. Zato neka je tvoj tabor svet, da ne nađe kod tebe ništa nečisto i da se ne odvrati od tebe!"

¹⁶ Roba koji uteče k tebi od svojega gospodara nemoj izdati njegovu gospodaru!"

¹⁷ Neka ostane kod tebe na mjestu koje si izabere u jednom od tvojih gradova, gdje mu se svidi! Ne smiješ ga mučiti."

¹⁸ Neka ne bude bludnice među kćerima Izrćlovim i neka ne bude bludnika među sinovima Izrćlovim!"

¹⁹ Ne nosi bludničine plaće ni pasjih novaca u dom Gospodina, Boga svojega, za bilo koji zavjet! Jer je oboje gnusno Gospodinu, Bogu tvojemu."

²⁰ Od svojega zemljaka ne smiješ uzimati kamatu, ni za novac, ni za hranu, ni za igdje išta što se posuđuje na kamate."

²¹ Od stranaca smiješ tražiti kamate. A od svojega zemljaka ne smiješ uzimati kamate da te Gospodin, Bog tvoj, blagoslovi u svim tvojim djelima u zemlji u koju ideš, da je primiš u posjed."

²² Kad učiniš zavjet Gospodinu, Bogu svojemu, ne oklijevaj ispuniti ga! Jer će ga strogo tražiti od tebe Gospodin, Bog tvoj. Leži on na tebi kao krivnja."

²³ Ali ako propustiš učiniti zavjet, onda nemaš krivnje."

²⁴ Što obećaju tvoja usta, to savjesno drži; jer si dragovoljno zavjetovao Gospodinu, Bogu svojemu, što si izrekao svojim ustima. ""

²⁵ Ako dođeš u vinograd kojega od svojih zemljaka, možeš jesti grožđa po volji, dok se nasitiš. Ipak ništa ne meći u svoju posudu!"

²⁶ Ako dođeš u žito svoga bližnjega, smiješ trgati klasje rukom. Ipak ne smiješ stavljati srpa na žito svojega bližnjega."

24

¹ Kad tko uzme ženu i s njom se oženi i ona mu se potom više ne sviđa, jer na njoj nađe nešto ružno, neka joj napiše rastavno pismo, neka joj ga da u ruke i neka je otpusti iz svoje kuće!"

² Kad ona ode iz njegove kuće i uda se za drugoga,"

³ pa ako i tom drugom mužu omrzne, napiše joj rastavno pismo, da joj ga u ruke i otpusti je iz svoje kuće, ili ako umre drugi muž koji se njom oženi,"

⁴ tada se njezin prvi muž, koji ju je bio otpustio, ne smije opet njom oženiti, jer je postala nečista. To je gnusno pred Gospodinom, i ti ne smiješ opteretiti krivnjom zemlju koju ti Gospodin, Bog tvoj, daje u baštinu."

⁵ Ako se netko skoro oženio, ne treba ići u vojsku. Neka mu se ne nameću nikakve obveze! Godinu dana neka je slobodan za svoju kuću i neka veseli svoju ženu, koju je doveo!"

⁶ Ne smije se uzimati u zalog ručni mlin ili gornji mlinski kamen, jer se time uzima život u zalog."

⁷ Ako se tko nađe da je ukrao koga između svojih zemljaka, kojeg Izrćlca, i s njim kao s robom postupao ili ga prodao, taj kradljivac neka umre! Tako iskorijeni zlo iz svoje sredine!"

⁸ Kod bolesti gube radi točno i savjesno po svim uputama što vam ih daju levitski svećenici! Radite točno onako kako sam vam zapovjedio!"

⁹ Pomisli na ono što je Gospodin, Bog tvoj, učinio Mirjam na putu, kad iziđoste iz Egipta!"

¹⁰ Ako daš svome bližnjemu nešto u zajam, ne idi u njegovu kuću da mu uzmeš zalog!"

¹¹ Stoj vani! Onaj komu si dao zajam, neka ti van iznese zalog!"

¹² Ako je siromah, ne spavaj s njegovim zalogom!"

¹³ Vrati mu zalog čim zapadne sunce, da može leći spavati u svom plaštu i da te blagoslivlja! To će ti se uračunati u zaslugu pred Gospodinom, Bogom tvojim."

¹⁴ Ne zakidaj ubogog i siromašnog nadničara: bilo da je on jedan od tvojih zemljaka, bilo jedan od stranaca koji su u tvojoj zemlji, u tvojim mjestima."

¹⁵ Isti dan podaj mu njegovu plaću! Sunce neka ne zađe nad njom; jer je siromašan i uzdiše za njom. Inače, zavapit će protiv tebe Gospodinu, i ti si na sebe navalio krivnju. ""

¹⁶ Oci neka se ne usmrćuju zbog njihove djece i djeca zbog njihovih otaca! Svaki neka bude usmrćen za svoj vlastiti grijeh!"

¹⁷ Ne iskrivljuj pravice strancu ili siroti i ne uzimaj u zalog haljine udovici!"

¹⁸ Pomisli na to da si bio rob u Egiptu, i da te je otamo oslobodio Gospodin, Bog tvoj! Zato ti zapovijedam da tako činiš."

¹⁹ Kad žanješ svoju ljetinu na polju i zaboraviš koji snop na polju, ne vraćaj se da ga uzmeš! Neka pripadne strancu, siroti i udovici, da te blagoslovi Gospodin, Bog tvoj, u svakom poslu tvojih ruku!"

²⁰ Kad treseš svoje masline, ne pretražuj još grane iza sebe! Neka to dopadne strancu, siroti i udovici!"

²¹ Kad bereš svoj vinograd, ne skupljaj nakon što ga obereš! Neka to pripadne strancu, siroti i udovici!"

²² Pomisli na to da si i ti bio rob u egipatskoj zemlji! Zato ti zapovijedam da tako činiš."

25

¹ Ako dođu ljudi koji su među sobom u svađi pred sud, neka im se sudi! Nedužnoga neka oslobode, a krivca neka osude!"

² Ako je krivac zaslužio batine, tada sudac neka naloži da ga obore i da mu pred njim daju toliko udaraca koliko odgovara njegovoj krivnji!"

³ četrdeset udaraca smije naložiti da mu se da, ali ne više, da se ne ponizi pred tobom tvoj zemljak, kad bi mu se udarilo još više udaraca."

⁴ Ne zavezuj usta volu kad vrše!"

⁵ Ako braća stanuju zajedno i jedan od njih umre, a ne ostavi sina iza sebe, onda neka se žena umrloga ne uda vani za stranca! Njezin djever neka ode k njoj, neka je uzme za ženu i ispuni na njoj djeversku dužnost!"

⁶ Prvorođenac kojega ona rodi neka nosi ime umrloga brata, da ne izumre njegovo ime u Izrćlu."

⁷ Ako li onaj čovjek ne će uzeti svoje snahe, onda neka njegova snaha ide na gradska vrata pred starješine i neka rekne: Moj djever ne će da očuva ime svom bratu u Izrćlu. On mi ne će učiniti djeversku dužnost."

⁸ Starješine njegova grada neka ga tada dozovu i zatraže odgovor! Prikaže li se on i izjavi: Ne ću je uzeti,"

⁹ onda neka pristupi k njemu njegova snaha pred starješinama, neka mu izuje obuću s nogu, neka mu pljune u lice i glasno neka povikne: Tako neka bude čovjeku koji ne će zidati kuću svojega brata!"

¹⁰ Njegova kuća neka se u Izrćlu zove samo još “kuća bosoga”!"

¹¹ Ako se potuku ljudi, pa žena jednoga doleti da otme svog muža iz ruku onoga koji ga tuče, i pruži svoju ruku i uhvati ga za sram,"

¹² odsijeci joj ruku bez milosrđa!"

¹³ Ne nosi u torbi svojoj dvojak uteg, teži i lakši!"

¹⁴ Nemoj imati u svojoj kući dvojaku mjeru, veću i manju!"

¹⁵ Neka ti je uteg pun i prav, a isto tako i mjera, da dugo živiš u zemlji koju ti daje Gospodin, Bog tvoj!"

¹⁶ Jer je odvratan Gospodinu, Bogu tvojemu, svaki koji vara, svaki koji radi nepošteno."

¹⁷ Pomisli na to što ti učiniše Amalečani na putu, kad ste išli iz Egipta!"

¹⁸ Napadoše te na putu jer si bio umoran i iznemogao, pobiše kod tvoje zadnje čete sve što od umora zastadoše za tobom, bez straha od Boga."

¹⁹ Kad te jednom Gospodin, Bog tvoj, smiri od svih tvojih neprijatelja uokolo u zemlji koju ti daje Gospodin, Bog tvoj, u posjed i baštinu, tada izbriši pod nebom što spominje na Amaleka! Ne zaboravi to!"

26

¹ Kad dođeš u zemlju koju ti daje Gospodin, Bog tvoj, u baštinu, i primiš je u posjed i naseliš se u njoj,"

² tad uzmi dio od prvina svih poljskih plodova što si ih požeo od zemlje koju ti daje Gospodin, Bog tvoj, i stavi ih u košaru! Onda idi na mjesto što ga izabere Gospodin, Bog tvoj, da ondje prebiva njegovo ime!"

³ Tamo dođi k svećeniku koji je u to vrijeme u službi, i reci mu: Zahvaljujem danas Gospodinu, Bogu tvojemu, da sam došao u zemlju za koju se Gospodin zakleo našim ocima da će im je dati."

⁴ Nato neka svećenik uzme košaru iz tvoje ruke i stavi je pred žrtvenik Gospodina, Boga tvojega!"

⁵ Tada izgovori i reci pred Gospodinom, svojim Bogom: Moj je otac bio Aramejac koji je lutao naokolo. S malo ljudi otišao je u Egipat i tamo se nastanio. Tamo je postao velik, jak i mnogobrojan narod."

⁶ Ali kad su Egipćani s nama zlo postupali, tlačili nas i udarali na nas teške poslove,"

⁷ mi zavapismo Gospodinu, Bogu svojih otaca. I Gospodin je čuo naš glas i pogledao na našu nevolju, na naš trud i na našu muku."

⁸ Gospodin nas izvede jakom rukom i podignutom mišicom, velikom strahotom i znacima i čudesima."

⁹ Dovede nas na ovo mjesto i dade nam ovu zemlju, zemlju u kojoj teče mlijeko i med."

¹⁰ I sada evo donosim prvine od plodova zemlje koju si mi dao, Gospodine! Tad stavi košaru pred Gospodina, Boga svojega, i pokloni se Gospodinu, Bogu svojemu!"

¹¹ Veseli se svakim dobrom što ga dade Gospodin, Bog tvoj, tebi i tvojoj kući, ti i levit i stranac koji je kod tebe!"

¹² Kad u trećoj godini, u godini desetine, odijeliš svu desetinu od svojih dohodaka i predaš je levitu, strancu, siroti i udovici, da od toga u tvojem prebivalištu jedu i nasite se,"

¹³ onda moli pred Gospodinom, Bogom svojim: Iznesoh iz svoje kuće što je posvećeno i dadoh levitu, strancu, siroti i udovici, točno po naputku što mi ga ti dade. Nijedne tvoje naredbe ne prekrših i ne zaboravih."

¹⁴ Ne jedoh od toga u svojoj žalosti i ništa ne uzeh od toga kad sam bio nečist. Ništa od toga ne darovah za mrtvaca. Poslušah Gospodina, Boga svojega, i učinih kako je zapovjedio."

¹⁵ Pogledaj iz svetoga stana svojega, s neba, i blagoslovi narod svoj Izrćla i zemlju koju si nam dao, kao što si se zakleo našim ocima, zemlju u kojoj teče mlijeko i med!"

¹⁶ Danas ti zapovijeda Gospodin, Bog tvoj, da držiš ove zakone i naredbe. Savjesno ih, dakle izvršavaj svim srcem, i svom dušom!"

¹⁷ Danas si se dogovorio s Gospodinom da će on biti tvoj Bog, a ti da ćeš ići njegovim putovima i izvršavati njegove zapovijedi, propise i odredbe, i slušati njegov glas."

¹⁸ I Gospodin se danas dogovorio s tobom da ćeš biti njegov narod, izabrani, kao što ti je obećao, i da ćeš izvršavati sve njegove propise."

¹⁹ On će te nad sve narode, koje je stvorio, podići hvalom, čašću i slavom. A ti budi svet narod Gospodinu, Bogu svojemu, kao što je zapovjedio!"

27

¹ Mojsije sa starješinama Izrćlovim zapovjedi narodu: “Izvrša- vajte sve zapovijedi što vam ih danas dajem!"

² Kad prijeđete preko Jordana u zemlju koju ti daje Gospodin, Bog tvoj, podigni sebi veliko kamenje, namaži ga krečom"

³ i napiši na njemu, čim prijeđeš, sve riječi toga zakona, da uđeš u zemlju koju ti daje Gospodin, Bog tvoj, u zemlju u kojoj teče mlijeko i med, kao što ti je obećao Gospodin, Bog tvojih otaca."

⁴ Kada, dakle, prijeđete preko Jordana, postavi to kamenje, za koje vam danas dadoh uputu na gori Ebalu i namažite ga krečom!"

⁵ Načini ondje i žrtvenik u čast Gospodinu, Bogu svojemu, žrtvenik od kamenja, što ga nisi klesao željezom!"

⁶ Od neklesana kamenja podigni žrtvenik Gospodinu, Bogu svojemu! Tad na njemu prinesi Gospodinu, Bogu svojemu, žrtve paljenice!"

⁷ Žrtvuj mirotvorne žrtve i drži ondje žrtvenu gozbu! Veseli se pred Gospodinom, Bogom svojim!"

⁸ Ispiši na to kamenje razgovijetno i pomno sve riječi toga zakona!”"

⁹ Mojsije i levitski svećenici upraviše svemu Izrćlu još ove riječi: “Šuti, Izrćle, i slušaj! Danas si postao narod Gospodina, Boga svojega."

¹⁰ Slušaj glas Gospodina, Boga svojega, i drži njegove zapovijedi i naredbe, što ti ih danas dajem!”"

¹¹ Isti dan zapovjedi Mojsije narodu:"

¹² ”čim prijeđete preko Jordana, neka stanu jedni na gori Gerizimu, da blagoslivljaju narod, naime Šimun, Levi, Juda, Jisakar, Josip i Benjamin."

¹³ Drugi neka stanu na gori Ebalu, da proklinju, naime Ruben, Gad, Ašer, Zebulun, Dan i Naftali."

¹⁴ Leviti neka počnu i jakim glasom neka progovore svim Izrćlcima."

¹⁵ Proklet tko napravi lik rezan ili liven, odvratan Gospodinu, djelo umjetnikove ruke, i postavi ga potajno! I sav narod neka odgovori: Amen!"

¹⁶ Proklet tko prezire svog oca ili svoju majku! I sav narod neka odgovori: Amen!"

¹⁷ Proklet tko pomakne granicu svojega bližnjega! I sav narod neka odgovori: Amen!"

¹⁸ Proklet tko zavede slijepca s puta! I sav narod neka odgovori: Amen!"

¹⁹ Proklet tko iskrivi pravicu strancu, siroti i udovici! I sav narod neka odgovori: Amen!"

²⁰ Proklet tko sagriješi sa ženom svojega oca! Jer pogrdi ženidbenu postelju svojega oca. I sav narod neka odgovori: Amen!"

²¹ Proklet tko sagriješi s kojim živinčetom! I sav narod neka odgovori: Amen!"

²² Proklet tko sagriješi sa svojom sestrom, kćerju svojega oca ili svoje majke! I sav narod neka odgovori: Amen!"

²³ Proklet tko sagriješi sa svojom punicom! I sav narod neka odgovori: Amen!"

²⁴ Proklet tko ubije svog bližnjega iz potaje! I sav narod neka odgovori: Amen!"

²⁵ Proklet tko primi kakav dar da prolije nedužnu krv! I sav narod neka odgo- vori: Amen!"

²⁶ Proklet tko ne drži zapovijedi ovoga zakona i ne izvršava ih! I sav narod neka odgovori: Amen!"

28

¹ Ako budeš vjerno slušao Gospodina, Boga svojega, i ako budeš izvršavao njegove zapovijedi, što ti ih danas dajem, uzvisit će te Gospodin, Bog tvoj, nad sve narode na zemlji."

² Svi sljedeći blagoslovi doći će na te i stići će te ako budeš slušao Gospodina, Boga svojega."

³ Blagoslovljen ćeš biti u gradu i blagoslovljen u polju."

⁴ Blagoslovljen će biti plod tvog tijela, plod tvoje njive, plod tvoje stoke, mlado tvojih goveda i tvojih ovaca."

⁵ Blagoslovljena će biti žetvena košara tvoja i naćve tvoje."

⁶ Blagoslovljen ćeš biti kada dolaziš i blagoslovljen kada odlaziš."

⁷ Gospodin će poraziti pred tobom tvoje neprijatelje, koji se dignu protiv tebe. Jednim putem dolaze oni protiv, a sedmorim putovima bježe pred tobom."

⁸ Gospodin će ti dati blagoslov u tvojim žitnicama i u svakom poslu tvojih ruku. On će te blagosloviti u zemlji koju ti daje Gospodin, Bog tvoj."

⁹ Gospodin će te učiniti svojim svetim narodom, kao što ti se zakleo, ako izvršavaš zapovijedi Gospodina, Boga svojega, i ideš njegovim putovima."

¹⁰ Svi narodi u zemlji vidjet će da se s pravom zoveš narodom Gospodnjim, i bojat će se tebe."

¹¹ Gospodin će te obasuti dobrima, plodom tvojega tijela, stoke i njive u zemlji za koju se zakleo Gospodin tvojim ocima da će ti je dati."

¹² Gospodin će otvoriti svoju bogatu riznicu, nebo, da tvojoj zemlji u pravo vrijeme da dažd i da blagoslovi svaki rad tvojih ruku. Onda možeš davati u zajam mnogim narodima, a sam ne ćeš morati uzimati u zajam."

¹³ Gospodin će te učiniti glavom, a ne repom. Ti ćeš samo biti gore a nikada dolje, ako slušaš zapovijedi Gospodina, Boga svojega, što ti ih danas dajem, i savjesno ih izvršavaš."

¹⁴ Od svega što ti danas zapovijedam ne odstupaj ni desno ni lijevo, pristajući za drugim bogovima i služeći im!"

¹⁵ Ali ako ne slušaš Gospodina, Boga svojega, i savjesno ne držiš sve njegove zapovijedi i naredbe, što ti ih danas dajem, onda će doći na te sva sljedeća prokletstva i stići će te:"

¹⁶ Proklet ćeš biti u gradu, proklet u polju."

¹⁷ Prokleta će biti tvoja žetvena košara i tvoje naćve."

¹⁸ Proklet će biti plod tvoga tijela, njive, goveda i ovaca."

¹⁹ Proklet ćeš biti kada dolaziš i proklet kada odlaziš."

²⁰ Gospodin će poslati na tebe prokletstvo, zabunu i strah u svim radovima što ih poduzmeš, dok za kratko vrijeme posve ne propadneš zbog svojih zlih djela, po kojima si od mene otpao."

²¹ Gospodin će na te donijeti kugu, dok te posve ne istrijebi iz zemlje u koju ideš da je zaposjedneš."

²² Gospodin će te udariti sušicom, groznicom, upalom, žegom, sušom, snijeti i medljikom. Ta će te zla progoniti dok ne propadneš."

²³ Nebo nad tvojom glavom postat će mjed, a zemlja pod tvojim nogama željezo."

²⁴ Gospodin će dažd u tvojoj zemlji pretvoriti u prah i pepeo. Oni će padati s neba na te, dok ne budeš uništen."

²⁵ Gospodin će te poraziti pred tvojim neprijateljima. Jednim ćeš putem izići protiv njih, a sedmorim ćeš putovima bježati pred njima. Svim kraljevstvima na zemlji bit ćeš strašilo."

²⁶ Tvoji mrtvaci bit će hrana svim nebeskim pticama i divljim životinjama, i nitko ih ne će uplašiti."

²⁷ Gospodin će te udariti egipatskim prištem, čirom, svrabom i krastom, od čega se ne ćeš više moći iscijeliti."

²⁸ Gospodin će te udariti bjesnilom, sljepoćom i pomutnjom duha."

²⁹ U jasno podne pipat ćeš okolo, kao što pipa slijepac u svom mraku. U svojim pothvatima ne ćeš imati sreće. Uvijek će te tlačiti i pljačkati, a nitko ti ne će pomoći."

³⁰ Oženit ćeš se, a drugi će biti s tvojom ženom. Sazidat ćeš kuću, a ne ćeš stanovati u njoj. Posadit ćeš vinograd, a ne ćeš uživati njegova ploda."

³¹ Tvoj će se vol klati na tvoje oči, a ti ga ne ćeš jesti. Magarac će ti se oteti pred očima i ne će ti se više vratiti. Tvoje ovce će se dati tvojim neprijateljima, i nitko ti ne će pomoći."

³² Tvoji sinovi i kćeri past će kao plijen tuđemu narodu. Tvoje oči morat će to gledati i suzit će jednako za njima. Ali ćeš biti nemoćan."

³³ Plod tvoje zemlje i sav prihod tvoje muke izjest će narod kojega ne znaš. Tlačit će te jednako i uvijek zlostavljati."

³⁴ Poludjet ćeš od onoga što budeš gledao svojim očima."

³⁵ Gospodin će te udariti zlim prištevima na koljenima i na golijenima, tako da ne će na tebi ostati ništa zdravo od tabana do tjemena."

³⁶ Gospodin će tebe i kralja, kojega ćeš postaviti nad sobom, odvesti u narod za koji niste znali ti ni tvoji oci. Tamo ćeš služiti tuđim bogovima od drveta i kamena."

³⁷ Postat ćeš predmet zgražanja, rugla i podsmijeha svima narodima, u koje te odvede Gospodin."

³⁸ Mnogo ćeš sjeme iznijeti u polje, a samo ćeš malo od toga požeti, jer će ga izjesti skakavci."

³⁹ Vinograde ćeš saditi i obrađivati, i vina ne ćeš piti i u klijet spremati, jer će izjesti crvi."

⁴⁰ Imat ćeš maslina u svom području, ali se ne ćeš moći mazati uljem, jer će pootpadati tvoje masline."

⁴¹ Imat ćeš sinova i kćeri, ali ne će pripadati tebi, jer će otići u ropstvo."

⁴² Sve tvoje drveće i rod tvoje zemlje uništit će buba."

⁴³ Stranac, koji prebiva kod tebe, penjat će se nada te sve više, a ti ćeš padati sve niže."

⁴⁴ On će ti uzimati; a ti mu ne ćeš moći uzajmiti. On će postati glava, a ti rep. ""

⁴⁵ Sva ova prokletstva doći će na te, progonit će te i stizat će te dok se ne istrijebiš, ako ne budeš slušao Gospodina, Boga svojega, i ne budeš držao njegovih zapovijedi i naredaba, što ti ih je dao."

⁴⁶ Ona će biti tebi i tvojim potomcima kao znak i čudo dovijeka."

⁴⁷ Kad nisi htio radosno i rado služiti Gospodinu, Bogu svojemu, uza sve obilje,"

⁴⁸ služit ćeš svojim neprijateljima, koje protiv tebe posije Gospodin, u gladi i žeđi, u golotinji i svakoj oskudici. On će ti staviti željezni jaram na vrat, dok te ne uništi."

⁴⁹ Gospodin će iz daleke udaljenosti, s kraja svijeta, dovesti protiv tebe narod koji leti kao orao, narod kojemu jezika ne razumiješ,"

⁵⁰ narod tvrdoga pogleda, koji ne štedi starca i s mladićem nema smilovanja."

⁵¹ On će izjesti podmladak tvoje stoke i prihod tvojega polja, dok se ne istrijebiš. On ti ne će ništa ostaviti od žita, vina i ulja, od ploda goveda i ovaca, dok te ne upropasti."

⁵² On će te opkoliti u svim tvojim gradovima, dok po svoj tvojoj zemlji ne popadaju zidovi tvojih visokih i tvrdih bedema u koje se uzdaš. On će te opkoliti u svim tvojim gradovima, po svoj zemlji, koju ti dade Gospodin, Bog tvoj."

⁵³ Tada ćeš u nevolji i tjeskobi, u koju će te staviti tvoj neprijatelj, jesti plod svojega vlastitog tijela, meso svojih sinova i kćeri, koje ti dade Gospodin, Bog tvoj."

⁵⁴ I najmekši i najnježniji čovjek kod tebe bit će pun zlovolje prema svojemu bratu, prema ljubljenoj svojoj ženi i djeci, što mu još ostadoše."

⁵⁵ Nikome od njih neće dati mesa svoje djece, što će ga jesti, jer ne će imati ništa drugo u nevolji i tjeskobi, u koju će te staviti tvoj neprijatelj u svim tvojim gradovima."

⁵⁶ I najmekša i najnježnija žena kod tebe, koja se ne bi usudila staviti svoju nogu na golu zemlju, jer je bila odveć nježna i mekušna, bit će zlovoljna prema svom ljubljenome mužu, prema svom sinu i kćeri"

⁵⁷ zbog posteljice što dolazi iz njezina krila ili zbog djece kojoj daje život. Jer u svakoj oskudici ona će ih potajno jesti od nevolje i tjeskobe u koju će te staviti tvoj neprijatelj u tvojim gradovima."

⁵⁸ Ako ne budeš savjesno držao sve zapovijedi ovoga zakona, što su zapisane u ovoj knjizi, i ako se ne budeš bojao uzvišenoga i časnoga imena Gospodina, Boga svojega,"

⁵⁹ poslat će Gospodin tebi i tvojim potomcima izvanredne kušnje, teška i dugotrajna zla, ljute i duge bolesti."

⁶⁰ Sva egipatska zla, od kojih se plašiš, pustit će na tebe i ona će se prilijepiti za tebe."

⁶¹ Usto će Gospodin pustiti na tebe još sve bolesti i kušnje, što nisu zapisane u ovoj zakonskoj knjizi, dok se ne istrijebiš."

⁶² Ostat će vas samo malo, makar vas je prije bilo kao zvijezda nebeskih, ako ne budeš slušao Gospodina, Boga svojega."

⁶³ Kao što vam se Gospodin radovao da vam dobro čini i da vas množi, tako će vam se sad Gospodin radovati da vas zatire i istrebljuje. Bit ćete iskorijenjeni iz zemlje u koju ideš kako bi je zaposjeo."

⁶⁴ Gospodin će te razasuti po svim narodima, s jednoga kraja zemlje do drugoga. Tamo ćeš služiti drugim bogovima, koji su bili nepoznati tebi i tvojim ocima, bogovima od drveta i kamena."

⁶⁵ Među tim narodima ne ćeš uživati mira. Tvoja noga ne će imati počivališta. Tamo će ti Gospodin utisnuti u srce tjeskobu, u oči težnju za zavičajem i u dušu tugu."

⁶⁶ Svoj život vidjet ćeš kao da visi o koncu. Drhtat ćeš danju i noću, i ne ćeš se osjećati nikada siguran za svoj život."

⁶⁷ Ujutro ćeš govoriti: O, da je već večer! A navečer ćeš govoriti: O, da je već jutro! Tako ćeš govoriti zbog tjeskobe što ćeš je imati u srcu i zbog svega onoga što ćeš morati gledati svojim očima."

⁶⁸ Onda će te Gospodin vratiti u Egipat na lađama, putem za koji ti rekoh: Ne ćeš ga više nikada vidjeti! Tamo će vas prodavati vašim neprijateljima za robove i ropkinje. Ali nitko vas ne će htjeti kupiti.”"

⁶⁹ To su riječi Saveza što ga Mojsije, po zapovijedi Gospodnjoj, sklopi sa sinovima Izrćlovim u moapskoj zemlji, osim zavjeta što ga je s njima bio učinio na Horebu."

29

¹ Mojsije sazva sav Izrćl i reče im: “Vidjeli ste sve što učini Gospodin pred vašim očima u egipatskoj zemlji faraonu, svim njegovim slugama i svoj njegovoj zemlji:"

² Velike kušnje, što ih vidješe tvoje oči, one velike znake i čudesa."

³ Ali vam ne dade Gospodin do danas razuma da spoznate, ni očiju da vidite, ni ušiju da čujete."

⁴ Vodio sam vas četrdeset godina po pustinji. Haljine na vašem tijelu nisu se raspale. Obuća se nije izderala na tvojim nogama."

⁵ Kruha niste jeli i vina i jakoga pića niste pili. Tako ste imali spoznati da sam ja Gospodin, Bog vaš."

⁶ Kad dođoste na ovo mjesto, iziđe Sihon, hešbonski kralj, i Og, bašanski kralj, pred nas u boj. Ali ih pobismo."

⁷ Osvojismo njihovu zemlju i dadosmo je u baštinu Rubenovcima, Gadovcima i polovini Manašeova plemena."

⁸ Zato držite i izvršavajte zapovijedi ovoga zavjeta, da imate uspjeh u svemu što poduzimate!"

⁹ Vi stojite danas svi pred Gospodinom, Bogom svojim: vaši plemenski glavari, suci, starješine i upravitelji, svi ljudi Izrćlovi,"

¹⁰ vaša djeca, vaše žene, i stranac koji je kod tebe u taboru, i onaj koji ti siječe drva, i onaj koji ti nosi vodu."

¹¹ Morate se obvezati na Savez s Gospodinom, Bogom svojim, i na zakletvom potvrđeni ugovor, što ga učini s tobom danas Gospodin, Bog tvoj."

¹² Tako on danas hoće da te postavi za svoj narod i da bude Bog tvoj, kao što ti je obećao i kao što se zakleo tvojim ocima, Abrahamu, Izaku i Jakovu."

¹³ Ali ne sklapam samo s vama ovaj Savez, ovaj zakletvom potvrđeni ugovor,"

¹⁴ nego i s onima koji danas stoje ovdje s nama pred Gospodinom, Bogom našim, i s onima koji nisu danas ovdje prisutni s nama."

¹⁵ A vi se još spominjete kako smo prebivali u egipatskoj zemlji i kako smo išli posred naroda kroz koje ste prošli."

¹⁶ Vidjeli ste njihove ogavne idole od drveta i kamena, od srebra i zlata, što ih imaju."

¹⁷ Neka ne bude među vama čovjeka, ni žene, ni obitelji, ni plemena koji bi se danas odvratili od Gospodina, Boga našega! Neka ne bude među vama korijena na kojem bi rastao otrov i pelin!"

¹⁸ Nitko koji čuje riječi ove zakletve neka ipak ne obeća sebi blagoslova i neka ne pomisli: Bit će mi dobro iako budem slijedio svoju vlastitu volju! Tako bi se uništilo natopljeno zajedno s osušenim."

¹⁹ Takvu ne će Gospodin nikada oprostiti, nego će se onda brzo raspaliti srdžba i jarost Gospodnja protiv njega. Sva prokletstva, što su zapisana u ovoj knjizi, oborit će se na njega, i Gospodin će izbrisati njegovo ime pod nebom."

²⁰ Gospodin će ga izlučiti na propast iz svih plemena Izrćlovih, po svim prokletstvima Saveza, što su zapisana u ovoj knjizi zakona."

²¹ Budući naraštaji, vaša djeca, što nastanu iza vas, i stranac koji dođe iz daleke zemlje, kad u zemlji ovoj vide zla i bolesti, kojima će je udariti Gospodin,"

²² reći će: sve njezino tlo je mjesto sumporno, slano, opaljeno. Na njemu se ne može sijati i ništa ne niče na njemu. Tu ne raste nikakva biljka. Tu je opustošenje kao ono Sodome i Gomore, Adme i Seboima, koje zatre Gospodin u svom gnjevu i u svojoj jarosti."

²³ Svi će narodi pitati: Zašto Gospodin učini tako toj zemlji? Zašto ta strahovita srdžba i jarost?"

²⁴ Tada će se odgovoriti: Jer prelomiše Savez Gospodina, Boga otaca svojih, što ga on sklopi s njima kad ih izvede iz egipatske zemlje"

²⁵ i odoše služiti tuđim bogovima i klanjati im se, bogovima koji su im bili nepoznati i koje im on nije bio odredio."

²⁶ Zato se raspali srdžba Gospodnja na tu zemlju tako da pusti na nju sva prokletstva, što su zapisana u ovoj knjizi."

²⁷ Zato ih Gospodin u srdžbi i jarosti, i u silnom ogorčenju, istrijebi iz njihove zemlje i izbaci ih u drugu zemlju, kao što je danas."

²⁸ Tajne su stvari u Gospodina, Boga našega. Objavljene stvari za nas su i našu djecu dovijeka, da izvršavamo sve zapovijedi ovoga zakona."

30

¹ Kad sve to, blagoslov i prokletstvo, što iznesoh preda te, dođe na tebe, tada uzmi to sebi k srcu među svim narodima u koje te izagna Gospodin, Bog tvoj!"

² Obrati se sa svojom djecom iz svega srca i iz sve duše Gospodinu, Bogu svojemu, i poslušaj ga u svemu što ti danas zapovijedam!"

³ Tada će Gospodin, Bog tvoj, promijeniti tvoju sudbinu, smilovat će se tebi i opet će te sabrati između svih naroda među koje te razasu Gospodin, Bog tvoj."

⁴ Kad bi te izagnao i do na kraj neba, Gospodin, Bog tvoj, opet će te sabrati i otamo te uzeti natrag."

⁵ Gospodin, Bog tvoj, dovest će te u zemlju koju su bili zaposjeli tvoji oci. Opet ćeš je posjedovati. Učinit će te sretnijim i brojnijim nego što su bili tvoji oci."

⁶ Gospodin, Bog tvoj, obrezat će tada srce tebi i tvojim potomcima, da ljubiš Gospodina, Boga svojega, iz svega srca i iz sve duše, da možeš živjeti."

⁷ Sva ona prokletstva oborit će tada Gospodin, Bog tvoj, na tvoje neprijatelje i protivnike, koji su te progonili."

⁸ Tada ćeš opet slušati Gospodina i izvršavati sve njegove zapovijedi, što ti ih danas dajem."

⁹ Gospodin, Bog tvoj, dat će ti izobilje dobara u svemu što poduzmeš: u blagoslovu djece, u plodu stoke i u prihodima zemlje. Jer će Gospodin, kao što je imao radost na tvojim ocima, na spasenje tvoje imati opet radost na tebi zbog toga"

¹⁰ što slušaš Gospodina, Boga svojega, i izvršavaš njegove zapovijedi i zakone, što su zapisani u ovoj knjizi zakona, i zbog toga što se iz svega srca i iz sve duše opet vraćaš Gospodinu, Bogu svojemu."

¹¹ Zakon što ti ga danas dajem nije za te pretežak i nije nedokučiv."

¹² Nije na nebu da bi morao reći: Tko će nam se popeti na nebo da nam ga donese i objavi, da uzmognemo izvršavati? ?"

¹³ I nije preko mora, da bi morao reći: Tko će nam otići preko mora da nam ga donese i objavi, da ga uzmognemo izvršavati?"

¹⁴ Ne, posve ti je blizu Zakon. Stavljen je u tvoja usta i tvoje srce, tako da ga možeš izvršavati."

¹⁵ Gle, danas stavljam preda te život i sreću, smrt i nesreću."

¹⁶ Što ti danas zapovijedam jest da ljubiš Gospodina, Boga svojega, da ideš njegovim putovima i da držiš njegove zapovijedi, zakone i naredbe. Tada ćeš ostati na životu i umnožiti se, i Gospodin, Bog tvoj, blagoslovit će te u zemlji u koju ideš, da bi je zaposjeo."

¹⁷ Ako li se odvrati tvoje srce i ne budeš slušao, i daš se zavesti, da se klanjaš tuđim bogovima i njima služiš,"

¹⁸ onda vas već danas uvjeravam da ćete propasti. Tada ne ćete dugo živjeti u zemlji u koju idete preko Jordana da biste je zaposjeli."

¹⁹ Zazivam danas nebo i zemlju za svjedoke: Život i smrt, blagoslov i prokletstvo stavio sam preda te. Zato izaberi život, da ostaneš na životu, ti i tvoji potomci!"

²⁰ Ljubi Gospodina, Boga svojega, slušaj ga i budi mu vjerno odan! Jer o tome ovisi tvoj život i duljina tvojih dana što ih smiješ provesti u zemlji za koju se zakleo Gospodin tvojim ocima, Abrahamu, Izaku i Jakovu, da će im je dati.”"

31

¹ Mojsije završi ovaj i održa sljedeći govor svemu Izrćlu:"

² Reče im: “Meni je sada sto i dvadeset godina, i ne mogu više odlaziti i dolaziti. I Gospodin mi je rekao: Ne smiješ prijeći preko toga Jordana."

³ Gospodin, Bog tvoj, ići će pred tobom prijeko. On će rastjerati te narode ispred tebe, tako da možeš stupiti na njihovo mjesto. I Jošua će ići pred tobom prijeko, kao što je odredio Gospodin."

⁴ Gospodin će učiniti s njima kako je učinio s kraljevima amorejskim Sihonom i Ogom i s njihovom zemljom, koje uništi."

⁵ Kad ih Gospodin preda u vašu vlast, onda im učinite posve po zapovijedi koju vam dadoh!"

⁶ Budite srčani i hrabri! Ne bojte se! Ne preplašite ih se! Jer Gospodin, Bog tvoj, ide sam s tobom. On te ne pušta i ne ostavlja.”"

⁷ Tada Mojsije dozva Jošuu i dade mu, u prisutnosti svega Izrćla, sljedeći nalog: “Budi srčan i hrabar! Jer ćeš ti ući s ovim narodom u zemlju za koju se zakleo Gospodin njihovim ocima da će im je dati. Ti ćeš je razdijeliti među njih u baštinu."

⁸ Gospodin će sam ići pred tobom. On je s tobom. On te ne pušta i ne ostavlja. Ništa se ne boj i ne plaši!”"

⁹ Mojsije napisa ovaj zakon i preda ga svećenicima, sinovima Levijevim, koji nose Kovčeg Saveza Gospodnjega, i svim starješinama Izrćlovim."

¹⁰ Mojsije im dade sljedeći nalog: “Svake sedme godine, u oprosnoj godini, na blagdan Sjenica,"

¹¹ kad dođe sav Izrćl i stane pred Gospodina, Boga tvojega, na mjesto koje sebi izabra, pročitaj glasno ovaj zakon pred svim Izrćlom!"

¹² Saberi narod, ljude, žene i djecu, i stranca koji je kod tebe u tvojim mjestima da ga čuju i da se boje Gospodina, Boga vašega i da točno izvršavaju sve odredbe ovoga zakona!"

¹³ Njihova djeca, koja ga još ne upoznaše, neka ga čuju i neka se nauče bojati Gospodina, Boga vašega, dok živite u zemlji u koju idete preko Jordana da biste je zaposjeli!”"

¹⁴ Nato reče Gospodin Mojsiju: “Eto, tvoji dani približavaju se smrti. Dozovi Jošuu! Stupite u Šator svjedočanstva, da mu dam svoje zapovijedi!” Mojsije i Jošua odoše i stupiše u Šator svjedočanstva"

¹⁵ i Gospodin se javi u Šatoru u stupu od oblaka. Stup od oblaka stajao je na ulazu u Šator."

¹⁶ Tada reče Gospodin Mojsiju: “Eto, ti ćeš sad počinuti sa svojim ocima. Tada će se ovaj narod podići i činit će u svojoj sredini preljub s tuđim bogovima zemlje u koju ide. On će me ostaviti i prelomit će moj Savez, što sam ga s njim sklopio."

¹⁷ Toga dana raspalit će se moja srdžba protiv njega. Ostavit ću ih i sakrit ću svoje lice od njih, tako da budu uništeni. Mnoga zla i tjeskobe će ih stići. Onda će reći: Ove muke stigoše me samo zato jer moj Bog ne prebiva više u mojoj sredini."

¹⁸ A ja ću onda sasvim sakriti svoje lice zbog svega toga zla što ga počiniše. Oni se obratiše tuđim bogovima."

¹⁹ Napišite sad sebi sljedeću pjesmu! Neka je nauče sinovi Izrćlovi! Stavi im je u usta da mi ta pjesma bude kao svjedok protiv sinova Izrćlovih!"

²⁰ Odvest ću ih u zemlju za koju sam se zakleo njihovim ocima, u kojoj teče mlijeko i med. Ali kada budu jeli i nasite se i ugoje se, tada će se obratiti tuđim bogovima i njima će služiti. A mene će odbaciti i prelomit će moj Savez."

²¹ Kada ih onda stignu mnoga zla i tjeskobe, tada će ta pjesma, koja će nezaboravno dalje živjeti u ustima njihovih potomaka, svjedočiti protiv njih, da sam ja znao njihove misli, kojima se danas bave, prije nego ih uvedoh u zemlju koju sam im pod zakletvom obećao.”"

²² Mojsije, dakle, toga dana napisa tu pjesmu i naučio ju je sinove Izrćlove."

²³ A Jošui, sinu Nunovu, zapovjedi Bog: “Budi srčan i hrabar! Jer ćeš ti uvesti sinove Izrćlove u zemlju za koju sam im se zakleo. Ja ću biti s tobom!”"

²⁴ Kad napisa Mojsije riječi ovoga zakona u knjigu sve do kraja,"

²⁵ tad zapovjedi Mojsije levitima koji su nosili kovčeg Gospodnjega Saveza:"

²⁶ ”Uzmite ovu knjigu Saveza i stavite je pokraj kovčega, da bude tamo kao svjedok protiv vas!"

²⁷ Jer poznajem tvoju nepokornost i tvoj tvrdi vrat. Eto, dok još živim među vama, nepokorni ste Gospodinu. Koliko ćete više biti po mojoj smrti!"

²⁸ Skupite k meni sve starješine svojih plemena i svoje upravitelje da im glasno izgovorim te riječi i da zazovem kao svjedoke protiv njih nebo i zemlju!"

²⁹ Jer znam da ćete po mojoj smrti posve naopako raditi, da ćete zaći s puta što vam ga pokazah. Zato će vas stići nesreća u buduće vrijeme, jer činite što se ne sviđa Gospodinu, jer ga potičete na srdžbu djelom svojih ruku.”"

³⁰ Nato Mojsije izgovori svoj Izrćlovoj općini riječi sljedeće pjesme do kraja:"

32

¹ ”Slušajte, nebesa: sad ću govoriti! Zemlja neka čuje riječ mojih usta!"

² Kao dažd se spusti moj nauk! Kao rosa neka pada moja riječ! Kao sitna kiša na mladu travu, kao krupan dažd na odraslu travu."

³ Glasno ću javljati slavu Gospodnju: čast dajte Bogu našemu!"

⁴ On je Stijena! Savršena su djela njegova. Svi su njegovi putovi pravica. Bog je vjeran, bez krivnje, pravedan i istinit."

⁵ Ali grdno sagriješiše protiv njega nevaljali njegovi sinovi: rod zao i opak."

⁶ Tako li vraćaš Gospodinu, narode ludi i bezumni? Nije li on tvoj otac, tvoj stvoritelj, koji te načini i utvrdi?"

⁷ Spomeni se negdašnjih dana! Pomisli na godine od koljena do koljena! Pitaj svojega oca: on će te naučiti; svoje starce: oni će ti pripovjediti! ""

⁸ Kada je Višnji dijelio narodima posjede, kada je dijelio čovječje sinove, tada je postavio međe narodima po broju Izrćlovih sinova."

⁹ Jer je Gospodnji dio njegov narod, Jakov je njemu odmjerena baština."

¹⁰ Nađe ga u zemlji pustari, u pustinji gdje urliče samoća. Ogradio ga je, štitio, čuvao ga je kao zjenicu svojega oka."

¹¹ Kao što se orao, koji stražari nad svojim gnijezdom, uzdiže iznad svojih ptića, rasprostire krila, uzima ih i nosi svojim jakim krilima,"

¹² tako ga je vodio Gospodin jedini, i nije bilo tuđega boga s njim."

¹³ Vodio ga je na visine zemlje, i jeo je poljske plodove. Davao mu je da siše med iz kamena, ulje iz tvrda kamena."

¹⁴ Maslo od krava, mlijeko od ovaca, pretilinu od janjaca i ovnova, od bašanskih volova i jaraca, i srce od najslađe pšenice, i pio si krv grožđa, pjenušavo vino."

¹⁵ Ali se Ješurun ugoji pa se stade ritati; utovio se, udebljao i zasalio; pa odbaci Boga koji ga je stvorio i prezre Stijenu svojega spasenja. ""

¹⁶ I razdražiše ga tuđim bogovima, razgnjeviše ga gadovima."

¹⁷ đavolima, koji nisu bogovi, prinosili su žrtve, bogovima koje nisu poznavali, posve novima, koji istom nastadoše, koje nisu častili vaši oci."

¹⁸ A na Stijenu, koja ti dade život, nisi više mislio, zaboravio si Boga koji te stavi u svijet."

¹⁹ Kad to vidje Gospodin, odbaci ih, pun gnjeva zbog takvih sinova i kćeri."

²⁰ Ovo je riječ njegova: Sakrit ću im svoje lice i vidjet ću kakav će im biti kraj; oni su rod posve pokvaren, sinovi u kojih nema vjere. ""

²¹ Razdražiše me svojim praznim idolima, razgnjeviše me svojim vjetrovitim idolima. I ja ću njih razdražiti narodom nepoštenim, razljutit ću ih ludim narodom."

²² Jer se rasplamtio oganj mojega gnjeva, bukti do u dubinu bezdana, ždere zemlju i njezin plod, popali temelje brdima."

²³ Zgrnut ću na njih zla, svoje ću strijele pobacati na njih."

²⁴ Glad će ih satirati, groznica i ljuta kuga proždirati, i poslat ću na njih zube zvjeradi i otrov zmija što plaze u prahu."

²⁵ Tada će ih ubijati izvana mač, a po kućama strah, i momka i djevojku, nejako dijete i sijeda čovjeka."

²⁶ Rekao bih: Posve ću ih razbiti, spomen ću im uništiti među ljudima,"

²⁷ da se ne bih bojao poruge neprijatelja, da se ne bi njihovi tlačitelji ponijeli i rekli: Ruka je naša nadvladala, nije Gospodin učinio sve to."

²⁸ Jer su narod bez razboritosti, nema u njih razuma."

²⁹ Kad bi bili mudri, razumjeli bi ovo i mislili bi na svoj svršetak."

³⁰ Kako bi jedan mogao goniti tisuću, a dvojica natjerati u bijeg deset tisuća, da ih nije prodala njihova Stijena i da ih nije predao Gospodin?"

³¹ Jer njihova stijena nije kao naša Stijena; naši neprijatelji tomu su svjedoci. ""

³² Jer je njihov čokot od sodomskoga čokota, od gomorskih poljana. Grožđe je njihovo grožđe puno otrova, grozdovi su njihovi gorki kao žuč,"

³³ vino je njihovo zmajeva slina, grozan aspidin otrov."

³⁴ Nije li to kod mene pohranjeno, zapečaćeno u mojoj riznici?"

³⁵ Moja je osveta i plaća u vrijeme kad im posrne noga; jer je blizu dan njihove propasti, ide brzo što će im se dogoditi. ""

³⁶ Tada će Gospodin pribaviti pravicu svojemu narodu i pokazat će smilovanje svojim slugama. Jer vidi da je snaga usahnula, da više nema slobodnjaka i robova."

³⁷ I pitat će: Gdje su im sad njihovi bogovi? Gdje njihova Stijena, kojoj su se utjecali?"

³⁸ Oni koji jedoše salo njihovih žrtava, oni koji piše vino njihovih nalijeva, neka sad ustanu, neka vam pomognu, neka vam budu zaklon!"

³⁹ Ipak, vidite da sam ja, i samo ja, i da nema boga osim mene! Ja sam koji ubija i opet oživljava; ja sam koji rane zadaje i opet iscjeljuje. Ništa se ne ote mojoj ruci. ""

⁴⁰ Zaista podižem k nebu svoju ruku i kunem se svojim vječnim životom:"

⁴¹ Kad naoštrim svoj sjajni mač i u svoju ruku uzmem suđenje, izvršit ću osvetu na svojim tlačiteljima, vratit ću onima koji me mrze."

⁴² Napojit ću krvlju svoje strijele, moj će mač žderati meso, krv ubijenih i zarobljenih, dugokosu glavu neprijatelja."

⁴³ Slavite, o puci, njegov narod! Jer osvećuje krv svojih slugu, osvećuje se svojim tlačiteljima, čini pokoru za zemlju narodu svom!”"

⁴⁴ Mojsije dakle ode i glasno izgovori narodu sve riječi ove pjesme, on i Jošua, Nunov sin."

⁴⁵ Kad je Mojsije bio do kraja izgovorio sve te riječi svemu Izrćlu,"

⁴⁶ reče im: “Uzmite k srcu sve riječi što vam ih danas svečano nalažem! Stavite ih na srca svojoj djeci, da izvršavaju točno sve zapovijedi ovoga zakona!"

⁴⁷ Jer to nisu za vas prazne riječi. To je vaš život! Izvršavanjem tih zapovijedi dugo ćete prebivati u zemlji u koju idete preko Jordana, da biste je zaposjeli.”"

⁴⁸ Istog dana reče Gospodin Mojsiju:"

⁴⁹ ”Uziđi na gorje Abarim, na goru Nebo, koja je u moapskoj zemlji prema Jerihonu! Pogledaj kanaansku zemlju koju dajem sinovima Izrćlovim u posjed!"

⁵⁰ Onda umri na gori na koju uziđeš, i priberi se svojim zemljacima, kao što je umro tvoj brat Aron na gori Horu i pribrojio se svojim zemljacima,"

⁵¹ jer krivo učiniste protiv mene među sinovima Izrćlovim kod vode Meribe u Kadešu, u pustinji Sinu, i jer me među sinovima Izrćlovim ne htjedoste pokazati kao svetoga."

⁵² Zato ćeš vidjeti tu zemlju samo pred sobom. Ne ćeš ući u zemlju koju dajem sinovima Izrćlovim.”"

33

¹ Ovo je blagoslov što ga pred svoju smrt podijeli sinovima Izrćl- ovim Mojsije, čovjek Božji."

² Reče: “Sa Sinaja dođe Gospodin, u svjetlu se ukaza sa Seira narodu, zasja s Paranske gore, dođe usred svetih anđeoskih četa, iz njegove desnice razbuktao se plamen."

³ Još on ljubi svoj narod. Svi njegovi sveti su u njegovoj ruci. Okupili se uz tvoje noge, primili su tvoje zapovijedi,"

⁴ zakon što nam ga naloži Mojsije."

⁵ Tada postade dio tvoje baštine Jakovljeva općina, i on postade kralj u Ješurunu, kad su se sabirali narodni glavari i okupljala se Izrćlova plemena."

⁶ Pa neka živi Ruben, neka ne izumre nikada! Ali njegovih ljudi neka bude malo!”"

⁷ A ovo za Judu. Reče: “Gospodine, čuj Judinu molitvu, dovedi ga k njegovu narodu! Njegove se ruke boriše za nj. Budi mu obrana protiv njegovih tlačitelja!”"

⁸ O Leviju reče: “Tvoj Tumim i tvoj Urim u čovjeka su koji se posvetio tebi. Njega si okušao kod Mase, s njim se prepirao kod vode Meribe,"

⁹ s njim, koji reče o svojemu ocu i majci: Ne poznajem ih; koji nije gledao na svoju braću i nije više znao za svoje sinove. Oni su izvršavali tvoju zapovijed, držali se tvojega Zavjeta. ""

¹⁰ Zakone tvoje oni tumače Jakovu, naputke tvoje Izrćlu. Prinose ti kâd, žrtve paljenice na tvojemu žrtveniku."

¹¹ Blagoslovi, Gospodine, njegovu snagu! Neka ti bude mio rad njegovih ruku! Slomi leđa njegovim neprijateljima i onima koji ga mrze, da više nikada ne ustanu!”"

¹² O Benjaminu reče: “Ljubimac je Gospodnji, boravi kod njega sakriven. On ga vazda štiti. Smije stanovati među njegovim klancima.”"

¹³ O Josipu reče: “Zemlja njegova neka je blagoslovljena od Gospodina blagom neba, rosom i morem što počiva u dubini."

¹⁴ Blagom što ga izmami sunce, blagom što dolazi od mjeseca,"

¹⁵ blagom prastarih gora, blagom vječnih humova,"

¹⁶ blagom zemlje i njezina obilja! Milost onoga koji stoji u grmu neka dođe na glavu Josipovu, na tjeme izabranika između njegove braće!"

¹⁷ Kad prvijenac vol sja u jakosti. Njegovi su rogovi bivolovi. Njima bode narode sve do nakraj zemlje. To je deset tisuća Efrajimovih, to su tisuće Manašeove.”"

¹⁸ O Zebulunu reče: “Veseli se, Zebulune, svojim vožnjama, a ti, Jisakare, svojim šatorima!"

¹⁹ Narode će zvati na goru, tamo će prinositi pobjedne žrtve; uživat će bogatstvo mora i sakriveno blago obale.” ""

²⁰ O Gadu reče: “Hvala onomu koji dade Gadu širok prostor! Kao lav leži tu i kida rame i tjeme."

²¹ Izabra sebi prvinu, jer tamo leži pripravljen dio vođi. S narodnim glavarima hita ovamo, izvršava pravedni Gospodnji sud, njegove naredbe u zavjetu s Izrćlom.”"

²² O Danu reče: “Dan je lavić koji iskače iz Bašana.”"

²³ O Naftaliju reče: “Naftali je nasićen srećom, pun je blagoslova Gospodnjega, posjeduje more i južne krajeve.”"

²⁴ O Ašeru reče: “Više od drugih sinova Ašer je blagoslovljen, ima prednost pred svojom braćom; svoju nogu umače u ulje. ""

²⁵ Prijevornice su tvoje od željeza i mjedi; tvoja snaga neka traje s tvojim danima!” ""

²⁶ Nitko nije kao Bog Ješurunov: “po nebu se vozi tebi u pomoć, na oblacima pun je veličanstva."

²⁷ Gore pomaže vječni Bog, dolje vječne ruke; on goni neprijatelja pred tobom, zapovijeda: Uništi! ""

²⁸ Prebiva Izrćl na sigurnom, odvojen je Jakovljev izvor, u zemlji je punoj žita i vina, i s njegova neba pada rosa."

²⁹ Blago tebi, Izrćle! Tko je kao ti, narod pobjednik u Gospodinu? On je štit tvog spasenja, mač tvoje pobjede. Tvoji neprijatelji moraju se prignuti pred tobom; po njihovim visinama stupaš pobjedonosan.” ""

34

¹ Mojsije uziđe iz moapskih poljana na goru Nebo, na vrh Pisge, koja je prema Jerihonu. Gospodin mu pokaza svu zemlju Gilead do Dana,"

² sav Naftali i pokrajinu Efrajimovu i Manašeovu pokrajinu, svu Judinu pokrajinu do Zapadnoga mora,"

³ Negeb i jordansku nizinu, ravnicu palmina grada Jerihona do Soara."

⁴ Tada mu reče Gospodin: “To je zemlja za koju sam se zakleo Abrahamu, Izaku i Jakovu: Dat ću je potomcima tvojim. Dao sam ti da je vidiš svojima očima, ali u nju ne ćeš ući.”"

⁵ I umre Mojsije, sluga Gospodnji, ondje u moapskoj zemlji, po zapovijedi Gospodnjoj."

⁶ On ga pokopa u dolini, u moapskoj zemlji, prema Bet-Peoru. Nitko ne zna za njegov grob do dana današnjega."

⁷ Bilo je Mojsiju sto i dvadeset godina kada je umro. Njegovo oko nije još bilo slabo, i njegova životna snaga nije bila slomljena."

⁸ Sinovi Izrćlovi oplakivali su Mojsija trideset dana na moapskim poljanama; potom su prošli plačni dani žalosti za Mojsijem. ""

⁹ Jošua, Nunov sin, bio je napunjen duhom mudrosti, jer je Mojsije bio položio na nj svoje ruke. Sinovi Izrćlovi slušali su ga i činili što je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju."

¹⁰ Otad ne usta više prorok u Izrćlu kao Mojsije, s kojim je Gospodin općio licem u lice,"

¹¹ sa svim znacima i čudesima što mu ih je kao svom poslaniku dao da čini u Egiptu na faraonu, na svim njegovim slugama i na svoj njegovoj zemlji"

¹² i sa svim dokazima silne moći i svim velikim, strahovitim djelima, što ih učini Mojsije pred očima Izrćla."