1 Prvoga dana drugoga mjeseca, u drugoj godini po izlasku iz egipatske zemlje, dade Gospodin u Sinajskoj pustinji, u Šatoru svjedočanstva ovaj nalog:"
2 ”Izbrojite svu općinu sinova Izrćlovih po plemenima i njihovim obiteljima tako da izbrojite imena svih muških osoba, glavu po glavu!"
3 Od dvadeset godina i više izbrojite, ti i Aron, sve koji mogu ići na vojsku u Izrćlu, po njihovim četama."
4 S vama neka bude po jedan muž od svakoga plemena, koji je poglavar svoje obitelji."
5 Ovo su imena muževa koji neka vas pomažu: Od Rubena Elisur, sin Šedeurov;""
6 od Šimuna Šelumiel, sin Surišadajev;""
7 od Jude Nahšon, sin Aminadabov;""
8 od Jisakara Netanćl, sin Suarov;""
9 od Zebulona Eliab, sin Helonov;""
10 od sinova Josipovih: od Efraima Elišama, sin Amihudov; od Manašea Gamliel, sin Pedahsurov;""
11 od Benjamina Abidan, sin Gidonijev;""
12 od Dana Ahiezer, sin Amišadajev;""
13 od Ašera Pagiel, sin Okranov;""
14 od Gada Elijasaf, sin Deuelov;""
15 od Naftalija Ahira, sin Enanov.”"
16 To su oni koji su bili pozvani iz općine. Bili su knezovi svojih očinskih plemena, poglavari tisućnija Izrćlovih."
17 Nato Mojsije i Aron pozvaše te muževe, koji su im bili označeni po imenu."
18 Tada oni prvoga dana drugoga mjeseca sabraše svu općinu i izbrojiše ih po plemenima i njihovim obiteljima, tako da su izbrojili imena od dvadeset godina naviše, glavu po glavu."
19 Kako je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju, tako ih on izbroji u Sinajskoj pustinji."
20 Sinova Rubena, prvorođenca Izrćlova, po njihovim koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji po imenima, s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku."
21 Izbrojenih od plemena Rubenova bilo je četrdeset i šest tisuća i pet stotina."
22 Sinova Šimunovih po njihovim koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji po imenima s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku,"
23 izbrojenih od plemena Šimunova bilo je pedeset i devet tisuća i tri stotine."
24 Sinova Gadovih po njihovim koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji po imenima s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku,"
25 izbrojenih od plemena Gadova četrdeset i pet tisuća šest stotina i pedeset."
26 Sinova Judinih po njihovim koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji po imenima s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku,"
27 izbrojenih od plemena Judina sedamdeset i četiri tisuće i šest stotina."
28 Sinova Jisakarovih po njihovim koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji po imenima s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku,"
29 izbrojenih od plemena Jisakarova pedeset i četiri tisuće i četiri stotine."
30 Sinova Zebulunovih po njihovim koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji po imenima s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku,"
31 izbrojenih od plemena Zebulunova pedeset i sedam tisuća i četiri stotine."
32 Sinova Josipovih: sinova Efrajimovih po koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji po imenima s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku,"
33 izbrojenih od plemena Efrajimova četrdeset tisuća i pet stotina."
34 Sinova Manašeovih po koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku,"
35 izbrojenih od plemena Manašeova trideset i dvije tisuće i dvije stotine."
36 Sinova Benjaminovih po koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku,"
37 izbrojenih od plemena Benjaminova trideset i pet tisuća i četiri stotine."
38 Sinova Danovih po koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku,"
39 izbrojenih od plemena Danova šezdeset i dvije tisuće i sedam stotina."
40 Sinova Ašerovih po koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku,"
41 izbrojenih od plemena Ašerova četrdeset i jedna tisuća i pet stotina."
42 Sinova Naftalijevih po koljenima, obiteljima i domovima, kad se izbroji s glave na glavu, svih muških osoba od dvadeset godina naviše, što su mogli ići na vojsku,"
43 izbrojenih od plemena Naftalijeva pedeset i tri tisuće i četiri stotine."
44 To su izbrojeni što su ih izbrojili Mojsije i Aron uz pomoć Izrćlovih knezova, kojih je bilo dvanćst, po jedan za svako pleme."
45 Izbrojeni su bili po svojim obiteljima svi sinovi Izrćlovi od dvadeset godina naviše, svi što su mogli ići na vojsku."
46 Svih izbrojenih bilo je šest stotina i tri tisuće i pet stotina i pedeset."
47 A leviti po plemenu i obiteljima nisu bili ubrojeni među njih."
48 Gospodin je naime bio zapovjedio Mojsiju:"
49 Plemena Levijeva nemoj brojiti među njih! Ne uzimaj njegova broja s ostalim sinovima Izrćlovim!"
50 Nego postavi levite nad prebivalištem zakona i nad svim njegovim posuđem, i nad svim što njemu pripada! Oni neka prenose Šator i sve njegovo posuđe! Zato neka tabore oko šatora!"
51 Kad treba prenositi Šator, neka ga leviti stave, a kad Šator treba stati, neka ga leviti postave! Tko nije levit, a približi mu se, neka se pogubi!"
52 Dok ostali sinovi Izrćlovi tabore svaki u svom taboru, i svaki kod svoje zastave po svojim četama,"
53 neka leviti tabore oko prebivališta Zakona! Tad ne će provaliti gnjev na općinu sinova Izrćlovih. Samo leviti smiju obavljati službu kod prebivališta svjedočanstva."
54 Sinovi Izrćlovi učiniše tako. Oni su se ravnali sasvim po onom što je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju."
1 Gospodin dade Mojsiju i Aronu nalog:"
2 ”Sinovi Izrćlovi neka taboruju svaki kod svoje zastave, kod bojnih znakova svojega plemena! Tabor neka se postavi uokolo na nekoj udaljenosti od Šatora svjedočanstva!"
3 Sprijeda, prema istoku, neka taboruje zastava tabora Judina po svojim četama; vođa Judinih sinova neka bude Nahšon, sin Aminadabov;""
4 a njegove vojske, ljudi izbrojenih, bilo je sedamdeset i četiri tisuće i šest stotina."
5 Do njega neka taboruje pleme Jisakarovo; vođa Jisakarovih sinova neka bude Netanel, sin Suarov;""
6 a njegove vojske, ljudi izbrojenih, bilo je pedeset i četiri tisuće i četiri stotine."
7 Onda pleme Zebulunovo; vođa Zebulunovih sinova neka bude Eliab, sin Helonov;""
8 a njegove vojske, ljudi izbrojenih, bilo je pedeset i sedam tisuća i četiri stotine."
9 Svih ljudi u taboru Judinu bilo je stotinu osamdeset i šest tisuća i četiri stotine po njihovim četama. Oni neka idu prvi!"
10 Na jugu neka taboruje zastava tabora Rubenova po svojim četama; vođa Rubenovih sinova neka bude Elisur, sin Šedeurov;""
11 a njegove vojske, ljudi izbrojenih, bilo je četrdeset i šest tisuća i pet stotina."
12 Do njega neka taboruje Šimunovo pleme; vođa Šimunovih sinova neka bude Šelumiel, sin Surišadajev;""
13 a njegove vojske, ljudi izbrojenih, bilo je pedeset i devet tisuća i tri stotine."
14 Onda pleme Gadovo; vođa Gadovih sinova neka bude Elijasaf, sin Deuelov;""
15 a njegove vojske, ljudi izbrojenih, bilo je četrdeset i pet tisuća i šest stotina i pedeset."
16 Svih izbrojenih ljudi u taboru Rubenovu bilo je sto pedeset jedna tisuća i četiri stotine i pedeset po njihovim četama. Oni neka idu drugi!"
17 Potom neka ide Šator svjedočanstva s taborom levita usred ostalih tabora! Kako taboruju, tako neka idu, svaki na svom mjestu i pod svojom zastavom!"
18 Na zapadu neka taboruje zastava Efrajimova tabora po svojim četama; vođa Efrajimovih sinova neka bude Elišama, sin Amihudov:""
19 a njegove vojske, izbrojenih ljudi, bilo je četrdeset tisuća i pet stotina."
20 Do njega onda pleme Manašeovo; vođa Manašeovih sinova Gamliel, sin Pedahsurov;""
21 a njegove vojske, ljudi izbrojenih, bilo je trideset i dvije tisuće i dvije stotine."
22 Onda pleme Benjaminovo; vođa Benjaminovih sinova Abidan, sin Gidonijev;""
23 a njegove vojske, ljudi izbrojenih, trideset i pet tisuća i četiri stotine."
24 Svih u taboru Efraimovu izbrojenih ljudi bilo je sto i osam tisuća i sto po njihovim četama. Oni neka idu treći!"
25 Na sjeveru neka taboruje zastava Danova tabora po svojim četama; vođa Danovih Ahiezer, sin Amišadajev;""
26 a njegove vojske, ljudi izbrojenih, šezdeset i dvije tisuće i sedam stotina."
27 Do njega neka taboruje Ašerovo pleme; vođa Ašerovih sinova neka bude Pagiel, sin Okranov;""
28 a njegove vojske, ljudi izbrojenih, četrdeset i jedna tisuća i pet stotina."
29 Onda Naftalijevo pleme; vođa Naftalijevih sinova Ahira, sin Enanov;""
30 a njegove vojske, ljudi izbrojenih, pedeset i tri tisuće i četiri stotine."
31 Svih u taboru Danovu izbrojenih ljudi bilo je sto pedeset i sedam tisuća i šest stotina. Oni neka idu najposlije uz svoje zastave!”"
32 To su sinovi Izrćlovi, izbrojeni po svojim obiteljima. Svih izbrojenih u taborima po njihovim četama bilo je šest stotina i tri tisuće i pet stotina i pedeset."
33 Leviti nisu bili brojani među Izrćlove sinove, kao što je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju."
34 I učiniše sinovi Izrćlovi sve onako kako je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju: tako se utaboriše po svojim zastavama, tako su išli, svaki po svojem plemenu i svojoj obitelji."
1 U vrijeme kad je Gospodin govorio s Mojsijem na gori Sinaju, imali su Aron i Mojsije sljedeće potomke."
2 Ovo su imena sinova Aronovih: Nadab, prvorođenac, Abiu, Eleazar i Ita-mar."
3 Tako su se zvali Aronovi sinovi, koji su bili pomazani i posvećeni za svećenike, da obavljaju svećeničku službu."
4 Dade Gospodin te Nadab i Abihu pogiboše kad u Sinajskoj pustinji pred Gospodinom prinesoše nezakonit oganj. Oni nisu imali djece. Tako su Eleazar i Itamar obavljali svećeničku službu pod nadzorom svojega oca Arona."
5 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
6 ”Prive-di Levijevo pleme i postavi ga pred svećenika Arona, da mu služe"
7 i da rade za nj i za svu općinu pred Šatorom svjedočanstva služeći Šatoru,"
8 te da čuvaju sve posuđe u Šatoru svjedočanstva, i da stražare za sinove Izrćlove služeći Šatoru!"
9 Pa ćeš predati levite Aronu i njegovim sinovima; oni su njemu darovani između sinova Izrćlovih.""
10 A Arona i njegove sinove postavi da obavljaju svećeničku službu! Ako bi tko drugi pristupio da služi, neka se pogubi!”"
11 Još reče Gospodin Mojsiju:"
12 ”Evo uzeh levite između sinova Izrćlovih na mjesto svih prvorođenih sinova Izrćlovih, što prvi dođoše na svijet. Meni pripadaju leviti."
13 Jer je moje sve prvorođeno. U dan kad pobih sve prvorođeno u egipatskoj zemlji, posvetih sebi sve prvorođeno u Izrćlu, od čovjeka do životinje. Meni oni pripadaju. Ja sam Gospodin.”"
14 Tada zapovjedi Gospodin Mojsiju u Sinajskoj pustinji:"
15 ”Izbroji Levijeve sinove po njihovim domovima i obiteljima! Sve muške osobe od jednog mjeseca naviše!"
16 Po zapovijedi Gospodnjoj Mojsije ih izbroji, kao što mu je bilo zapovjeđeno.”"
17 Sinovi Levijevi po svojim imenima jesu: Geršon, Kehat i Merari."
18 Sinovi Geršonovi po njihovim obiteljima zvali su se: Libni i Šimi."
19 Sinovi Kehatovi po svojim obiteljima: Amram, Jishar, Hebron i Uziel."
20 Sinovi Merarijevi po svojim obiteljima: Mahli i Muši. To su obitelji levita po njihovim domovima."
21 Od Geršona vuče lozu obitelj Libnija i obitelj Šimija. To su obitelji Geršonovaca."
22 Broj svih izbrojenih njihovih muških osoba od jednog mjeseca naviše bio je sedam tisuća i pet stotina."
23 Obitelji Geršonovaca taborovale su za svetim Šatorom prema zapadu."
24 Starješina doma Geršonovaca bio je Elijasaf, sin Lćlov."
25 Sinovi Geršonovi imali su zadatak da kod Šatora svjedočanstva čuvaju sveti Šator, krov Šatora, gornji njegov pokrivač, zavjesu na ulazu u Šator svjedočanstva,"
26 zavjese od dvorišta i zavjesu na ulazu u dvorište što je oko Šatora i oko žrtvenika, i njegovu užad za svaku njegovu potrebu."
27 Od Kehata vuče lozu obitelj Amramovaca, obitelj Jisharovaca, obitelj Hebronovaca i obitelj Uzielovaca. To su obitelji Kehatovaca."
28 Broj svih muških od jednog mjeseca naviše bio je osam tisuća šest stotina, koji su služili oko Svetišta."
29 Obitelji Kehatovaca taborovale su sa strane svetoga Šatora prema jugu."
30 Starješina doma Kehatovaca bio je Elisafan, sin Uzielov."
31 Oni su trebali čuvati kovčeg, stol, svijećnjak, žrtvenik, sveto posuđe, što se upotrebljavalo kod službe, i zavjesu."
32 Vođa svih levitskih starješina bio je Eleazar, sin svećenika Arona. On je imao vrhovni nadzor nad onima koji su trebali čuvati Svetište."
33 Od Merarija vuče lozu obitelj Mahlija i obitelj Mušija. To su obitelji Merarijevaca."
34 Broj svih izbrojenih njihovih muških osoba od jednog mjeseca naviše bio je šest tisuća i dvije stotine."
35 Starješina doma merarijevskih obitelji bio je Suriel, sin Abihajilov. Oni su taborovali na strani svetoga Šatora prema sjeveru."
36 Sinovi Merarijevi trebali su čuvati daske svetog šatora, prijevornice, stupove i stopice, sve posuđe i sve što njemu pripada,"
37 te stupove od dvorišta uokolo i njihove stopice i kolje i užad."
38 Sprijeda na istočnoj strani svetoga prebivališta, pred Šatorom svjedočanstva prema sunčanom istoku taborovali su Mojsije i Aron, i njegovi sinovi. Oni su imali službu oko Svetišta, službu za sinove Izrćlove. A da se tko drugi približio, morao se kazniti smrću."
39 Svih izbrojenih levita, što ih izbrojiše po zapovijedi Gospodnjoj Mojsije i Aron, po njihovim obiteljima, svih muških od jednog mjeseca naviše bilo je dvadeset i dvije tisuće."
40 Gospodin zapovjedi Mojsiju: “Izbroji sve muške prvorođence među sinovima Izrćlovim od jednog mjeseca naviše, i ustanovi broj njihovih imena!"
41 Uzmi levite za mene, Gospodina, umjesto svih prvorođenaca među sinovima Izrćlovim, i levitsku stoku umjesto svih prvijenaca od stoke sinova Izrćlovih!”"
42 I izbroji Mojsije sve prvorođence među sinovima Izrćlovim, kao što mu je bio Gospodin zapovjedio."
43 I svega muških prvorođenaca, izbrojenih po broju njihovih imena od jednog mjeseca naviše, bilo je dvadeset i dvije tisuće, dvjesta i sedamdeset i tri."
44 Još zapovjedi Gospodin Mojsiju:"
45 ”Uzmi levite umjesto svih prvorođenaca među Izrćlovim sinovima i levitsku stoku umjesto njihove stoke! Leviti pripadaju meni, Gospodinu."
46 Za otkup dvjesta i sedamdeset i tri prvorođenca među sinovima Izrćlovim, kojih je više nego levita,"
47 uzmi pet šekela po glavi! Uzmi ih po hramskom šekelu; šekel ima dvadeset gera.""
48 I podaj novce Aronu i njegovim sinovima, kao otkup za one kojih je bilo više nego otkupljenih od levita.”"
49 I uze Mojsije novac kao otkupninu za prvorođence kojih je bilo više nego otkupljenih levita."
50 Od prvorođenaca sinova Izrćlovih uze novaca tisuću i trista i šezdeset i pet šekela po težini u svetištu."
51 Po zapovijedi Gospodnjoj dade onda Mojsije Aronu i njegovim sinovima otkup, kao što je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju."
1 Gospodin zapovjedi Mojsiju i Aronu:"
2 ”Izbrojite kod levitâ Kehatove sinove po njihovim obiteljima i domovima."
3 Od trideset godina naviše do pedeset godina, sve koji su sposobni za posao u službi oko Šatora svjedočanstva!"
4 A ovo je služba Kehatovih sinova oko Šatora svjedočanstva: da se brinu za Svetinju nad svetinjama."
5 Kad tabor polazi, pristupaju Aron i njegovi sinovi, skidaju zavjese što zastiru ulaz, i pokriju njima kovčeg zakona."
6 Po njemu prostru pokrivač od kože morske krave, odozgo razastru prostirač sav od grimiza i provuku mu poluge."
7 I preko stola za kruhove obličja razastru prostirač od grimiza i stave na nj zdjele, čaše, posude i vrčeve za ljevanice. A kruhovi su svagda na njemu."
8 Iznad toga razastru prostirač od grimiza, pokriju ga pokrivačem od koža morske krave i provuku mu poluge."
9 Onda uzmu prostirač od grimiza i njim pokriju svijećnjak i njegove svjetiljke, usekače, lopatice i sve posude za ulje, kojima služe oko njega."
10 Potom ga sa svim njegovim spravama zaviju u pokrivač od kože morske krave i stave ga na nosila."
11 I po zlatnom žrtveniku razastru prostirač od grimiza i pokriju ga pokrivačem od kože morske krave i provuku mu poluge."
12 Uzmu i sve druge sprave, što se koristile kod službe u Svetištu, stave ih u prostirač od modrog grimiza i zaviju u pokrivač od kože morske krave te ih stave na nosila."
13 Nakon što žrtvenik očiste od pepela, prostru preko njega pokrivač od crvenog grimiza"
14 i stave na nj sve sprave koje služe na njemu: kadionike, vilice, lopatice, kotliće i sve druge sprave za žrtvenik. Pokriju ga onda pokrivačem od kože morske krave, pa mu provuku poluge."
15 Istom onda kad Aron i njegovi sinovi, pri polasku tabora završe sa zamotavanjem Svetišta i svih svetih sprava, pristupe Kehatovci da ih nose. Oni ne smiju dotaknuti svete predmete. Inače bi morali poginuti. To je posao Kehatovaca kod Šatora svjedočanstva."
16 A Eleazar, sin svećenika Arona, mora se brinuti za ulje na svijećnjaku, za mirisni kâd, za žrtvu što se svagda prinosi i za ulje pomazanja; mora još paziti na sav sveti Šator i na sve što je u njemu od svetih predmeta i posuda.” ""
17 Onda zapovjedi Gospodin Mojsiju i Aronu:"
18 ”Pazite da se ne istrijebi pleme Kehatovih obitelji između levita!"
19 Učinite za njih ovo da ostanu živi i ne pomru kad pristupaju k Svetinji nad svetinjama! Aron i njegovi sinovi neka dođu i odrede svakomu posebno što će koji raditi i što će nositi!"
20 Sami neka ne ulaze da pogledaju svete predmete ni za tren! Inače bi morali umrijeti.”"
21 Dalje zapovjedi Gospodin Mojsiju:"
22 ”Izbroji i sinove Geršonove po njihovim obiteljima i domovima!"
23 Od trideset godina naviše do pedeset godina izbroji ih sve koji su za službu, da mogu služiti u Šatoru svjedočanstva!"
24 Ovo je posao obiteljima Geršonovim, što će raditi i nositi."
25 Oni nose prostirače Svetinje, Šator svjedočanstva, gornji njegov pokrivač, pokrivač od kože morske krave, što je odozgo na njemu, zavjesu na ulazu u Šator svjedočanstva,"
26 zavjese od dvorišta i zavjesu na ulazu u dvorište, što je oko Šatora i oko žrtvenika, i njegovu užad i sve sprave za njihovu službu. Što god treba oko toga raditi, neka naprave!"
27 Sva služba sinova Geršonovih neka bude za sve što će nositi i što će raditi po zapovijedi Aronovoj i njegovih sinova! Dajte ih uputiti u sve što će nositi!"
28 To je služba obitelji sinova Geršonovih kod Šatora svjedočanstva. Njihova služba stoji pod nadzorom Itamara, sina svećenika Arona."
29 Izbroji i sinove Merarijeve po njihovim obiteljima i domovima!"
30 Od trideset godina naviše do pedeset godina izbroji ih sve koji su za službu, da mogu služiti u Šatoru svjedočanstva!"
31 Kod sve njihove službe u Šatoru svjedočanstva ovo im je dužnost nositi: daske svetoga Šatora, prijevornice, stupove i stopice,"
32 stupove oko dvorišta sa stopicama, kolje i uže s njihovim spravama i sve što treba za te stvari. Pokažite im predmete što će ih nositi, komad po komad!"
33 To je služba obitelji sinova Merarijevih, što su sve dužni raditi kod Šatora svjedočanstva, pod nadzorom Itamara, sina svećenika Arona.”"
34 I izbrojiše Mojsije i Aron s knezovima općine sinove Kehatove po obiteljima i domovima"
35 od trideset godina naviše do pedeset godina, sve koji su za službu, da mogu služiti u Šatoru svjedočanstva."
36 I bilo ih je izbrojenih po njihovim obiteljima dvije tisuće i sedam stotina i pedeset."
37 To su izbrojeni iz Kehatovih obitelji, što su bili za službu u Šatoru svjedočanstva. Mojsije i Aron ih izbrojiše, kao što je bio Gospodin zapovjedio preko Mojsija."
38 Sinova Geršonovih, izbrojenih po obiteljima i domovima,"
39 od trideset godina i više do pedeset godina, svih što su bili za službu, da služe u Šatoru svjedočanstva,"
40 bilo je izbrojenih ljudi po njihovim obiteljima i domovima dvije tisuće i šest stotina i trideset."
41 To su izbrojeni iz obitelji sinova Geršonovih, što su bili za službu u Šatoru svjedočanstva. Mojsije i Aron ih izbrojiše po zapovijedi Gospodnjoj."
42 Sinova Merarijevih, izbrojenih po obiteljima i domovima,"
43 od trideset godina naviše do pedeset godina, svih što su bili za službu, da služe u Šatoru svjedočanstva."
44 Bilo je izbrojenih ljudi po njihovim obiteljima tri tisuće i dvjesta."
45 To su izbrojeni iz obitelji sinova Merarijevih, što ih izbrojiše Mojsije i Aron, kao što je bio Gospodin zapovjedio preko Mojsija."
46 Svih izbrojenih levita, što ih izbrojiše Mojsije i Aron s Izrćlovim knezovima po njihovim obiteljima i domovima,"
47 od trideset godina naviše do pedeset godina, svih što su bili za službu, da služe i da nose kod Šatora svjedočanstva,"
48 bilo je izbrojeno ljudi osam tisuća i pet stotina i osamdeset."
49 Kao što je bio Gospodin zapovjedio preko Mojsija bio je svaki određen za ono što treba raditi i nositi. Tako su bili postavljeni kako je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju."
1 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
2 ”Naloži sinovima Izrćlovim neka odstrane iz tabora sve koji su zaraženi gubom, istjecanjem ili oskvrnućem od mrtvih tjelesa!"
3 Bili muževi ili žene, odstranite ih! Odvedite ih van, pred tabor, da ne onečiste tabor u kojemu ja boravim među njima!”"
4 Sinovi Izrćlovi učiniše tako i ukloniše ih iz tabora. Kako je Gospodin bio zapovjedio Mojsiju tako učiniše sinovi Izrćlovi."
5 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
6 ”Naloži sinovima Izrćlovim: Je li netko, bio muž ili žena, nanio koju god štetu bližnjemu, počinivši koju pronevjeru protiv Gospodina, i je li tako naprtio na sebe krivnju,"
7 onda neka prizna grijeh što ga je učinio, neka vrati pronevjereno po punoj vrijednosti i neka da onomu protiv koga se ogriješio, dometnuvši petinu svote!"
8 Ako li ovaj nije ostavio iza sebe bližega rođaka, kojemu se može dati dužna svota, onda ta naknadna svota pripada Gospodinu u korist svećenicima, osim ovna za pomirenje, kojim se krivcu pribavlja oproštenje."
9 Svi sveti darovi, što se žrtvuju, a donose ih sinovi Izrćlovi svećeniku, trebaju svaki put njemu pripasti."
10 Samo sveti darovi će ostati pojedincu. Što netko da svećeniku, pripast će njemu.”"
11 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
12 ”Daj sinovima Izrćlovim ovaj naputak: Ogriješi li se žena i postane nevjerna svojemu mužu,"
13 jer drugi s njom opći, a da njezin muž ne zna za to, budući da ona čini svoj grijeh u potaji, gdje je ne vidi svjedok i ne može se zateći;""
14 pa dođe li tad duh ljubomore na muža, tako da postane ljubomoran na svoju ženu koja se ogriješila ili obuzme li ga duh ljubomore, koji ga čini ljubomornim na svoju ženu a da ona nije sagriješila,"
15 onda neka muž dovede svoju ženu k svećeniku i neka donese sa sobom kao prinos za nju desetinu efe ječmenoga brašna! Ali neka ga ne polije uljem i neka ne stavi na nj kâda! Jer je to prinos za ljubomoru, to jest za očitovanje, koji treba očitovati krivnju."
16 Neka je svećenik povede i postavi pred Gospodina!"
17 Tada neka svećenik uzme posvećene vode u zemljanu posudu! Uz to neka svećenik uzme malo zemlje s poda u Svetištu i stavi je u vodu!"
18 Nakon što je svećenik postavio ženu pred Gospodina, neka joj otkrije kosu na glavi i da joj u ruku prinos za očitovanje, to jest za ljubomoru! Ali vodu prokletstva i gorkosti neka zadrži sâm svećenik u ruci!"
19 Tada neka svećenik zakune ženu ovako: Ako nijedan muž nije općio s tobom, i ako se nisi onečistila nevjernošću prema svom mužu, onda neka ti ne nanese nikakve štete ova voda prokletstva i gorkosti!"
20 Ali ako si postala nevjerna svojemu mužu, ako si se ogriješila i upustila se s drugim, koji nije tvoj muž,"
21 ovdje neka svećenik izbaci protiv žene strašna prokletstva, i tad neka zaprijeti ženi: onda neka te Gospodin postavi za strašilo kletve i prokletstva u tvom narodu: Gospodin neka učini da ti bedro spadne, a tijelo ti oteče!"
22 Ova voda prokletstva neka prodre u tvoju utrobu, da ti tijelo oteče i da ti bedro spadne! Žena neka odgovori: Tako neka bude! Amen!"
23 Svećenik neka tada ta prokletstva napiše na list i neka ih opet ispere u vodi gorkosti!"
24 Tu vodu prokletstva i gorkosti neka da ženi da pije, da prodre u nju voda prokletstva i da joj bude gorak jad!"
25 Svećenik neka tad uzme ženi iz ruke prinos za ljubomoru, neka žrtvuje prinos primicanjem i odmicanjem pred Gospodinom i neka ga prinese k žrtveniku!"
26 Pun pregršt neka uzme svećenik od prinosa kao mirisni dio i neka to zapali na žrtveniku! Potom neka da ženi vodu da je pije!"
27 I kad joj je dao vodu da pije, i ako se ona nevjernošću ogriješila protiv svojega muža, onda će voda prokletstva prodrijeti u nju i bit će joj gorak jad. Tijelo će joj spasti. Žena će biti jedno strašilo prokletstva u svojem narodu."
28 Ali ako se žena nije ogriješila, nego je nedužna, onda joj ne će ništa biti: ona će postati mati."
29 To je zakon o ljubomori: Ogriješi li se žena nevjernošću protiv svojega muža,"
30 ili dođe li na muža duh ljubomore, tako da on bude ljubomoran na svoju ženu, onda neka postavi ženu pred Gospodina, i neka svećenik postupa s njom točno prema ovim odredbama!"
31 Muž ostaje oslobođen od krivnje. Žena mora zadovoljiti za svoj prijestup.”"
1 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
2 ”Naloži sinovima Izrćlovim ovo: Položi li netko, bio muž ili žena, zavjet nazirejski, da se posveti Gospodinu,"
3 neka se tad uzdržava od vina i drugih opojnih pića! Neka uopće ne pije nikakve tekućine što je napravljena od grožđa! I samo grožđe ne smije jesti, ni svježe ni osušeno."
4 Dokle god traje vrijeme njegova nazirejstva, neka ne uživa ništa što dolazi od vinove loze, od zrna do koma!"
5 Dok traje zavjet njegova nazirejstva, neka britva ne dođe na njegovu glavu! Dok se ne navrše dani za koje se obvezao Gospodinu, vrijedit će kao Bogu posvećen. Neka pusti da mu slobodno raste kosa na glavi!"
6 Cijelo vrijeme, za koje se posvetio Gospodinu, ne smije doći u dodir s mrtvim tijelom."
7 I ako mu umru otac, mati, brat ili sestra ne smije po njima navući na sebe nečistoću, jer je posveta njegova Boga na njegovoj glavi."
8 Dokle god traje njegovo nazirejstvo, posvećen je Gospodinu."
9 Umre li netko posve nenadano uz njega, onda neka izjavi da mu je posvećena glava nečista! čim opet postane čist, neka obrije glavu; sedmi dakle dan neka je obrije!""
10 Osmi dan neka donese dvije grlice ili dva golubića k svećeniku na ulaz u Šator svjedočanstva!"
11 Svećenik neka zgotovi jedno kao žrtvu za grijeh, drugo za žrtvu paljenicu! Tako neka mu pribavi pomirenje za grijeh što ga je navukao na sebe uz mrtvo tijelo! Ujedno neka iznova izjavi da mu je glava posvećena!"
12 Neka se posveti Gospodinu, dok traje njegovo nazirejstvo, i neka prinese jednogodišnje janje kao žrtvu za prijestup! A prijašnji dani ne broje se, jer je morao svoju posvetu očitovati kao nečistu."
13 Ove su odredbe za nazireja: Kad se navrše dani njegovu nazirejstvu, neka ga dovedu na ulaz u Šator svjedočanstva!"
14 Neka prinese Gospodinu kao prinos jednogodišnje, bez pogrješke janje za žrtvu paljenicu, jednogodišnje, bez pogrješke žensko janje kao žrtvu za grijeh i bez pogrješke ovna za mirotvornu žrtvu;""
15 osim toga košaricu beskvasnih kruhova, umiješanih s uljem i beskvasnim uljem namazanih pogača, s njihovim prinosom i s njihovim naljevima."
16 Svećenik neka sve žrtvuje Gospodinu! Neka prinese za nj žrtvu za grijeh i žrtvu paljenicu!"
17 Ovna neka prinese Gospodinu kao mirotvornu žrtvu, uz to košaricu beskvasnih kruhova! I prinos i naljev svećenik će prinijeti za nj."
18 A nazirej neka obrije na ulazu u Šator svjedočanstva svoju posvećenu glavu, neka uzme posvećenu kosu na glavi i baci je u oganj, što gori pod mirotvornom žrtvom."
19 Nato neka uzme svećenik kuhana ovnova pleća, beskvasan kolač i pogaču iz košarice i neka to stavi na ruke nazireju, budući da je ovaj sebi obrijao posvećenu kosu."
20 Tada neka to svećenik žrtvuje pred Gospodinom kao žrtvu primicanja i odmicanja! Sve je to prinos što pripada svećeniku osim grudi primicanja i odmicanja i osim pleća podizanja. Potom smije nazirej opet piti vina."
21 To su propisi za nazireja, koji je položio zavjet, o njegovu prinosu, što će ga prinijeti Gospodinu za svoju posvetu, osim onoga što inače još sam hoće učiniti. Kako to zahtijeva zavjet što ga je položio, mora postupati po propisima što vrijede za njegovu posvetu.”"
22 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
23 ”Naloži Aronu i njegovim sinovima: Ovako blagoslivljajte sinove Izrćlove:"
24 Neka te blagoslovi i neka te čuva Gospodin!"
25 Neka da Gospodin da njegovo lice sja nad tobom, i neka ti bude milostiv!"
26 Neka obrati Gospodin svoje lice k tebi i neka ti udijeli mir!"
27 Ako tako stave sinove Izrćlove pod zaštitu mojega imena, ja ću ih blagosloviti.”"
1 Kada je Mojsije bio dovršio i podigao sveto Prebivalište, i kad ga je bio pomazao i posvetio sa svim njegovim posuđem, kad je bio pomazao i posvetio i žrtvenik sa svim njegovim posuđem,"
2 tada knezovi sinova Izrćlovih, poglavari pojedinih obitelji, to jest knezovi nad plemenima, koji su bili ispitivali brojenje, donesoše svoje darove."
3 Dovedoše kao prilog za Gospodina šest kola pokrivenih i dvanćst volova. Na dva kneza dođoše po jedna kola i na svakoga po jedan vol. Dovedoše ih pred sveto Prebivalište."
4 Tada zapovjedi Gospodin Mojsiju:"
5 ”Uzmi to od njih! To treba za radove na Šatoru svjedočanstva. Razdijeli to levitima, svakomu prema njegovoj službi!”"
6 I uze Mojsije kola i volove, i preda ih levitima:"
7 dvoja kola i četiri vola preda sinovima Geršonovim prema njihovoj službi."
8 četvora kola i osam volova preda sinovima Merarijevim prema njihovoj službi, što su je imali učiniti pod vodstvom Itamara, sina svećenika Arona."
9 Sinovima Kehatovim ne dade ništa, jer im je posao bio opraviti svete stvari što su ih morali nositi na ramenu."
10 Onda donesoše knezovi darove za posvetu žrtvenika, kad je bio pomazan, i tako staviše knezovi svoje priloge pred žrtvenik."
11 Tada zapovjedi Gospodin Mojsiju: “Svaki dan neka jedan od knezova donese svoj prilog za posvetu žrtvenika.”"
12 Prvi dan donese svoj prilog Nahšon, sin Aminadabov, od plemena Judina."
13 Njegov prilog bio je: srebrna zdjela, sto i trideset šekela teška, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos,"
14 posudica, deset zlatnih šekela vrijedna, puna kâda,"
15 junac, ovan, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu,"
16 jarac za žrtvu zbog grijeha,"
17 dva vola, pet ovnova, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Nahšona, sina Aminadabova."
18 Drugi dan darova Netanel, sin Suarov, knez Izakara."
19 On donese kao prilog: srebrnu zdjelu, sto i trideset šekela tešku, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos."
20 Posudicu, deset zlatnih šekela vrijednu, punu kâda,"
21 junca, ovna, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu,"
22 jarca za žrtvu zbog grijeha,"
23 dva vola, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Netanela, sina Suarova."
24 Treći dan darova knez sinova Zebulunovih Eliab, sin Helonov."
25 Njegov prilog bio je: zdjela srebrna, sto i trideset šekela teška, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos,"
26 posudica, deset zlatnih šekela vrijedna, puna kâda,"
27 junac, ovan, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu."
28 Jarac za žrtvu zbog grijeha,"
29 dva vola, pet ovnova, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Eliaba, Helonova sina."
30 četvrti dan darova knez sinova Rubenovih, Elisur, sin Šedeurov."
31 Njegov prilog bio je: zdjela srebrna, sto i trideset šekela teška, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos,"
32 posudica, deset zlatnih šekela vrijedna, puna kâda,"
33 junac, ovan, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu,"
34 jarac za žrtvu zbog grijeha,"
35 dva vola, pet ovnova, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Elisura, sina Šedeurova."
36 Peti dan darova knez sinova Šimunovih Šelumiel, sin Surišadajev."
37 Njegov je prilog bio: zdjela srebrna, sto i trideset šekela teška, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos,"
38 posudica, deset zlatnih šekela vrijedna, puna kada,"
39 junac, ovan, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu,"
40 jarac za žrtvu zbog grijeha,"
41 dva vola, pet ovnova, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Šelumiela, sina Surišadajeva."
42 Šesti dan darova knez sinova Gadovih Elijasaf, sin Deuelov."
43 Njegov prilog bio je: zdjela srebrna, sto i trideset šekela teška, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos,"
44 posudica, deset zlatnih šekela vrijedna, puna kâda,"
45 junac, ovan, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu,"
46 jarac za žrtvu zbog grijeha,"
47 dva vola, pet ovnova, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Elijasafa, sina Deuelova."
48 Sedmi dan darova knez sinova Efrajimovih Elišama, sin Amihudov."
49 Njegov prilog bio je: srebrna zdjela, sto i trideset šekela teška, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos,"
50 posudica, deset zlatnih šekela vrijedna, puna kada,"
51 junac, ovan, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu,"
52 jarac za žrtvu zbog grijeha,"
53 dva vola, pet ovnova, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Elišame, sina Amihudova."
54 Osmi dan darova knez sinova Manašejevih Gamliel, sin Pedahsurov."
55 Njegov prilog bio je: zdjela srebrna, sto i trideset šekela teška, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos,"
56 posudica, deset zlatnih šekela vrijedna, puna kâda,"
57 junac, ovan, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu,"
58 jarac za žrtvu zbog grijeha,"
59 dva vola, pet ovnova, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Gamliela, sina Pedahsurova."
60 Deveti dan darova knez sinova Benjaminovih Abidan, sin Gidonijev."
61 Njegov prilog bio je: zdjela srebrna, sto i trideset šekela teška, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos,"
62 posudica, deset zlatnih šekela vrijedna, puna kâda,"
63 junac, ovan, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu."
64 Jarac za žrtvu zbog grijeha,"
65 dva vola, pet ovnova, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Abidana, sina Gidonijeva."
66 Deseti dan darova knez sinova Danovih Ahiezer, sin Amišadajev."
67 Njegov prilog bio je: zdjela srebrna, sto i trideset šekela teška, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos,"
68 posudica, deset zlatnih šekela vrijedna, puna kâda,"
69 junac, ovan, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu,"
70 jarac za žrtvu zbog grijeha,"
71 dva vola, pet ovnova, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Ahiezera, sina Amišadajeva."
72 Jedanćsti dan darova knez sinova Ašerovih Pagiel, sin Okranov."
73 Njegov prilog bio je: zdjela srebrna, sto i trideset šekela teška, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos,"
74 posudica, deset zlatnih šekela vrijedna, puna kâda,"
75 junac, ovan, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu,"
76 jarac, za žrtvu zbog grijeha,"
77 dva vola, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Pagiela, sina Okranova."
78 Dvanćsti dan darova knez sinova Naftalijevih Ahira, sin Enanov."
79 Njegov prilog bio je: zdjela srebrna, sto i trideset šekela teška, srebrn kotlić, sedamdeset šekela težak, po težini u svetištu, oboje puno bijeloga brašna, što je bilo umiješano s uljem, za prinos,"
80 posudica, deset zlatnih šekela vrijedna, puna kâda,"
81 junac, ovan, jednogodišnje janje za žrtvu paljenicu,"
82 jarac za žrtvu zbog grijeha,"
83 dva vola, pet ovnova, pet jaraca i pet jednogodišnjih janjaca za žrtvu pričesnicu. To je bio prilog Ahire, sina Enanova."
84 To su bili prilozi knezova izrćlskih za posvetu žrtvenika, kad je bio pomazan: dvanćst srebrnih zdjela, dvanćst srebrnih kotlića, dvanćst zlatnih posudica,"
85 svaka srebrna zdjela sto i trideset šekela teška, svaki kotlić sedamdeset šekela težak. Sve srebro tih posuda iznosilo je dvije tisuće i četiri stotine šekela, po težini u svetištu."
86 Nadalje dvanćst zlatnih posudica punih kâda, svaka posudica deset šekela teška, po težini u svetištu. Sve zlato tih posudica iznosilo je sto i dvadeset šekela."
87 Ukupan broj životinja za žrtvu paljenicu iznosio je dvanćst junaca, uz to dvanćst ovnova, dvanćst jednogodišnjih janjaca sa svojim prinosom, zatim dvanćst jaraca za žrtvu zbog grijeha."
88 Ukupan broj životinja za žrtvu pričesnicu bio je dvadeset i četiri vola, šezdeset ovnova, šezdeset jaraca i šezdeset janjaca. To su bili prilozi za posvetu žrtvenika, kad je bio pomazan."
89 Kad je Mojsije išao u Šator svjedočanstva, da razgovara s njim, čuo bi glas gdje mu govori s pomirilišta, što se nalazi na Kovčegu zakona, s prostora između oba kerubina. Tako je on s njim razgovarao."
1 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
2 ”Na-loži Aronu: Kad natičeš svjetiljke, onda pripazi na to da sedam svjetiljaka baca svoje svjetlo na prednju stranu svijećnjaka!”"
3 Aron učini tako i nataknu svjetiljke na prednju stranu svijećnjaka, kao što je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju."
4 Svijećnjak je kovani rad od zlata. Od stabla do cvjetova bio je sve kovani rad. Mojsije je bio dao napraviti svijećnjak po uzorku što mu ga je bio pokazao Gospodin."
5 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
6 ”Odijeli levite od sinova Izrćlovih i očisti ih!"
7 Postupaj s njima kod očišćenja ovako: Poškropi ih vodom čišćenja! Oni neka onda prijeđu britvom preko svega svojega tijela, neka operu svoje haljine i očiste se!"
8 Potom neka uzmu junca s prinosom, naime brašnom što je umiješano s uljem! Za žrtvu zbog grijeha uzmi drugoga junca!"
9 Onda dovedi levite pred Šator svjedočanstva i saberi svu općinu sinova Izrćlovih!"
10 čim su leviti na tvoju zapovijed stupili pred Gospodina, neka sinovi Izrćlovi polože ruke na levite,"
11 a Aron neka prinese levite Gospodinu kao žrtvu sinova Izrćlovih primicanjem i odmicanjem! Nato se smiju pripustiti službi Gospodnjoj."
12 Nakon što su leviti svoje ruke položili na glavu juncima, ti ćeš pripremiti jednoga za žrtvu zbog grijeha, drugoga za žrtvu paljenicu Gospodinu, da pribaviš oproštenje levitima."
13 A kad si levite predveo Aronu i njegovim sinovima i dao ih prinijeti Gospodinu kao žrtvu primicanja i odmicanja,"
14 i tako levite odvojio između sinova Izrćlovih, onda leviti pripadaju meni."
15 Istom sada leviti smiju preuzeti službu u Šatoru svjedočanstva. Ti ih moraš očistiti i prinijeti kao žrtvu primicanja i odmicanja,"
16 jer su posve darovani meni između sinova Izrćlovih. Uzimam ih umjesto svih sinova Izrćlovih, koji kao prvorođenci ostavljaju majčino krilo."
17 Jer meni pripadaju među sinovima Izrćlovim svi prvijenci kod čovjeka i stoke. Onaj dan, kad pobih sve prvorođence u egipatskoj zemlji, posvetio sam ih sebi."
18 Uzimam levite umjesto svih prvorođenaca među sinovima Izrćlovim"
19 i dajem na dar Aronu i njegovim sinovima levite između sinova Izrćlovih, da umjesto sinova Izrćlovih obavljaju službu u Šatoru svjedočanstva. Oni će činiti pomirenje za sinove Izrćlove, da nikakav nesretan udar ne pogodi sinove Izrćlove, kad se sinovi Izrćlovi približe Svetištu.”"
20 Mojsije i Aron, i sva općina sinova Izrćlovih, učiniše tako s levitima. Kako je Gospodin bio zapovjedio Mojsiju za levite, točno tako učiniše s njima sinovi Izrćlovi."
21 Leviti se dadoše očistiti od grijehâ i opraše svoje haljine. Aron ih prinese Gospodinu kao žrtvu primicanja i odmicanja, i Aron pribavi njihovo pomirenje, kad ih očisti."
22 Potom leviti preuzeše svoju službu u Šatoru svjedočanstva kao Aronovi pomoćnici i pomoćnici njegovih sinova. Kako je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju za levite, tako su postupali s njima."
23 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
24 ”Ovaj propis vrijedi za levite: Istom s dvadeset i pet godina naviše smiju preuzeti službu u Šatoru svjedočanstva."
25 Od pedeset godina oslobođeni su od te službe i ne trebaju više služiti."
26 Oni, doduše, smiju svojoj braći biti na pomoći kod vršenja službe u Šatoru svjedočanstva, ali neka više ne obavljaju redovitu službu! Tako postupaj s levitima za njihove službene poslove!”"
1 Gospodin zapovjedi Mojsiju prvoga mjeseca druge godine po izlasku iz egipatske zemlje:"
2 ”Sinovi Izrćlovi neka slave Pashu u određeno vrijeme!"
3 Trebate je slaviti četrnćstog dana ovoga mjeseca navečer, u određeno vrijeme. Samo po svim njezinim odredbama i propisima smijete je slaviti.”"
4 Tada zapovjedi Mojsije sinovima Izrćlovim da slave Pashu."
5 I slaviše Pashu u prvom mjesecu četrnćstoga dana navečer, u Sinajskoj pustinji. Točno onako kako je Gospodin bio zapovjedio Mojsiju, učiniše sinovi Izrćlovi."
6 A bili su neki ljudi koji se oskvrnuše o mrtvaca. Tako oni nisu mogli slaviti Pashu onoga dana. Oni stoga stupiše onoga dana pred Mojsija i Arona."
7 Kad mu ljudi izjaviše: “Mi smo postali nečisti od mrtvaca. Zašto da nam nije slobodno prinijeti žrtvu Gospodinu u određeno vrijeme, sa sinovima Izrćlovim?”,"
8 Mojsije im odgovori: “čekajte, da čujem što zapovijeda Gospodin za vas!”"
9 A Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
10 ”Naloži sinovima Izrćlovim: Ako se netko između vas ili vaših potomaka oskvrne o mrtvaca ili je na dalekom putovanju, neka ipak slavi Pashu u čast Gospodinu!"
11 Samo takvi je moraju obaviti u drugom mjesecu četrnćstoga dana navečer. Oni pritom moraju jesti beskvasan kruh i gorko zelje."
12 I ne smiju od toga ništa ostaviti do sljedećega jutra i ne smiju prelomiti nijedne kosti. Neka slave Pashu po svim obredima što vrijede za nju!"
13 Tko je čist i nije na putovanju, a propusti slaviti Pashu, takav će se čovjek istrijebiti iz naroda. Jer on ne prinese Gospodinu žrtve u određeno vrijeme. Takav čovjek mora okajati svoju krivnju."
14 Ako li boravi kod vas stranac i hoće slaviti Pashu Gospodnju, neka je obavi po propisima i odredbama što vrijede za Pashu! Isti zakon neka vam bude za stranca i za onoga koji se rodio u zemlji!”"
15 U dan kad je bio podignut sveti Šator, pokri oblak prebivalište u Šatoru zakona, i bio je navečer kao oganj nad prebivalištem, sve do jutra."
16 Tako ostade uvijek: Oblak ga je pokrivao, i to noću kao oganj."
17 Istom kad bi se oblak podigao iznad Šatora, polazili bi sinovi Izrćlovi, i gdje bi se spustio oblak, ondje bi se sinovi Izrćlovi utaborili."
18 Tako bi sinovi Izrćlovi polazili uvijek po zapovijedi Gospodnjoj i utaborili se također po zapovijedi Gospodnjoj. Dok je god stajao oblak nad Svetim prebivalištem, ostajali bi utaboreni."
19 I kad je oblak dugo ostao nad prebivalištem, držali bi se sinovi Izrćlovi naputka Gospodnjega i ne bi polazili."
20 Bilo je da je oblak ostao nad prebivalištem samo malo dana. Na Gospodnju zapovijed oni bi tad postavljali tabor i na zapovijed bi Gospodnju opet polazili."
21 Bilo je također da je oblak ostao samo od večeri do jutra. Kad bi se onda oblak ujutro podigao, oni bi polazili. Ili bi ostao dan i noć. Kad bi se onda oblak podigao, polazili bi."
22 Ili kad bi ostao oblak dva dana ili mjesec dana, ili još dulje nad prebivalištem, onda bi i sinovi Izrćlovi ostali utaboreni i ne bi polazili. Istom kad bi se podigao, polazili bi."
23 Po Gospodnjoj zapovijedi postavljali bi tabor, i po njegovoj zapovijedi bi polazili. Držali su se Gospodnjega naputka, što je bio izišao od Gospodina preko Mojsija."
1 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
2 ”Napravi sebi dvije srebrne trube. Napravi ih kovanim radom! One neka ti služe da sazivaš općinu i da daješ znak za polazak tabora."
3 čim se zatrubi u njih, neka se sakupi sva općina kod tebe na ulazu u Šator svjedočanstva!"
4 Ako li se zatrubi samo na jednu, neka se sakupe kod tebe knezovi, plemenski poglavari sinova Izrćlovih."
5 Ako se zatrubi bučno, onda neka se kreću tabori što leže prema istoku!"
6 Ako li se zatrubi po drugi put, onda neka se kreću tabori što leže prema jugu! Neka se zatrubi bučno kao znak da trebaju poći!"
7 Treba li sazvati općinu, onda trubite samo jednostavno; ne trubite bučno!""
8 Samo Aronovi sinovi, svećenici, smiju trubiti u trube. Njihova je upotreba kod vas propis, što vječno vrijedi za sva koljena."
9 Kad pođete na vojsku u svojoj zemlji protiv neprijatelja, koji vas napada, onda trubite bučno u trube! Tada će vas se spomenuti Gospodin, Bog vaš, i spasit će vas od vaših neprijatelja."
10 Trubite u trube i u dane veselja, na blagdane i mjesece mlađake, kod svojih žrtava paljenica i žrtava pričesnica! Tako će vam to biti za spomen milostiv kod Boga vašega. Ja sam Gospodin, Bog vaš.”"
11 U drugoj godini, u drugom mjesecu, dvadesetoga u mjesecu, podiže se oblak iznad prebivališta zakona."
12 Tada pođoše sinovi Izrćlovi svojim redom iz sinajske pustinje, i oblak se spusti u Paranskoj pustinji."
13 Bilo je to prvi put da pođoše na Gospodnju zapovijed, što je bila objavljena preko Mojsija."
14 Najprije pođe zastava tabora Judinih sinova sa svojim četama. Na čelu njihove vojske stajao je Nahšon, sin Aminadabov."
15 Pred vojskom plemena Jisakarovih sinova bio je Netanel, sin Suarov."
16 Pred vojskom plemena Zebulunovih sinova bio je Eliab, sin Helonov."
17 Nakon što je sveti Šator bio rastavljen, pođoše i Geršonovi sinovi i Merarijevi sinovi, koji su trebali nositi sveti Šator."
18 Tada pođe zastava Rubenova tabora sa svojim četama. Pred njihovom vojskom bio je Elisur, sin Šedeurov."
19 Vojsku plemena Šimunovih sinova vodio je Šelumiel, sin Surišadajev."
20 Pred vojskom plemena Gadovih sinova bio je Elijasaf, sin Deuelov."
21 Tada pođoše Kehatovi sinovi, koji su trebali nositi Presveto. Do njihova dolaska bio je Šator već postavljen."
22 Tada pođe zastava tabora Efrajimovih sinova sa svojim četama. Pred njihovom vojskom bio je Elišama, sin Amihudov."
23 Pred vojskom plemena Manašejevih sinova bio je Gamliel, sin Pedahsurov."
24 Pred vojskom plemena Benjaminovih sinova bio je Abidan, sin Gidonijev."
25 Nato pođe zastava tabora Danovih sinova sa svojim četama, koja je zaključivala sve tabore. Pred njihovom vojskom bio je Ahiezer, sin Amišadajev."
26 Pred vojskom plemena Ašerovih sinova bio je Pagiel, sin Okranov."
27 Pred vojskom plemena Naftalijevih sinova bio je Ahira, sin Enanov."
28 To je bio red kojim pođoše sinovi Izrćlovi sa svojim četama."
29 Mojsije reče Hobabu, sinu Midjanca Reuela, Mojsijeva tasta: “Idemo sada u zemlju za koju obeća Gospodin: Vama ću je dati. Hajde s nama! Nagradit ćemo te bogato. Jer je Gospodin obećao sinovima Izrćlovim blagoslov.”"
30 A on mu odgovori: “Ne mogu ići s vama. Moram se vratiti u svoju domovinu i k svojoj rodbini.”"
31 A onaj (Mojsije) ga zamoli: “Ne ostavljaj nas! Jer kako ti znaš mjesta gdje možemo taboriti u pustinji, budi nam savjetnik!"
32 Ako pođeš s nama, i tebe ćemo se bogato spomenuti blagoslovom što će nam ga udijeliti Gospodin.”"
33 I tako pođoše od gore Gospodnje tri dana hoda. Kovčeg Gospodnjega zavjeta išao je pred njima tri dana hoda, da bi im našao mjesto za odmor."
34 Gospodnji oblak lebdio je nad njima po danu, kad su polazili iz tabora."
35 Kada je god polazio Kovčeg, rekao bi Mojsije: “Ustani, Gospodine, i neka se razaspu tvoji neprijatelji, i neka pred tobom pobjegnu tvoji protivnici.”"
36 Kad se god zaustavio, ugodio bi: “Zaustavi se, Gospodine, kod četa Izrćlovih plemena!”"
1 Narod se stade glasno tužiti pred Gospodinom da mu je zlo. Kad je Gospodin to čuo, planu njegov gnjev. Oganj, što je izlazio od Gospodina, raspali se na njih i uništi jedan dio tabora."
2 Tada zavapi narod k Mojsiju za pomoć. Kad se Mojsije pomoli Gospodinu, ugasi se oganj."
3 To se mjesto prozva Tabera, jer se tamo bio raspalio na njih oganj, što je izlazio od Gospodina."
4 I kad se svjetina što je bila među njima polakomila za drugim jelima, stadoše sinovi Izrćlovi opet jadikovati. Tužili su se: “Tko će nam dati da jedemo mesa?"
5 Spominjemo se riba što smo ih jeli u Egiptu badava, krastavaca i dinja, poriluka, crvenoga luka i češnjaka."
6 A sad nam je da poginemo. Ovdje nema upravo ničega. Oči nam ne vide ništa drugo osim mane.”"
7 Mana je bila kao sjeme korijandrovo i nalik na bdelij."
8 Narod je išao okolo i sakupljao je, mljeo je na žrvnjevima ili tucao u stupama, kuhao u loncima i pravio od nje kolače. Okus joj je bio kao okus kolača pripravljena s uljem."
9 Kad bi noću pala rosa na tabor, pala bi s njom i mana."
10 Kad je čuo Mojsije kako narod jadikuje u svojim domovima, svako na ulazu u svoj šator ? Božji gnjev se bio žestoko raspalio zbog toga ? Mojsiju je to bilo veoma žao"
11 te se Mojsije potužio Gospodinu: “Zašto tako zlostavljaš svojega slugu, i zašto do mene tako malo držiš, da si mi naprtio teret brige za čitav taj narod?"
12 Zar sam ja čitav taj narod nosio u svojem krilu i donio ga na svijet, da možeš od mene tražiti: Nosi ga u svojem naručju kao što dojilja nosi dojenče, u zemlju koju sam obećao njegovim ocima?"
13 Odakle da uzmem meso da ga dam cijelom tomu narodu? Plaču preda mnom i vape: Daj nam mesa da jedemo!"
14 Ja ne mogu više sam nositi brigu za cijeli taj narod. To je preteško za me."
15 Ako misliš tako dalje postupati sa mnom, onda me radije odmah ubij, ako ti još štogod vrijedim, da ne gledam dulje svoju nesreću!”"
16 Tada zapovjedi Gospodin Mojsiju: “Pozovi mi sedamdeset ljudi između Izrćlovih starješina, za koje znaš da su zreli ljudi i sposobni za poglavarsku službu! Dovedi ih k Šatoru svjedočanstva. Tamo neka se postave s tobom,"
17 dok ja siđem! Tamo ću govoriti s tobom i od duha, što počiva na tebi, uzet ću i njima ga dati. Oni će s tobom dijeliti teret brige za narod."
18 A narodu reci: Posvetite se za sutra! Dobit ćete mesa i jesti. Glasno ste jadikovali pred Gospodinom i vapili: Tko će nam dati mesa da jedemo? U Egiptu smo imali dobro. Gospodin će vam, eto, dati da jedete mesa."
19 Ne ćete ga jesti samo jedan dan, ni dva, pet, deset ili dvadeset dana,"
20 nego cijeli mjesec, dok vam na nos ne udari i ne zgadi vam se. Jer vi ste Gospodina, koji je među vama, prezreli i pred njim ste jadikovali i tužili se: O, da nismo otišli iz Egipta!”"
21 Mojsije odvrati: “Ima naroda šest stotina tisuća pješaka, među kojim ja živim, a ti kažeš: Dat ću im mesa da jedu cijeli mjesec."
22 Može li im se poklati toliko ovaca i goveda da im bude dosta? Može li im se pohvatati sva morska riba, da bude za njih dosta?”"
23 A Gospodin odgovori Mojsiju: “Zar je možda Gospodnja ruka preslaba? Sad ćeš vidjeti hoće li se moja riječ pred tobom ispuniti ili neće.”"
24 Nato iziđe Mojsije, priopći narodu Gospodnje riječi i pozva sedamdeset starijih ljudi iz naroda. Postavi ih oko Šatora."
25 Tada siđe Gospodin u oblaku i progovori s njim, uze onda od duha koji je živio u njemu i dade ga sedamdesetorici sijedih ljudi. čim se bio duh spustio na njih, zapadoše oni u proročko ushićenje. To im se poslije više ne dogodi."
26 A dvojica od njih ostaše u taboru. Jedan se zvao Eldad, drugi Medad. I na njih se spustio duh. Pripadali su naime zapisanima, ali nisu bili izišli k Šatoru. I oni zapadoše u taboru u proročko ushićenje."
27 Jedan sluga otrča i javi Mojsiju: “Eldad i Medad zapali su u taboru u proročko ushićenje.”"
28 Tada zamoli Jošua, sin Nunov, koji je od mladosti bio sluga Mojsijev: “Gospodaru, Mojsije, zabrani im to!”"
29 A Mojsije mu odvrati: “Što se ti raspaljuješ na me? O, kad bi samo sav Gospodnji narod bio sastavljen od proroka! Kad bi Gospodin svima dao svojega duha!”"
30 Nato se Mojsije vrati u tabor sa starješinama Izrćlovim."
31 Tada se, po zapovijedi Gospodnjoj podiže vjetar, koji nanese od mora prepelice i razasu ih nad taborom uokolo dan hoda daleko na sve strane, do dva lakta visoko od zemlje."
32 I narod se dade, te je cijeli dan i cijelu noć, i cijeli sljedeći dan hvatao prepelice. Tko je malo nakupio, imao ih je deset homera. Prostriješe ih tada oko tabora, da se suše."
33 Još im nije bilo iščeznulo meso između zuba, a gnjev Gospodnji raspali se na narod. Gospodin udari narod veoma teškom kaznom."
34 Zato se prozva to mjesto Kibrot Hattaava, jer se tamo pokopa pohlepni narod."
35 Od Kibrot Hattaave pođe narod dalje u Haserot. U Haserotu ostadoše."
1 Jednoga dana prekoriše Mirjam i Aron Mojsija zbog Kušitke, koju je bio uzeo sebi za ženu. On se je naime bio oženio kušitskom ženom."
2 Također rekoše: “Zar je Gospodin govorio samo preko Mojsija? Zar nije govorio i s nama?” To je čuo Gospodin."
3 A Mojsije je bio čovjek veoma blag, blaži od svih ljudi na zemlji."
4 Odmah reče Gospodin Mojsiju, Aronu i Mirjam: “Pođite sve troje u Šator svjedočanstva!” Dok su oni sve troje išli,"
5 siđe Gospodin u stupu oblaka, stade na ulazu Šatora i pozva Arona i Mirjam. Kad oboje dođoše,"
6 reče: “čujte moje riječi! Kada je među vama prorok, onda se objavljujem ja, Gospodin, njemu u viđenju i govorim s njim u snu."
7 A tako ne biva s mojim slugom Mojsijem. On je povjerenik u vodstvu cijele moje kuće."
8 S njim izravno govorim. On smije gledati otkrivenu Gospodnju spodobu i pojavu. Zašto se dakle ne pobojaste prekoriti mog slugu Mojsija?”"
9 Nato se raspali Gospodnji gnjev na njih. On ode"
10 i oblak se udalji od Šatora. A Mirjam je najednom bila od gube postala bijela kao snijeg. Kad se Aron okrenuo k njoj, nađe da je bila gubava."
11 Tada reče Aron Mojsiju: “Ah, gospodaru, ne stavljaj na nas grijeha što ga počinismo tako ludo!"
12 Nemoj da ona bude kao mrtvo dijete kojemu je tijelo već napola gnjilo kad iziđe iz krila majčina!”"
13 I Mojsije se pomoli glasno Gospodinu: “O, Bože, ozdravi je opet!”"
14 Gospodin odgovori Mojsiju: “Da joj je njezin otac pljunuo u lice, ne bi li se morala stidjeti sedam dana? Tako će ona sedam dana ostati isključena iz tabora, a poslije neka opet bude primljena natrag!”"
15 I Mirjam je sedam dana bila isključena iz tabora. A narod ne pođe prije dalje dok Mirjam nije bila opet primljena."
16 Potom pođe narod od Haserota i utabori se u Paranskoj pustinji."
1 Gospodin zapovjedi Mojsiju ovo:"
2 ”Pošalji ljude da uhode kanaansku zemlju, koju ću dati sinovima Izrćlovim! Pošaljite od svakoga plemena po jednoga! Svaki od njih neka bude glavar!”"
3 I po zapovijedi Gospodnjoj posla ih Mojsije iz Paranske pustinje. Sve su bili glavari sinova Izrćlovih."
4 Ovo su im imena: od Rubenova plemena: Šamua, sin Zakurov,"
5 od Šimunova plemena: Šafat, sin Horijev,"
6 od Judina plemena: Kaleb, sin Jefuneov,"
7 od Jisakarova plemena: Jigal, sin Josipov,"
8 od Efrajimova plemena: Hošea, sin Nunov,"
9 od Benjaminova plemena: Palti, sin Rafuov,"
10 od Zebulunova plemena: Gadiel, sin Sodijev,"
11 od Josipova plemena, od Manašejeva plemena: Gadi, sin Susijev,"
12 od Danova plemena: Amiel, Sin Gemalijev,"
13 od Ašerova plemena: Setur, sin Mikćlov,"
14 od Naftalijeva plemena: Nahbi, sin Vofsijev,"
15 od Gadova plemena: Geuel, sin Makijev."
16 To su imena ljudi što ih posla Mojsije da uhode zemlju. Tada dade Mojsije Hošeu, sinu Nunovu, ime Jošua."
17 Kad ih posla Mojsije da uhode kanaansku zemlju, zapovjedi im: “Idite odavle preko Negeba! Onda se popnite na goru."
18 Pogledajte kakva je zemlja i je li narod što prebiva u njoj jak ili slab, malen ili velik;""
19 i kakva je zemlja u kojoj prebiva, je li plodna ili neplodna; i kakva su mjesta u kojima prebiva, jesu li u otvorenim taborima ili u tvrdim gradovima;""
20 i kakva je zemlja, je li masna ili mršava, raste li drveće u njoj ili ne raste! A sad na posao! Donesite sa sobom i nešto roda one zemlje!” Bilo je tada upravo vrijeme prvome grožđu."
21 Tada odoše i uhodiše zemlju od pustinje Sin do Rehoba, na ulazu u Hamat."
22 Oni se popeše preko Negeba i dođoše do Hebrona, gdje su živjeli Ahiman, Šešaj i Talmaj, Anakovi potomci. Hebron je bio sazidan sedam godina prije Soana u Egiptu."
23 Kada stigoše u dolinu Eškol, odrezaše ondje lozu s jednim grozdom, što su ga nosila po dvojica na motki, tako i nekoliko mogranja i smokava."
24 Ono mjesto prozva se dolina Eškol zbog grozda što su ga tamo bili odrezali sinovi Izrćlovi."
25 Poslije četrdeset dana vratiše se, nakon što su bili uhodili zemlju."
26 Odoše kući i dođoše Mojsiju i Aronu i svoj općini sinova Izrćlovih u Paransku pustinju, u Kadeš, podniješe izvještaj njima i svoj općini, i pokazaše im plodove zemlje."
27 A pripovijedali su im ovo: “Odosmo u zemlju u koju si nas poslao. Zaista teče u njoj mlijeko i med. Evo to su plodovi otamo!"
28 Ali narod što boravi u njoj jak je i gradovi su utvrđeni i veoma veliki. Vidjesmo ondje i Anakove sinove."
29 Amalečani prebivaju u pokrajini Negebu: Hetiti, Jebusejci i Amorejci stanuju u planini; Kanaanci prebivaju na moru i na obali Jordana.”""
30 A da spriječi svaku ljutitu izjavu naroda protiv Mojsija, povika Kaleb: “Svakako pođimo gore i osvojimo je! Jer je možemo lako prevladati!”"
31 Ali ljudi koji su bili išli s njim, izjaviše: “Nikako ne možemo ići protiv tog naroda. Jer je jači od nas.”"
32 Tada iznesoše pred sinove Izrćlove neistinu o zemlji koju su bili uhodili. Pripovijedali su: “Zemlja koju prođosmo i uhodismo jest zemlja koja ždere svoje stanovnike. Svi ljudi što ih tamo vidjesmo, neobično su veliki."
33 Vidjesmo tamo i divove, Anakove sinove od divovskoga roda. činilo nam se da smo prema njima kao skakavci. A tako smo se morali i mi njima činiti.”"
1 Tada sva općina podiže viku i graju, i narod je plakao one noći."
2 Svi su sinovi Izrćlovi mrmljali protiv Mojsija i Arona. I sva se općina tužila pred njima: “O, da smo bili pomrli u egipatskoj zemlji ili ovdje u pustinji! O, da smo mrtvi!"
3 Zašto da nas vodi Gospodin u tu zemlju? Zar da i ginemo od mača? Zar da naše žene i sitna djeca postanu drugima roblje? Ne bi li bolje bilo za nas da se vratimo u Egipat?”"
4 A rekoše među sobom: “Mi ćemo izabrati sebi vođu i vratiti se u Egipat!”"
5 Tada Mojsije i Aron padoše ničice pred svom sabranom općinom sinova Izrćlovih."
6 A Jošua, sin Nunov, i Kaleb, sin Jefuneov, koji su također bili uhodili zemlju, razdriješe svoje haljine"
7 i rekoše svoj općini sinova Izrćlovih: “Zemlja koju prođosmo da bismo je uhodili jest zemlja doista vrlo dobra."
8 Ako nam je Gospodin milostiv, on će nas dovesti u tu zemlju i dat će nam je, zemlju u kojoj teče mlijeko i med."
9 Samo se ne bunite protiv Gospodina i ne bojte se stanovnika te zemlje! Jer ćemo ih posve istrijebiti. Odstupila je od njih njihova zaštita. A s nama je Gospodin. Ništa ih se ne bojte!”"
10 Kada je sva općina mislila da ih kamenuje, pojavi se slava Gospodnja svim sinovima Izrćlovim nad Šatorom svjedočanstva."
11 I Gospodin reče Mojsiju: “Dokle će me još prezirati taj narod? Dokle mi ne će vjerovati uza sve čudesne znakove što sam ih učinio pred njim?"
12 Udarit ću ga kugom i istrijebiti ga. A tebe ću učiniti narodom koji je veći i jači od ovoga.”"
13 Ali Mojsije odvrati Gospodinu: “Ako to čuju Egipćani, između kojih si svojom moću doveo ovamo taj narod,"
14 pripovijedat će to stanovnicima ove zemlje. Oni su čuli da ti, Gospodine, prebivaš među ovim narodom, da mu se ti, Gospodine, oči u oči ukazuješ, i da tvoj oblak stoji nad njima, i da ti danju u stupu oblaka, a noću u stupu ognja ideš pred njima."
15 Ako sad taj narod pobiješ sve do jednoga, onda će narodi koji su čuli o tebi glas reći:"
16 Budući da Gospodin nije mogao taj narod dovesti u zemlju koju im je bio zakletvom obećao, zato ih je pobio u pustinji."
17 Neka dakle, Gospodine, vlada tvoja velika strpljivost! Pa ti si obećao:"
18 Gospodin je strpljiv i bogat dobrotom. On oprašta krivnju i grijeh. Ali posve ne otpušta kaznu, nego pohodi krivnju otaca na djeci do u treće i četvrto koljeno."
19 Oprosti dakle ovomu narodu njegovu krivnju, po velikom svom milosrđu, kao što si uvijek opraštao ovomu narodu od Egipta dovde!”"
20 Gospodin odgovori: “Opraštam mu, kako si zamolio."
21 Ali tako ja živ bio, i tako sva zemlja bila puna slave Gospodnje,"
22 svi oni ljudi koji vidješe moju slavu i sve čudesne znake, što sam ih učinio u Egiptu i u pustinji, a ipak me deset puta kušaše i mojega glasa ne poslušaše,"
23 ne će nikada vidjeti zemlje što je zakletvom obećah njihovim ocima. Ne, nijedan od svih onih koji me prezreše, neće je vidjeti!"
24 Samo svojega slugu Kaleba, koji pokaza drugi duh i posve pristade uza me, njega ću dovesti u zemlju u koju je već jednom stupio, i posjedovat će je njegovi potomci."
25 Pustite samo da Amalečani i Kanaanci stanuju u ravnici! Sutra se vratite i pođite u pustinju prema Crvenome moru!”"
26 Još reče Gospodin Mojsiju i Aronu:"
27 ”Dokle će još ta nevaljala općina mrmljati protiv mene? Dobro sam čuo psovke sinova Izrćlovih, što ih izbacuju protiv mene."
28 Kaži im: Tako ja živ bio, to je riječ Gospodnja, kako vi izgovoriste pred mojim ušima, tako ću ja postupati s vama."
29 Ovdje u pustinji popadat će vaša mrtva tjelesa, svi vi koji ste bili izbrojeni, po cijelom vašem broju, od dvadesete godine naviše, jer mrmljaste protiv mene."
30 Nikada ne ćete ući u zemlju koju vam obećah pod zakletvom za postojbinu, osim Kaleba, sina Jefuneova, i Jošue, sina Nunova."
31 A sitnu vašu djecu, za koju rekoste da će drugima postati roblje, njih ću uvesti. Oni će se obradovati zemlji koju vi pogrdiste."
32 A vaša mrtva tjelesa raspast će se ovdje u pustinji."
33 četrdeset godina vaši će se sinovi kao pastiri povlačiti u pustinji i tako će činiti pokoru za vaše otpadništvo, dok se vaša tjelesa posve ne zatru u pustinji!"
34 Po broju četrdeset dana, za koje uhodiste zemlju, jedan dan za jednu godinu uračunat, morat ćete četrdeset godina činiti pokoru za svoje krivnje. Morat ćete osjetiti što znači kad ja uskratim svoju milost."
35 Ja, Gospodin, to kažem! Doista, tako ću postupati s tom cijelom nevaljalom općinom, koja se urotila protiv mene: ovdje u pustinji oni će naći svoj kraj. Ovdje će pomrijeti.”"
36 A ljudi što ih je bio poslao Mojsije da uhode zemlju, i što nakon svojega povratka pobuniše svu općinu protiv njega, kad krivo izvijestiše o zemlji,"
37 ti ljudi, što su bili dali lažan izvještaj o zemlji, pomriješe pred Gospodinom od nagle smrti."
38 Samo Jošua, sin Nunov, i Kaleb, sin Jefuneov, ostaše na životu od onih ljudi što su išli uhoditi zemlju."
39 Kad Mojsije priopći te prijetnje svim sinovima Izrćlovim, narod se veoma ražalosti."
40 Drugo, dakle, jutro ustaše rano, da uziđu navrh gore; jer rekoše: “Sada smo spremni da uziđemo na ono mjesto za koje nam je govorio Gospodin; jer sagriješismo.” ""
41 A Mojsije odvrati: “Zašto hoćete prestupiti zapovijed Gospodnju? Ne ćete uspjeti."
42 Ne uzlazite jer Gospodin nije u vašoj sredini! Inače ćete biti potučeni od svojih neprijatelja."
43 Jer Amalečani i Kanaanci stoje tamo pred vama. Popadat ćete od mača. Budući da se odmetnuste od Gospodina, ne će Gospodin biti s vama.”"
44 Ali oni u svojoj tvrdokornosti pođoše navrh gore. A kovčeg Gospodnjega saveza i Mojsije ne ostaviše tabora."
45 Tada siđoše Amalečani i Kanaanci, što su stanovali na onoj gori, potukoše ih i potjeraše do Horme."
1 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
2 ”Daj sinovima Izrćlovim ovaj naputak: Kad dođete u zemlju koju ću vam dati za postojbinu,"
3 te budete prinosili Gospodinu od goveda i ovaca ognjenu žrtvu, paljenicu ili žrtvu pričesnicu, da ispunite zavjete ili kao dragovoljan dar, ili o svojim blagdanima, da dignete u čast Gospodinu ugodan žrtveni miris,"
4 onda onaj koji prinosi Gospodinu svoj žrtveni dar, treba ujedno žrtvovati kao prinos desetinu efe bijelog brašna, što je umiješano s četvrtinom hina ulja."
5 A vina neka pripravi za ljevanicu kod žrtve paljenice i pričesnice četvrtinu hina za svako janje!"
6 A za ovna neka pripravi kao prinos dvije desetine efe bijelog brašna, što je umiješano s trećinom hina ulja!"
7 Vina za ljevanicu neka prinese trećinu hina za ugodan miris Gospodinu!"
8 Ako hoćeš pripraviti junca za žrtvu paljenicu ili za žrtvu klanicu, da ispuniš zavjet, ili žrtvu pričesnicu,"
9 onda prinesi uz junca kao prinos tri desetine efe bijelog brašna, što je umiješan s pola hina ulja!"
10 Vina za ljevanicu prinesi pola hina kao paljenu žrtvu za miris ugodan Gospodinu!"
11 Tako neka se čini kod svakoga vola ili ovna, kod svakoga janjeta ili jareta!"
12 Koliko god prinosite, tako ćete postupati kod svakoga pojedinog komada."
13 Svaki domaći će se držati tih odredaba, kad prinosi paljenu žrtvu za ugodan miris Gospodinu."
14 Ako je stranac kod vas, ili ako netko trajno živi u vašoj sredini i hoće prirediti paljenu žrtvu za ugodan miris Gospodinu, onda će isto onako postupati kako vi činite."
15 Jednak zakon vrijedi za općinu, za vas kao za stranca koji je kod vas. Jedan zakon, što vrijedi za sva vremena, bit će za vas, od koljena do koljena. U stvarima što se odnose na Gospodina, vrijedi za stranca isto kao za vas."
16 Jednak zakon i jednako pravo vrijede za vas kao za stranca što je kod vas.”"
17 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
18 ”Daj sinovima Izrćlovim ovaj naputak: Kad dođete u zemlju u koju ću vas ja odvesti,"
19 onda, prije nego budete jeli kruh one zemlje, prinesite Gospodinu žrtvu podizanja!"
20 Od prvoga svojega brašna darujte kolač kao žrtvu podizanja! Kao što žrtvujete žrtvu podizanja od gumna, tako ćete i tu žrtvovati."
21 Dajte, dakle, od prvoga svojega brašna Gospodinu žrtvu podizanja, od koljena do koljena!"
22 Ako se ogriješite nehotice i ne ispunite bilo koju od tih zapovijedi, što ih Gospodin dade Mojsiju,"
23 što god od onoga što vam je Gospodin preko Mojsija naložio od dana kad je Gospodin izdao zapovijedi, i poslije od koljena do koljena,"
24 onda, ako je prijestup bio učinjen od općine ne namjerno, nego nepromišljeno ? sva će općina prirediti junca kao žrtvu paljenicu za ugodan miris Gospodinu, zajedno s njihovim prinosom i ljevanicom, uz to jarca kao žrtvu za grijeh."
25 Svećenik neka time pribavi pomirenje cijeloj općini sinova Izrćlovih! Tako će im se oprostiti. Jer je bila samo nepromišljenost, i za svoju nepromišljenost prinesoše prinos, paljenu žrtvu Gospodinu, uz to svoju žrtvu za grijeh pred Gospodinom."
26 Tako će se onda oprostiti cijeloj općini sinova Izrćlovih, i strancima koji su kod njih. Jer je nepromišljenost na teret cijeloj općini."
27 Ako li se čovjek pojedinac ogriješi ne namjerno, onda neka prinese jednogodišnju kozu kao žrtvu za grijeh!"
28 Svećenik će tad onomu koji se nepromišljeno ogriješio protiv Gospodina, pribaviti pomirenje izvršivši za njega obrede pomirenja. Tako će mu se oprostiti."
29 Jednako zakon vrijedi kod vas za izrćlske urođenike i za stranca koji je među njima, za slučaj da se netko ogriješi nehotice."
30 Ali ako netko sagriješi hotimice, bio on urođenik ili stranac, taj huli na Gospodina. Takav će se istrijebiti iz naroda,"
31 jer je prezreo riječ Gospodnju i prestupio njegovu zapovijed. Takav će se istrijebiti bez milosti. Njegova krivnja pada na njega.”"
32 Kad su bili sinovi Izrćlovi u pustinji, zatekoše čovjeka koji je kupio drva u subotu."
33 Ljudi koji su ga bili zatekli gdje kupi drva, dovedoše ga k Mojsiju i Aronu i svoj općini."
34 Staviše ga u zatvor. Jer još nije bilo određeno o tome što će se činiti s njim."
35 Tada Gospodin zapovjedi Mojsiju: “Taj će se čovjek smrću kazniti! Neka ga kamenuje sva općina izvan tabora!”"
36 I sva općina izvede ga pred tabor i kamenova ga na smrt, kao što je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju."
37 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
38 ”Daj sinovima Izrćlovim ovaj naputak: Neka stave sebi rese na skutove svojih haljina, oni i buduća njihova pokoljena, i na svaku resu neka stave vrpcu od plavoga grimiza!"
39 Ovo je svrha resa: Morate se sjetiti, kad ih vidite, svih Gospodnjih zapovijedi, da ih vršite i da se ne zanosite za požudama svojih srdaca i očiju, što vas tako lako zavode na otpadništvo."
40 Vi se morate spominjati svih mojih zapovijedi i vršiti ih, i tako se posvetiti svojemu Bogu."
41 Ja sam Gospodin, Bog vaš, koji sam vas izveo iz egipatske zemlje, da budem Bog vaš. Ja sam Gospodin, Bog vaš!”"
1 Korah, sin Jisharov, sina Kehatova, sina Levijeva, pridobi za sebe Datana i Abirona, sinove Eliabove, i Ona, sina Peletova, potomke Rubenove."
2 Oni se pobuniše protiv Mojsija sa dvjesta i pedeset sinova Izrćlovih, poglavara općine, pozvanih članova narodne skupštine i uglednih muževa."
3 Oni se dakle sabraše protiv Mojsija i Arona i rekoše im: “Prevršili ste mjeru! Sva općina, svi su skupa sveti, i Gospodin je među njima. Zašto se vi uzdižete nad Gospodnju općinu?”"
4 Kad to ču Mojsije, pade ničice na svoje lice."
5 Tada odgovori Korahu i njegovoj družini ovako: “Sutra će pokazati Gospodin tko je njegov i tko je dosta svet da mu se približi. Koga tada on izabere, taj mu se smije približiti."
6 Učinite ovo: Uzmite sebi kadionice, Korah i sva njegova družina!"
7 Stavite sutra u njih ognja i stavite na njih kâda pred Gospodinom! Koga tad izabere Gospodin, taj neka bude svet! Neka vam je dosta, sinovi Levijevi!”"
8 Korahu reče Mojsije: “čujte ipak, sinovi Levijevi!"
9 Zar vam nije dosta što vas je Bog Izrćlov odvojio od općine Izrćlove, da vas privuče u svoju blizinu, pa da vršite službu kod Šatora Gospodnjega i obavljate pred općinom svoju službu?"
10 Tebe je sa svom tvojom braćom, Levijevim sinovima, privukao k sebi, a sada tražite još i svećeništvo!"
11 Zato se vi, ti i sva tvoja družina, sabirete protiv Gospodina. Jer što je Aron da mrmljate protiv njega?”"
12 Nato Mojsije dade pozvati Datana i Abirama, Eliabove sinove. Ali oni odvratiše: “Ne idemo!"
13 Zar nije dosta što si nas doveo ovamo iz zemlje u kojoj teče mlijeko i med, da nas poubijaš u pustinji? Hoćeš li se još sada i nametnuti za gospodara nad nama?"
14 Doista nas nisi doveo u zemlju u kojoj teče mlijeko i med, i nisi nam dao njiva i vinograda u posjed. Hoćeš li možda ljudima ovdje oči iskopati? Ne idemo!”"
15 Tada se Mojsije vrlo razljuti i zamoli Gospodina: “Ne pogledaj na njihov žrtveni dar! Nisam nijednome od njih oduzeo nijednog magarca i nijednome od njih nisam učinio ništa nažao.”"
16 I Mojsije zapovjedi Korahu: “Ti i sva tvoja družina prikažite se sutra pred Gospodinom, ti, oni i Aron!"
17 Svaki neka uzme svoju kadionicu i neka stavi u njih kâd! Tada neka donese svaki svoju kadionicu pred Gospodina, dakle dvjesta i pedeset kadionica, također ti i Aron, svaki svoju kadionicu!”"
18 I uzeše svaki svoju kadionicu, stave u njih oganj i na nj kâd. Onda stadoše na ulazu u Šator svjedočanstva, također Mojsije i Aron."
19 A Korah sabra na ulazu u Šator svjedočanstva prema njima svu općinu. Tada se pokaza svoj općini slava Gospodnja."
20 I Gospodin dade Mojsiju i Aronu ovu zapovijed:"
21 ”Odvojite se od te općine! Uništit ću je u jedan čas.”"
22 Tada padoše oni ničice na svoje lice i zamoliše: “O Bože, Gospodaru životnog duha u svakom tijelu! Zar ćeš, kad je sagriješio samo jedan, pustiti svoj gnjev na svu općinu?”"
23 Tada zapovjedi Gospodin Mojsiju:"
24 ”Naloži općini: Udaljite se od okolice Šatora Korahova, Datanova i Abiramova!”"
25 Na to se diže Mojsije i ode Datanu i Abiramu. Starješine Izrćlove pođoše za njim."
26 On zapovjedi općini: “Udaljite se od Šatora tih zlotvora! Ne dotaknite se ničega što je njihovo! Inače ćete izginuti i vi zbog svih njihovih grijeha.”"
27 Tada se oni povukoše iz okolice Šatora Korahova, Datanova i Abiramova. A Datan i Abiram stupiše van i stadoše sa svojim ženama i sa svojom velikom i malom djecom na ulazu svojih šatora."
28 Tada reče Mojsije: “Po tom ćete spoznati da je Gospodin poslao mene da izvršim sva ta djela, i da ja ne radim sam od sebe."
29 Ako ovi ovdje pomru, kao što umiru svi ljudi, i ako ih zadesi obična sudbina svih ljudi, onda Gospodin nije mene poslao."
30 Ako li Gospodin izvrši nešto nečuveno i zemlja otvori svoja usta i proždre ih sa svim što je njihovo, tako da siđu živi u podzemlje, onda po tom spoznajte da su ovi ljudi hulili na Gospodina!”"
31 Jedva je bio Mojsije izgovorio te riječi, rastvori se zemlja pod njima."
32 Zemlja otvori svoja usta i proždre ih s njihovim obiteljima i sve ljude što su bili uz Koraha, sa svim njihovim imutkom."
33 Sa svim što su imali siđoše živi u podzemlje, i zemlja se zatvori nad njima. Tako ih nestade iz općine."
34 Svi Izrćlci što su okolo stajali pobjegoše brže od njihova jauka; jer rekoše: “Da i nas još zemlja ne proždre!”""
35 A oganj iziđe od Gospodina i sažeže dvjesta i pedeset ljudi što su trebali prinijeti kâd."
1 Nato zapovjedi Gospodin Mojsiju:"
2 ”Kaži Eleazaru, sinu svećenika Arona, neka odnese kadionice sa zgarišta i neka istrese oganj na nekoj udaljenosti! Jer su svete."
3 Kadionice tih ljudi, koji život svoj pokopaše svojim grijehom, neka se raskuju u ploče i neka se njima okuje žrtvenik! Jer ih oni donesoše pred Gospodina. Time postadoše svete. Neka budu sinovima Izrćlovim kao znamenje!”"
4 Tada uze svećenik Eleazar mjedene kadionice, što su ih bili donijeli oni koji izgorješe. Raskovaše ih na okov žrtveniku."
5 One su trebale biti sinovima Izrćlovim opomena i znamen da nijedan nepozvan, koji ne pripada Aronovu potomstvu, ne pristupi kaditi pred Gospodinom. Inače će mu se dogoditi kao Korahu i njegovoj družini, kao što mu je bio Gospodin zaprijetio preko Mojsija."
6 Drugoga jutra mrmljala je sva općina sinova Izrćlovih protiv Mojsija i Arona. Vikali su: “Pobiste Gospodnji narod!”"
7 Kad se onda stjecala općina protiv Mojsija i Arona, okrenuše se oni prema Šatoru svjedočanstva. I gle, pokri ga oblak, i pokaza se slava Gospodnja."
8 I Mojsije i Aron pohitješe pred Šator svjedočanstva."
9 Tada zapovjedi Gospodin Mojsiju:"
10 ”Ukloni se iz te općine! Uništit ću ih u jedan čas.” Tad oni padoše ničice na svoje lice."
11 Mojsije reče Aronu: “Uzmi kadionicu, stavi u nju oganj sa žrtvenika, stavi na nju kâd i nosi ga brže k općini, da im time pribaviš pomirenje! Jer od Gospodina izlazi kazneni sud. Pomor već poče.”"
12 Tada uze Aron kadionicu, kao što mu je bio zapovjedio Mojsije, i otrča usred općine. I doista, pomor je već bio počeo među narodom. On nato stade kaditi, da pribavi tako narodu pomirenje."
13 Ostade stojeći među mrtvima i živima, dok ne prestane pomor."
14 Broj onih koji pomriješe od pomora iznosio je četrnćst tisuća i sedam stotina, osim onih koji izgiboše zbog Koraha."
15 Aron se vrati k Mojsiju na ulaz u Šator svjedočanstva, kad je bio prestao pomor."
16 Nato reče Gospodin Mojsiju:"
17 ”Govori sa sinovima Izrćlovim i uzmi od njih po jedan štap od svakoga plemena, dakle dvanćst štapova od svih njihovih plemenskih knezova, pleme po pleme! Napiši ime svakoga na njegovu štapu."
18 Na Levijev štap napiši Aronovo ime! Dakle jedan štap pripada svakome plemenskom poglavaru."
19 Stavi ih tada u Šator svjedočanstva pred Kovčeg zakona, gdje vam se objavljujem!"
20 Tada će štap onoga koga sebi izaberem procvjetati. Tako ću pred sobom ušutkati mrmljanje sinova Izrćlovih, što ga podižu protiv vas.”"
21 Kad je Mojsije to bio rekao sinovima Izrćlovim, predadoše mu svi njihovi knezovi, pleme po pleme, štap, svega dvanćst štapova. Među njihovim štapovima bio je i Aronov štap."
22 Mojsije stavi štapove pred Gospodina u Šatoru Saveza."
23 Kad Mojsije drugoga jutra stupi u šator Zakona, bio je štap Aronov potjerao, bio je propupao i procvjetao, i ponio zrele bademe."
24 I Mojsije iznese sve štapove iz svetišta k svim sinovima Izrćlovim. Oni ih razgledaše, i svaki uze svoj štap."
25 Tada zapovjedi Gospodin Mojsiju: “Stavi Aronov štap opet pred Zakon! Neka se tamo čuva kao znamenje za buntovnike, da možeš dokrajčiti njihovo mrmljanje preda mnom, i da ne izginu!”"
26 Mojsije to učini. Kako mu je bio Gospodin zapovjedio, tako učini."
27 A sinovi Izrćlovi rekoše Mojsiju: “Eto, mi ginemo! Mi smo izgubljeni, svi smo zajedno izgubljeni!"
28 Tko se god približi Gospodnjemu šatoru, mora umrijeti. Zar ćemo napokon svi propasti?”"
1 Tada reče Gospodin Aronu: “Ti i s tobom tvoji sinovi i tvoj očinski dom, vi nosite odgovornost za svete stvari. I to, ti i s tobom tvoji sinovi, nosite odgovornost za svećeničku službu, što je vama predana."
2 Ali i svoju braću, pleme Levijevo, očinsko pleme, pusti neka pristupe s tobom, da se priključe tebi i da ti pomognu, kad ti i s tobom tvoji sinovi služite pred Šatorom svjedočanstva!"
3 Oni će priskrbiti što treba za tvoju podvorbu i za uređenje svega Šatora. Ali ne smiju pristupiti k svetomu posuđu i k žrtveniku. Inače biste morali, oni i vi, umrijeti."
4 Oni, dakle, neka budu tvoji pomoćnici i neka se brinu za Šator svjedočanstva i za svu potrebnu službu oko Šatora! Nijedan nepovlašten ne smije pristupiti k vama."
5 Samo vi smijete obavljati službu u Svetištu i na žrtveniku, da opet ne dođe sud gnjeva na sinove Izrćlove."
6 Ja sam bio onaj, koji uze vašu braću, levite, između sinova Izrćlovih. Vama su oni predani na dar za Gospodina, da obavljaju službu kod Šatora svjedočanstva."
7 A ti i s tobom tvoji sinovi, vršit ćete svećeničku službu u svemu što se odnosi na žrtvenik i iza zavjese. Tako, eto, obavljajte svoju službu. Svećenička služba je dragovoljan dar, što vam ga predadoh. Nepovlašteni, koji pristupi, kaznit će se smrću!”"
8 Još reče Gospodin Aronu: “Ja sam onaj koji ti predaje ostatak od svih mojih žrtava podizanjem meni žrtvovanih. Od svih svetih darova sinova Izrćlovih darujem ih tebi kao dio tvojim sinovima, kao pristojbu što je vječita."
9 Od presvetih darova, koliko ne budu spaljeni, tebi će pripasti ovo: svi njihovi darovi kod svih prinosa, žrtava za grijeh i žrtava za prijestup, što mi ih prinose. Kao nešto presveto to će pripasti tebi i tvojim sinovima."
10 To jedi na kojem svetom mjestu! Samo muške osobe smiju od toga jesti. Kao sveta stvar to pripada tebi."
11 I ovo još neka tebi pripadne: darovi od svih žrtava što ih sinovi Izrćlovi žrtvuju primicanjem i odmicanjem. Dajem ih tebi i s tobom tvojim sinovima i kćerima kao pristojbu koja je vječita. Svaki u tvojoj obitelji koji je čist, smije od toga jesti."
12 Najbolje od ulja, vina i žita, najbolje od onoga što daju Gospodinu, to dajem tebi."
13 Prvine od svih plodova što rastu u njihovoj zemlji i što ih prinose Gospodinu, pripast će tebi. Svaki od tvoje obitelji koji je čist, smije od toga jesti."
14 Sve što je u Izrćlu zavjetovano pod zakletvom, pripast će tebi."
15 Sve što je prvo od svih živih bića, što se prinosi Gospodinu od čovjeka i od stoke, neka je tvoje! Ipak, prvorođeno od čovjeka moraš dati otkupiti. I od nečiste stoke moraš dati otkupiti."
16 Daj ih otkupiti kad im bude mjesec dana, po procjeni od pet šekela srebra svete težine, što iznosi dvadeset gera!"
17 A prvo od goveda, ovaca i koza ne smiješ dati otkupiti. Oni su sveti. Njihovom krvlju poškropi žrtvenik i njihovo salo daj spali kao ognjenu žrtvu za ugodan miris Gospodinu!"
18 Njihovo meso neka pripadne tebi! Kao i grudi primicanja i odmicanja tako i desna plećka neka bude tebi!"
19 Sve svete darove od žrtava podizanja, što ih sinovi Izrćlovi prinose Gospodinu, dajem tebi i s tobom tvojim sinovima i kćerima kao vječitu pristojbu. To je za tebe i tvoje potomke s tobom vječit osoljen zavjet pred Gospodinom.”"
20 Još reče Gospodin Aronu: “U njihovoj zemlji ne ćeš imati baštine niti će biti dijela za tebe među njima. Ja sam tvoj dio i tvoja baština među sinovima Izrćlovim."
21 Sinovima Levijevim dajem ovim za baštinu sve desetine u Izrćlu kao naknadu za službu što je moraju vršiti kod Šatora svjedočanstva."
22 Sinovi Izrćlovi ne smiju više pristupati k Šatoru svjedočanstva, jer bi inače navukli na sebe krivnju koja za sobom povlači smrt."
23 Samo će leviti vršiti službu kod Šatora svjedočanstva i snositi za to odgovornost. Ova odredba vrijedi za vas zauvijek, od koljena do koljena. Oni ne smiju imati baštinu među sinovima Izrćlovim."
24 Jer levitima dajem za baštinu desetinu, što je prinose Gospodinu kao žrtvu podizanja. Zato odredih za njih da nemaju baštine među sinovima Izrćlovim.”"
25 Tad zapovjedi Gospodin Mojsiju:"
26 ”Daj levitima ove naputke: Kad primate desetinu od sinova Izrćlovih, što vam je odredih kao baštinu od njih, onda ćete od toga dati žrtvu podizanja za Gospodina, desetinu od desetine."
27 Ta žrtva podizanja treba vam se uračunati kao da je dar žita s gumna ili pretek od tijeska."
28 Tako ćete i vi prinositi Gospodinu žrtvu podizanja od svih svojih desetina, što ih primate od sinova Izrćlovih, i to ćete od toga dati žrtvu podizanja za Gospodina svećeniku Aronu."
29 Od svih darova, što vam pripadnu, morate žrtvu podizanja dati za Gospodina i to uvijek najbolje od toga kao svetu pristojbu."
30 Reci im: Kad dajete najbolje od toga, onda se vama levitima mora to uračunati kao ostalim sinovima Izrćlovim desetina prihoda od gumna i od tijeska."
31 Smijete jesti na kojem god hoćete mjestu, vi i vaša obitelj. Jer je to vaša plaća za službu kod Šatora svjedočanstva."
32 Samo kad dajete najbolje od toga, ne navlačite za to na sebe krivnje i ne oskvrnite svetih darova sinova Izrćlovih i ne ćete zato umrijeti.”"
1 Gospodin reče Mojsiju i Aronu:"
2 ”Ovo je zakonska uredba koju izdaje Gospodin: Reci sinovima Izrćlovim neka ti dovedu crvenu junicu, bez pogrješke, koja nema rane i na kojoj još nije bio jaram!"
3 Predajte je svećeniku Eleazaru! Neka se onda izvede izvan, pred tabor, i neka se zakolje pred njegovim očima."
4 Svećenik Eleazar neka uzme svojim prstom nešto njezine krvi i neka njom poškropi sedam puta prema prednjoj strani Šatora svjedočanstva!"
5 Nato neka se junica spali pred njegovim očima! Neka se spali njezina koža, meso i krv s utrobom!"
6 Onda neka uzme svećenik cedrovine, izopa i grimiza i neka to baci u oganj u kojem se spaljuje junica!"
7 Nato neka svećenik opere svoje haljine i neka se okupa! Tada smije opet doći u tabor. Ali do večeri ostaje svećenik još nečist."
8 Također onaj koji ju je spalio, mora oprati svoje haljine i okupati se. Ipak i on ostaje nečist do večeri."
9 Onda neka čovjek koji je čist pokupi pepeo junice, da ga istrese izvan tabora, na koje čisto mjesto. Tamo neka se sačuva općini sinova Izrćlovih, da se načini voda očišćenja, što služi kao sredstvo za oproštenje od grijeha!"
10 Onaj koji je pokupio pepeo junice, mora oprati svoje haljine i ostaje nečist do večeri. Taj propis neka vrijedi zauvijek za sinove Izrćlove i strance koji su kod njih:"
11 Tko se dotakne mrtva čovječjega tijela, bit će nečist sedam dana."
12 Neka se on očisti vodom očišćenja treći i sedmi dan! Tada je opet čist. Ako li se ne će očistiti treći i sedmi dan, onda neće biti čist."
13 Svaki koji se dotakne mrtvoga tijela kojeg umrloga i onda se ne očisti, taj oskvrnjuje Gospodnje prebivalište. Takav će se čovjek isključiti iz Izrćla. Jer nije bio poškropljen vodom očišćenja, ostaje nečist. Njegova nečistoća ostaje dalje na njemu."
14 Ovo je zakonska odredba: Umre li netko u kojem šatoru, onda će svaki koji stupi u šator ili se nalazi u šatoru, biti nečist sedam dana."
15 I svaka otvorena posuda, na kojoj nema poklopca, bit će nečista."
16 Isto tako svaki koji se dotakne čovjeka na polju, ubijenoga mačem, ili inače umrloga, ili čovječje kosti ili groba, bit će nečist sedam dana."
17 Za jednoga koji je tako postao nečist, neka se uzme nešto od pepela spaljene žrtve za grijeh i neka se ulije na nj žive vode u posudu!"
18 Jedan koji je čist neka uzme izop, neka ga umoči u vodu i neka njom poškropi Šator i sve posuđe, i osobe što su u njemu, isto tako i onoga koji se dotakao mrtvačke kosti ili kojeg ubijenoga ili inače kojeg umrla ili groba!"
19 I to neka čisti poškropi nečistoga treći i sedmi dan! Ako ga je očistio sedmi dan, onda neka ovaj opere svoje haljine i neka se okupa! On će tad navečer opet biti čist."
20 Ako li netko bude nečist i ne očisti se, onda će se takav čovjek isključiti iz općine. Jer nije bio poškropljen vodom očišćenja, on je nečist."
21 Taj će zakon vrijediti zauvijek. Također, onaj koji je poškropio vodom očišćenja, neka opere svoje haljine. Tko se inače još dotakne vode očišćenja, neka je nečist do večeri!"
22 Sve čega se dotakne nečisti, nečisto je, i svaki koji se dotakne toga, nečist je do večeri.”"
1 Sva izrćlska općina stiže u pustinju Sin prvoga mjeseca, i narod se nastani u Kadešu. Tamo umre Mirjam i bi ondje pokopana."
2 No budući da općina nije imala vode, sabra se protiv Mojsija i Arona."
3 Narod se prepirao s Mojsijem i vikao: “Ah, da smo i izginuli kad je Gospodin poubijao našu braću!"
4 Zašto dovedoste Gospodnju općinu u ovu pustinju, gdje moramo izginuti sa svojom stokom?"
5 Zašto nas izvedoste iz Egipta i dovedoste nas u ovaj tužni kraj, gdje ne rađa ni žito, ni smokva, ni grožđe, ni mogranj jabuka i gdje nema ni vode za piće?”"
6 Mojsije i Aron umakoše ispred općine k ulazu u Šator svjedočanstva i padoše ničice na svoje lice. Tada im se pokaza slava Gospodnja"
7 i Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
8 ”Uzmi štap, saberi općinu, ti i tvoj brat Aron! Zapovjedite stijeni pred njihovim očima i ona će dati vodu. Izvedi im vodu iz stijene i napoji tako općinu i njihovu stoku!”"
9 Tada uze Mojsije štap ispred Gospodina, kako mu je bio zapovjedio."
10 Nato sabraše Mojsije i Aron općinu pred stijenu, i on im reče: “Poslušajte buntovnici! Možemo li vam mi iz ove stijene izvabiti vodu?”"
11 I kad Mojsije diže ruku i dvaput udari svojim štapom u stijenu, isteče mnoga voda, te se napoji općina i njihova stoka."
12 A Gospodin reče Mojsiju i Aronu: “Jer se ne pouzdaste u mene i ne htjedoste me proslaviti pred očima sinova Izrćlovih, ne ćete dovesti tu općinu u zemlju koju im dajem.”"
13 To je voda Meriba, gdje su se prepirali sinovi Izrćlovi s Gospodinom i gdje se on proslavio na njima."
14 Iz Kadeša posla Mojsije poslanike k edomskomu kralju: “Ovako ti poručuje tvoj bratski narod Izrćl: Ti znaš sve nevolje što nas snađoše."
15 Naši oci pođoše u Egipat, i mi dugo proboravismo u Egiptu. Egipćani su zlostavljali nas i naše oce."
16 Kad zavapismo Gospodinu za pomoć, usliši Gospodin našu molbu i posla anđela koji nas izvede iz Egipta. Mi se sada nalazimo u Kadešu, gradu na granici tvojega područja."
17 Htjeli bismo proći kroz tvoju zemlju. Ne ćemo ići preko poljâ i vinogradâ i ne ćemo piti vode iz studenaca. Ići ćemo samo kraljevskom cestom, ne skrećući ni lijevo ni desno, dok ne prođemo tvoje područje.”"
18 Ali im Edomci poručiše: “Ne smiješ prolaziti. Inače ćemo izići s mačem preda te.”"
19 Sinovi Izrćlovi odgovoriše im: “Glavnom ćemo cestom ići. Napijemo li se, ja i moja stoka, tvoje vode, platit ću ti za to. Ja ne želim ništa drugo nego brzo proći.”"
20 A oni odvratiše: “Ne smiješ prolaziti.” Ujedno iziđoše Edomci pred njih s mnogo naroda i dobro naoružani."
21 Kako Edomci ne htjedoše dopustiti Izrćlcima da prođu kroz njihovo područje, okrenuše Izrćlci od njih na stranu."
22 Tada krene od Kadeša sva izrćlska općina i stiže do gore Hora."
23 Ondje na gori Horu, što leži na granici edomske zemlje, reče Gospodin Mojsiju i Aronu:"
24 ”Aron će se sada pridružiti svojim zemljacima, jer on ne će ući u zemlju koju ću dati sinovima Izrćlovim, zato što ste se oprli mojoj zapovijedi na vodi Meribi."
25 Uzmi Arona i njegova sina Eleazara i isprati ih na goru Hor!"
26 Svuci tamo Aronu njegove haljine i obuci ih njegovu sinu Eleazaru; Aron će preminuti i tamo umrijeti.”""
27 Mojsije učini kako zapovjedi Gospodin. Uziđoše na goru Hor pred očima sve općine."
28 Tamo svuče Mojsije Aronu njegove haljine i obuče ih njegovu sinu Eleazaru. Nato Aron umre tamo na vrhuncu gore. A Mojsije i Eleazar siđoše s gore."
29 Kad sazna sva općina da je Aron preminuo, tugovao je sav Izrćlov dom za Aronom trideset dana."
1 Kad čuše Kanaanci, što su bili pod kraljem u Aradu i prebivali u južnoj zemlji, da Izrćlci dolaze putem Atarima, navališe na Izrćlce i neke od njih zarobiše."
2 Tada Izrćlci učiniše Gospodinu ovaj zavjet: “Ako nam taj narod daš u ruke, izvršit ćemo prokletstvo na njihovim mjestima.”"
3 I Gospodin usliši molbu Izrćlaca i preda im Kanaance. Oni izvršiše na njima i njihovim mjestima prokletstvo i prozvaše taj kraj Horma."
4 Nato pođoše od gore Hora prema Crvenome moru, da zaobiđu edomsku zemlju. Ali je narodu dodijalo putovanje."
5 Ljudi su mrmljali protiv Boga i Mojsija: “Zašto nas izvedoste iz Egipta? Zar da izginemo u pustinji? Jer nema ovdje ni kruha ni vode. A to jadno jelo već nam se gadi.”"
6 Tada posla Gospodin među narod otrovne zmije. One su ujedale ljude, tako da je pomrlo veoma mnogo Izrćlaca."
7 I dođe narod k Mojsiju i potuži se: “Sagriješismo što smo govorili protiv tebe. Moli Gospodina neka ukloni zmije od nas!” I Mojsije se pomoli za narod."
8 I Gospodin odgovori Mojsiju: “Načini sebi lik otrovne zmije i pričvrsti je na motku! Tko bude ujeden i pogleda u nju, ostat će na životu.”"
9 Tada načini Mojsije mjedenu zmiju i pričvrsti je na motku. Ako je koga ujela zmija i on je pogledao u mjedenu zmiju, ostao je na životu."
10 Nato pođoše sinovi Izrćlovi dalje i utaboriše se kod Obota."
11 Od Obota se zaputiše dalje i utaboriše se kod Ije-Abarima u pustinji, koja leži istočno pred Moabom."
12 Odatle krenuše dalje i utaboriše se na potoku Zaredu."
13 Odatle pođoše dalje i utaboriše se s one strane Arnona, na mjestu u pustinji, gdje on dolazi iz zemlje Amorejaca. Arnon je naime moapska granica između Moabaca i Amorejaca."
14 Zato se kaže u knjizi ratova Gospodnjih: “Vaheb u Sufi i porječje uz Arnon,"
15 potočje što dopire do Ara i naslanja se na moapsku granicu.”"
16 Otamo se zaputiše u Beer. To je studenac na koji je mislio Gospodin kad reče Mojsiju: “Saberi narod da mu dam vode!”"
17 Tada su zapjevali Izrćlci ovu pjesmu: “Izviri, studenče! Pripijevajte ga!"
18 Studenče, što su ga kopali knezovi, što su ga otkrili narodni prvaci svojim žezlom i štapovima!” Iz pustinje pođoše u Matanu,"
19 iz Matane u Nahaliel, iz Nahaliela u Bamot,"
20 iz Bamota u dolinu koja presijeca moapsku visoravan, do vrhunca Pisge, koji se diže nad pustinjom."
21 Nato poslaše Izrćlci poslanike k amorejskom kralju Sihonu s porukom:"
22 ”Htjeli bismo proći kroz tvoju zemlju. Ne ćemo ići preko poljâ i vinogradâ, niti ćemo piti vode iz studenaca. Ići ćemo samo kraljevskom cestom, dok ne prođemo tvoje područje.”"
23 Ali Sihon ne dopusti Izrćlcima da prođu kroz njegovo područje, štoviše, sabra sav svoj narod i iziđe na Izrćlce u pustinju. Kad dođe u Jahzu, navali na Izrćlce."
24 Ali ga Izrćlci potukoše oštricom mača i osvojiše njegovu zemlju od Arnona do Jaboka, do područja Amonaca. Jaz je naime ležao na granici Amonaca."
25 Izrćlci zauzeše sve tamošnje gradove. Tada se utvrdiše u svim gradovima Amorejaca, i u Hešbonu i u svim njegovim mjestima."
26 Hešbon je bio glavni grad amorejskoga kralja Sihona. Taj je bio ratovao s prijašnjim moapskim kraljem i zauzeo mu svu njegovu zemlju do Arnona."
27 Zato pjesnici pjevaju: “Dođite u Hešbon! Sihonov glavni grad neka se sagradi i utvrdi!"
28 Jer oganj planu iz Hešbona, plamen iz Sihonova grada, i spali moapske gradove, uništi arnonske visine."
29 Teško tebi, Moabe! Izgubljen si, Kemošev narode! Od tvojih sinova načinio je bjegunce, od tvojih kćeri ropkinje Sihonu, kralju Amorejaca."
30 Strijeljali smo na njih: uništen je Hešbon sve do Dibona; uništismo ih do Nofaha, što leži kod Medebe.” ""
31 Kad su se Izrćlci bili utvrdili u zemlji Amorejaca,"
32 dade Mojsije uhoditi Jazer. Kad su bili zauzeli mjesta oko njega, protjera Amorejce što su tamo stanovali."
33 Nato se okrenuše i udariše putem u Bašan. Tada iziđe pred njih bašanski kralj Og sa svim svojim narodom na boj kod Edreja."
34 A Gospodin reče Mojsiju: “Ne boj ga se! Jer ga predajem u tvoje ruke sa svim njegovim narodom i njegovom zemljom. Učini s njim kako si učinio s amorejskim kraljem Sihonom, koji je stolovao u Hešbonu!”"
35 Potukoše njega, sinove i sav njegov narod, tako da ne ostade nijedan koji bi bio mogao pobjeći, i osvojiše njegovu zemlju."
1 Sinovi Izrćlovi pođoše dalje i utaboriše se na moapskim poljanama, s one strane Jordana prema Jerihonu."
2 Balak, Siporov sin, vidje sve što učiniše Izrćlci Amorejcima."
3 Tada se Moapci veoma uplašiše toga naroda. I jer je bio tako mnogobrojan, prepadoše se Moapci Izrćlaca."
4 Moapci rekoše midjanskim starješinama: “Sada će ta množina proždrijeti sve oko nas, kao što goveda popasu travu u polju.” Balak, Siporov sin, bio je tada moapski kralj."
5 On posla poslanike k Bileamu, Beorovu sinu, u Petor, što leži na Rijeci, u zemlju njegovih zemljaka, da ga pozovu i reknu mu: “Ovamo je izišao narod iz Egipta. Već je prekrilio svu zemlju i utvrdio se prema meni."
6 Nego dođi i prokuni mi taj narod! Jer je jači od mene. Možda ću ga onda moći poraziti i istjerati ga iz zemlje. Jer znam, koga ti blagosloviš, bit će blagoslovljen, a koga prokuneš, bit će proklet.”"
7 I zaputiše se moapski i midjanski prvaci noseći u rukama darove za vračara; dođoše k Bileamu i kazaše mu Balakovu poruku.""
8 On im odgovori: “Ostanite ovdje ove noći, i odgovorit ću vam kako mi kaže Gospodin.” I ostadoše moapski knezovi kod Bileama."
9 Tada se javi Bog Bileamu i upita ga: “Kakvi su to ljudi kod tebe?”"
10 Bileam odgovori Bogu: “Balak, Siporov sin, moapski kralj, poručio mi je:"
11 Ovdje je narod što je izišao iz Egipta, i prekrilio je svu zemlju. Nego dođi i prokuni mi ga! Možda ću se onda moći s njim pobiti i istjerati ga.”"
12 A Bog reče Bileamu: “Ne smiješ ići s njima. Ne smiješ prokleti taj narod. Jer je blagoslovljen.”"
13 Kad je Bileam ustao, reče Balakovim knezovima: “Vratite se u svoju zemlju! Jer mi Gospodin nije dopustio da idem s vama.”"
14 I moapski se knezovi zaputiše, dođoše k Balaku i rekoše mu: “Ne htjede Bileam poći s nama.”"
15 Tada opet posla Balak knezove koji su bili mnogobrojniji i ugledniji od onih."
16 Kad oni dođoše k Bileamu, rekoše mu: “Ovako ti veli Balak, Siporov sin: Nemoj se ipak skanjivati, nego dođi!"
17 Dobro ću te darivati i sve ću učiniti što od mene zatražiš. Pa dođi, prokuni mi taj narod!”"
18 A Bileam odgovori službenicima Balakovim: “Da mi dade Balak svoju palaču punu srebra i zlata, ne bih smio prekršiti zapovijed Gospodina, svojega Boga, niti u malom niti u velikom!"
19 Ipak ostanite i vi ovdje ove noći! Vidjet ću što će mi Gospodin ovaj put kazati.”"
20 Tada se javi Bog Bileamu u noći i reče mu: “Ako su došli ti ljudi da te zovu, ustani i pođi s njima! Ipak smiješ činiti samo ono što ću ti kazati.”"
21 I Bileam usta ujutro, osedla svoju magaricu i pođe s moapskim knezovima."
22 Ali se raspali gnjev Božji, zato što on pođe, i anđeo Gospodnji stade mu na put da ga zaustavi. A on je jahao na svojoj magarici. Pratila su ga oba njegova momka."
23 I kad magarica vidje anđela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim mačem u ruci, skrene magarica s puta i pođe u polje. Bileam je tukao magaricu da je opet vrati na put."
24 A anđeo Gospodnji stade u tjesnac među vinogradima, gdje je s obje strane bio zid."
25 Kad magarica spazi anđela Gospodnjega, pritisne se uza zid i pritisne nogu Bileamovu o zid. I on ju je opet tukao."
26 Tada anđeo Gospodnji ode opet dalje i stade na jednom uskom mjestu, gdje se nije moglo skrenuti ni desno ni lijevo."
27 Kad magarica spazi anđela Gospodnjega, leže pod Bileamom na zemlju. Bileam se razljuti i stade tući magaricu štapom."
28 A Gospodin otvori usta magarici i ona reče Bileamu: “Što sam ti učinila da me tučeš već treći put?”"
29 Bileam odgovori magarici: “Ti mi se još rugaš. Da imam mač u ruci, sad bih te ubio.”"
30 A magarica odvrati Bileamu: “Zar nisam tvoja magarica, na kojoj si jahao od kad sam tvoja do današnjeg dana? Jesam li ti kad takvo što učinila?” On odgovori: “Nisi.”"
31 Tada Gospodin otvori oči Bileamu, tako da ugleda anđela Gospodnjega gdje stoji na putu s golim mačem u ruci. I on se nakloni i pade ničice na svoje lice."
32 A anđeo Gospodnji ga upita: “Zašto si tukao svoju magaricu već tri puta? Ja sam, eto, koji ti ne dam naprijed. Jer je taj put protiv moje volje."
33 Magarica me spazila i tri se puta uklonila; tebe bih već ubio, a nju bih ostavio na životu.” ""
34 Bileam odgovori anđelu Gospodnjemu: “Sagriješio sam. Nisam znao da mi ti stojiš na putu. A ja ću se opet vratiti ako tebi nije po volji.”"
35 A anđeo Gospodnji odgovori Bileamu: “Idi s tim ljudima dalje! Ali govori samo ono što ti ja kažem!” Tada Bileam ode dalje s Balakovim knezovima."
36 Kad je čuo Balak da dolazi Bileam, iziđe mu u susret u grad Moab, koji leži na zemljištu Arnona, tik na granici."
37 Balak upita Bileama: “Nisam li ponovno slao k tebi i zvao te? Zašto mi ne dođe? Zar te doista ne mogu darivati?”"
38 A Bileam reče Balaku: “Evo sam došao k tebi. Ali hoću li moći što progovoriti? Samo što mi Bog stavi u usta, ono ću govoriti.”"
39 Bileam ode s Balakom dalje, i dođoše u Kirjat Husot."
40 Tamo Balak žrtvova goveda i ovce, i razdijeli od toga Bileamu i knezovima koji su bili s njim."
41 Sljedeće jutro uze Balak Bileama sa sobom i odvede ga gore na Bamot-Baal, odakle je mogao vidjeti krajnji dio naroda."
1 Tada reče Bileam Balaku: “Načini mi ovdje sedam žrtvenika i pripravi mi ovdje sedam junaca i sedam ovnova!”"
2 Balak učini kako je bio zahtijevao Bileam, i Balak žrtvova s Bileamom na svakom žrtveniku po jednoga junca i jednoga ovna."
3 Nato reče Bileam Balaku: “Stoj kod svoje žrtve paljenice! Ja idem. Možda mi se javi Gospodin. Što mi pokaže, kazat ću ti.” I on ode na samotno mjesto."
4 I Bog se pokaza Bileamu. Ovaj mu reče: “Sedam sam žrtvenika spremio i na svakom sam žrtveniku prinio po jednoga junca i ovna.”"
5 Tada Gospodin stavi riječi u usta Bileamu i zapovjedi mu: “Vrati se k Balaku i tako mu reci!”"
6 I vrati se k njemu. On je još stajao sa svim moapskim knezovima kod svoje žrtve paljenice."
7 Tada on izreče ovu riječ: “Iz Arama dovede me ovamo Balak, moapski kralj, s istočnih gora: Dođi, prokuni mi Jakova. Dođi, naruži Izrćla!"
8 Kako da kunem koga Bog ne kune? Kako da ružim koga Gospodin ne ruži?"
9 Vidim ga s visoke stijene, s visina ga gledam: Eno naroda! Samotan prebiva za se. Ne računa se među narode."
10 Tko da izbroji Jakova? Mnogobrojan je kao prah! Tko da izmjeri samo četvrtinu Izrćla. Htio bih umrijeti smrću pravednika. Moj kraj neka bude kao njihov!”"
11 A Balak poviknu Bileamu: “Što mi to činiš? Dozvah te da prokuneš moje neprijatelje. A ti ih upravo blagoslovi.”"
12 A on odvrati: “Zar ne moram savjesno objaviti ono što mi Gospodin stavlja u usta?”"
13 I Balak ga zamoli: “Dođi sa mnom na drugo mjesto, odakle ga možeš posve vidjeti! Sada samo vidiš krajnji dio. Ne možeš ga svega vidjeti. Otamo mi ga tada prokuni!”"
14 Nato ga uze sa sobom na Sede Sofim na vrhuncu Pisge, načini tamo sedam žrtvenika i žrtvova na svakom žrtveniku po jednoga junca i ovna."
15 Tada Bileam reče Balaku: “Stoj tu kod svoje žrtve paljenice! Ja idem po objavu.”"
16 I Gospodin se javi Bileamu, i stavi mu riječi u usta, i zapovjedi mu: “Vrati se k Balaku i tako mu reci!”"
17 Kad dođe k njemu, on je još stajao sa svim moapskim knezovima kod svoje žrtve paljenice. Balak ga upita: “Što veli Gospodin?”"
18 Tada on izreče ovu riječ: “Ustani, Balače! Poslušaj! Nagni mi svoje uho, Siporov sine!"
19 Nije Bog kao čovjek da laže, nije kao sin čovječji da se kaje! Zar da rekne i da ne učini? Zar da obeća i ne izvrši?"
20 Eto, određen sam da blagoslovim: On je blagoslovio! Ja to ne mogu poreći."
21 Ne vidi se nesreća u Jakovu. Ne vidi se nevolja u Izrćlu. Uz njega je Gospodin, koji je njegov Bog, ori se kod njega slava kraljeva."
22 Bog, koji ga izvede iz Egipta, njemu je kao rog divljih volova."
23 Jest, kod Jakova nema vračanja, nema kod Izrćla zaklinjanja! U pravo se vrijeme objavilo Jakovu i Izrćlu što Bog hoće da učini."
24 Eto naroda! Kao lavica ustaje, kao lav se diže. I ne će leći prije neg pojede plijen i popije krv pobijenih.”"
25 Tada Balak viknu Bileamu: “Kad ga ne možeš prokleti, barem ga ne blagoslivljaj!”"
26 A Bileam odvrati Balaku: “Ne rekoh li ti: Sve što zapovjedi Gospodin, činit ću?”"
27 Nato Balak reče Bileamu: “Dođi, uzet ću te sa sobom na drugo mjesto! Možda htjedne Bog da mi ga otamo prokuneš.”"
28 I uze Balak sa sobom Bileama na vrhunac Peora, što se diže nad pustinjom."
29 Tamo Bileam reče Balaku: “Načini mi ovdje sedam žrtvenika i pripremi mi sedam junaca i sedam ovnova!”"
30 Balak učini kako je bio zatražio Bileam, i žrtvova na svakom žrtveniku po jednoga junca i ovna."
1 Kad Bileam vidje da je Božja volja da blagoslivlja Izrćla, ne htjede više ići kao prije po objave. On okrene svoje lice prema pustinji."
2 I kad pogleda Bileam i vidje kako se Izrćl utaborio po svojim plemenima, dođe na nj duh Božji"
3 i on izreče ovu riječ: “Govori Bileam, sin Beorov, govori čovjek otvorenih očiju."
4 Tako govori koji sluša božansko šaptanje, koji gleda lice Svemogućega, koji je zadubljen u sebe, ali je otvorena pogleda:"
5 Kako su lijepi tvoji šatori, Jakove, i tvoji stanovi, Izrćle!"
6 Kao doline potoka pružili se, kao vrtovi kraj rijeka, kao hrastovi od Gospodina zasađeni, kao cedrovi uz vodu."
7 Voda teče iz njegovih bedara, sjeme je njegovo obilno navlaženo. Njegov se kralj podiže s vrh Agaga, visoko raste njegovo kraljevstvo."
8 Bog, koji ga je izveo iz Egipta, njemu je kao rog divljih volova. Proždre narode koji su mu neprijatelji, zdrobi njihove kosti, lomi njihova leđa."
9 Kao lav legne na počinak, i kao lavica; njega podražiti, tko da se usudi? Blagoslovljen tko te blagoslivlje! Proklet tko te proklinje!” ""
10 Tada se razgnjevi Balak na Bileama. Pljesnu rukama i poviknu Balak Bileamu: “Dozvah te da prokuneš moje neprijatelje, a ti ih, eto, već tri puta blagoslovi."
11 Sad samo brzo odlazi kući! Mislio sam te bogato darivati, a, eto, Gospodin ti ne dade dara.”"
12 A Bileam odvrati Balaku: “Nisam li tvojim poslanicima, što si ih poslao k meni, rekao:"
13 Da mi dade Balak svoju palaču punu srebra i zlata, ne bih mogao prekršiti zapovijedi Gospodnje i bilo što, dobro ili zlo, učiniti sam od sebe. Samo što mi Gospodin kaže, ono smijem kazati."
14 I jer se sad vraćam svom narodu, dođi da ti kažem što će taj narod na kraju učiniti tvom narodu!”"
15 Tada izreče ovu riječ: “Govori Bileam, sin Beorov, govori čovjek kojemu se otvoriše oči."
16 Tako govori koji sluša božansko šaptanje, koji zna misli Svevišnjega, koji gleda lice Svesilnoga, koji je zadubljen u sebe, ali je otvorena pogleda."
17 Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, žezlo se diže iz Izrćla. Razbit će sljepoočnice Moabova rebra, uništit će svekolike Šetove sinove."
18 Edoma će osvojiti. Seir, njegov neprijatelj, bit će u njegovoj vlasti. Izrćl će rasti u snazi."
19 Iz Jakova će doći vladar, uništit će ostatak iz gradova.”"
20 I kad vidje Amalečane, izreče ovu riječ: “Prvak među narodima bio je Amalek, a kraj je njegov propast.”"
21 Kad ugleda Kenijce, izreče ovu riječ: “Tvrd je tvoj stolac, gnijezdo je tvoje savijeno na stijeni."
22 Ali će biti uništen Kajin. Kako još dugo? Tada će te Ašur odvesti u ropstvo.”"
23 Tad izreče još jednu riječ: “Jao! Tko će ostati živ kad to Bog učini?"
24 Iz Kitima dolaze lađe ovamo, pritišću Ašura, pritišću Hebera, ali će same propasti!”"
25 Tada se diže Bileam i vrati se svojoj kući. I Balak ode svojim putem."
1 Kad su se Izrćlci bili nastanili u Šitimu, stade narod činiti preljub s moapskim kćerima."
2 One su pozivale narod na žrtve svojim bogovima. Narod bi sudjelovao na njihovim žrtvenim gozbama i klanjao se njihovim bogovima."
3 Izrćlci su služili Baalu peorskom. I raspali se Gospodnji gnjev na Izrćla."
4 Gospodin zapovjedi Mojsiju: “Uzmi sve koji zavedoše narod i objesi ih Gospodinu prema suncu, da se prestane Gospodin gnjeviti na Izrćla!”"
5 Tada zapovjedi Mojsije glavarima Izrćlaca: “Svaki neka ubije one od svojih ljudi koji su služili Baalu peorskom!”"
6 A tad upravo dođe jedan Izrćlac i dovede k svojim zemljacima jednu Midjanku na oči Mojsiju i cijeloj općini Izrćlaca, koji su plakali na ulazu u Šator svjedočanstva."
7 Kad to vidje Pinhas, sin Eleazara, sina velikog svećenika Arona, ostavi općinu, uze koplje u ruku,"
8 uđe za Izrćlcem unutra u Šator i probode oboje, Izrćlca i ženu, nju kroz trbuh. Tada prestade pomor među Izrćlcima."
9 Broj onih koji izginuše od pomora bio je dvadeset i četiri tisuće."
10 Nato priopći Gospodin Mojsiju ovo:"
11 ”Pinhas, sin Eleazara, sina velikog svećenika Arona, odvrati moj gnjev od Izrćlaca time što je pun revnosti ustao među njima za moju čast. Zato ja u svom gnjevu ne uništih posve Izrćlce."
12 Pa mu kaži: Sklapam s njim savez mira."
13 Njemu i njegovim potomcima neka bude u vječna vremena svečano obećano svećeništvo za nagradu, što je pun revnosti ustao za svojega Boga i pribavio pomirenje Izrćlcima!”"
14 Ime Izrćlcu koji je bio ubijen zajedno s Midjankom bilo je Zimri, bio je sin Salua, koji je bio glavar jednoj družini plemena Šimunova,"
15 a ubijena Midjanka zvala se Kozbi, bila je kći Sura; on je bio glavar jednoj midjanskoj družini. ""
16 Nato zapovjedi Gospodin Mojsiju:"
17 ”Borite se protiv Midjanaca i bijte ih!"
18 Jer se oni oboriše na vas prijevarama, što ih učiniše u slučaju Peora i midjanske kneževske kćeri Kozbi, njihove zemljakinje, koja bi ubijena onda kad nastade pomor zbog Peora.”"
1 Poslije pomora zapovjedi Gospodin Mojsiju i Eleazaru, sinu svećenika Arona:"
2 ”Izbrojite svu općinu sinova Izrćlovih, od dvadeset godina naviše, pleme po pleme, sve koji su u Izrćlu sposobni za vojnu službu!”"
3 Tada ih izbroje Mojsije i svećenik Eleazar na moapskim poljanama na Jordanu, prema Jerihonu,"
4 od dvadeset godina i više, kako je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju."
5 Sinovi Izrćlovi, koji iziđoše iz egipatske zemlje, bili su: Ruben, Izrćlov prvorođenac. Sinovi Rubenovi bili su: Henok, od kojega proizlazi rod Henokovaca. Od Palua proizlazi rod Paluovaca,"
6 od Hesrona rod Hesronovaca, od Karmina rod Karmijevaca."
7 To su obitelji Rubenovaca. Broj njihovih izbrojenih ljudi bio je četrdeset i tri tisuće i sedam stotina i trideset."
8 Sin Paluov bio je Eliab,"
9 a Eliabovi su sinovi bili: Nemuel, Datan i Abiron. Taj Datan i Abiron jesu poslanici općine, koji se digoše protiv Mojsija i Arona u Korahovoj buni, kad se pobuniše protiv Gospodina."
10 Zemlja otvori svoja usta i proždre njih i Koreja, a buna završi kad oganj spali dvjesta i pedeset ljudi, tako da postadoše strahovit primjer."
11 A sinovi Korahovi ne pogiboše."
12 Sinovi Šimunovi po obiteljima bili su ovi: od Nemuela proizlazi rod Nemuelovaca, od Jamina rod Jaminovaca, od Jakina rod Jakinovaca,"
13 od Zeraha rod Zerahovaca, od Šaula rod Šaulovaca."
14 To su obitelji Šimunovaca, dvadeset i dvije tisuće i dvije stotine."
15 Sinovi Gadovi po svojim obiteljima bili su: od Sefona proizlazi rod Sefonovaca, od Hagija rod Hagijevaca, od Šunija rod Šunijevaca,"
16 od Oznija rod Oznijevaca, od Erija rod Erijevaca,"
17 od Aroda rod Arodovaca, od Arelija rod Arelijevaca."
18 To su obitelji sinova Gadovih s četrdeset tisuća i pet stotina izbrojenih."
19 Sinovi Judini bili su Er i Onan. Er i Onan umriješe u kanaanskoj zemlji."
20 Sinovi Judini po svojim obiteljima bili su: od Šele proizlazi rod Šelinaca, od Peresa rod Peresovaca od Zeraha rod Zerahovaca."
21 Sinovi Peresa bili su: od Hesrona proizlazi rod Hesronovaca, od Hamula rod Hamulovaca."
22 To su Judine obitelji sa sedamdeset i šest tisuća i pet stotina izbrojenih."
23 Sinovi Jisakarovi po svojim obiteljima bili su: od Tole proizlazi rod Tolinaca, od Puve rod Puvinaca."
24 Od Jašuba proizlazi rod Jašubovaca, od Šimrona rod Šimronovaca."
25 To su Jisakarove obitelji sa šezdeset i četiri tisuća i tri stotine izbrojenih."
26 Sinovi Zebulunovi po svojim obiteljima bili su: od Sereda proizlazi rod Seredovaca, od Elona rod Elonovaca, od Jahleela rod Jahleelovaca."
27 To su obitelji Zebulunovaca sa šezdeset tisuća i pet stotina izbrojenih."
28 Sinovi Josipovi po svojim obiteljima bili su Manaše i Efrajim."
29 Sinovi Manašejevi bili su: od Makira proizlazi rod Makirovaca. Makir je bio Gileadov otac; od Gileada proizlazi rod Gileadovaca.""
30 Sinovi Gileadovi bili su: od Jezera proizlazi rod Jezerovaca, od Heleka rod Helekovaca."
31 Od Asriela rod Asrielovaca, od Šekema rod Šekemovaca,"
32 od Šemide rod Šemidinovaca, od Hefera rod Heferovaca."
33 Selofhad, Heferov sin, nije imao sinova, nego samo kćeri. Selofhadove kćeri zvale su se: Mahla, Noa, Hogla, Milka i Tirsa."
34 To su Manašeove obitelji s pedeset i dvije tisuće i sedam stotina izbrojenih."
35 Sinovi Efrajimovi po svojim obiteljima bili su: od Šutelaha proizlazi rod Šutelahovaca, od Bekera rod Bekerovaca, od Tahana rod Tahanovaca."
36 Sinovi Šutelahovi bili su: od Erana proizlazi rod Eranovaca."
37 To su obitelji Efrajimovaca s trideset i dvije tisuće i pet stotina izbrojenih. To su Josipovi sinovi po svojim obiteljima."
38 Sinovi Benjaminovi po svojim obiteljima bili su: od Bele proizlazi rod Belinaca, od Ašbela rod Ašbelovaca, od Ahirama rod Ahiramovaca,"
39 od Šefufama rod Šefufamovaca, od Hufama rod Hufamovaca."
40 Sinovi Belini bili su Ard i Naaman. Od Arda proizlazi rod Ardovaca, od Naamana rod Naamanovaca."
41 To su bili sinovi Benjaminovi po svojim obiteljima, i to četrdeset i pet tisuća i šest stotina izbrojenih."
42 Sinovi Danovi po svojim obiteljima bili su: od Šuhama proizlazi rod Šuhamovaca. To su Danovi rodovi po svojim obiteljima."
43 Sve obitelji Šuhamovaca sa šezdeset i četiri tisuće i četiri stotine izbrojenih."
44 Sinovi Ašerovi po svojim obiteljima bili su: od Jimna proizlazi roj Jimninaca, od Jišvija rod Jišvijaca, od Berije rod Berijevaca."
45 Od sinova Berijinih proizlaze: od Hebera rod Heberovaca, od Malkiela rod Malkielovaca."
46 Kći Ašerova zvala se Serah."
47 To su obitelji Ašerovih sinova s pedeset i tri tisuće i četiri stotine izbrojenih."
48 Sinovi Naftalijevi po svojim obiteljima bili su: od Jahseela proizlazi rod Jahseelovaca, od Gunija rod Gunijevaca,"
49 od Jesera rod Jeserovaca, od Šilema rod Šilemovaca."
50 To su obitelji Naftalijevih sinova po svojim obiteljima, i to četrdeset i pet tisuća i četiri stotine izbrojenih."
51 To su sinovi Izrćlovi: šest stotina i jedna tisuća i sedam stotina i trideset izbrojenih."
52 Nato dâ Gospodin Mojsiju ovu naredbu:"
53 ”Neka se tima podijeli zemlja u baštinu prema broju imena!"
54 Onima koji su mnogobrojni, podaj veću baštinu; onima koji su manji, podijeli manju baštinu. Svakomu neka se da njegova baština prema broju njegovih izbrojenih!""
55 Ipak neka se zemlja razdijeli ždrijebom! Po imenu svojih očinskih plemena neka je dobiju u posjed!"
56 Ždrijebom neka se razdijeli baština među one koji su mnogobrojni, i one koji su manji!”"
57 Ovo su leviti izbrojeni po svojim obiteljima. Od Geršona proizlazi rod Geršonovaca, od Kehata rod Kehatovaca, od Merarija Merarijevci."
58 Ovo su rodovi Levijeve obitelji: rod Libnijevaca, rod Hebronovaca, rod Mahlijevaca, rod Mušijevaca i rod Korahovaca. Kehat je rodio Amrama."
59 Žena Amramova zvala se Jokebeda, Levijeva kći, koja se Leviju rodila u Egiptu. Ona rodi Amramu Arona i Mojsija, i njihovu sestru Mirjam."
60 Aronu se rodiše Nadab, Abihu, Eleazar i Itamar."
61 Nadab i Abihu umriješe kad prinesoše nedopuštenu žrtvu paljenicu pred Gospodinom."
62 Broj njihovih izbrojenih bio je svega dvadeset i tri tisuće muških osoba od jednoga mjeseca naviše. Oni naime nisu bili brojani s ostalim sinovima Izrćlovim, jer njima nije bila dana baština među sinovima Izrćlovim."
63 To su izbrojeni od Mojsija i svećenika Eleazara. Oni izbrojiše sinove Izrćlove na moapskim poljanama na Jordanu, prema Jerihonu."
64 Među njima nije bio više nijedan od onih koje su bili izbrojili Mojsije i svećenik Aron, kad brojaše Izrćlove sinove u sinajskoj pustinji."
65 Gospodin im je bio navijestio da će pomrijeti u pustinji. Nijedan od njih ne ostade osim Kaleba, Jehonova sina, i Jozue, Nunova sina."
1 Jednoga dana pristupiše kćeri Selofhada, sina Hefera, sina Gileada, sina Makira, sina Manašejeva, iz obitelji Manašeja, koji je bio sin Josipa. Kćeri su se zvale Mahla, Noa, Hogla, Milka i Tirsa."
2 One stadoše pred Mojsija i svećenika Eleazara i pred plemenske knezove i svu općinu na ulazu u Šator svjedočanstva i rekoše:"
3 ”Naš je otac umro u pustinji. Ali nije bio u buni onih koji se digoše protiv Gospodina, u Korahovoj buni, nego je umro od svojega vlastitoga grijeha. A nije imao sinova."
4 Zar da sad izgine ime našeg oca iz njegove obitelji zato što nije imao sina? Daj nam baštinu među braćom našega oca!”"
5 Tada iznese Mojsije njihovu parnicu pred Gospodina"
6 i Gospodin dade Mojsiju ovu odluku:"
7 ”Selofhadove su kćeri pravo govorile. Daj im bez oklijevanja baštinu među braćom njihova oca! Prenesi posjed njihova oca na njih!"
8 A sinovima Izrćlovim daj ovu odredbu: Ako netko umre, a ne ostavi sina, onda prenesite njegovu baštinu na njegovu kćer!"
9 Ako li nema kćeri, onda predajte njegovu baštinu njegovoj braći!"
10 Ako li nema ni braće, onda podajte njegovu baštinu braći njegova oca!"
11 Ako njegov otac nema braće, onda podajte njegovu baštinu njegovu najbližemu rođaku po krvi iz njegove obitelji, da je uzme u posjed! To neka vrijedi za sinove Izrćlove kao zakon, kako zapovjedi Gospodin Mojsiju!”"
12 Jednoga dana zapovjedi Gospodin Mojsiju: “Uziđi na goru Abarim i pogledaj zemlju koju sam dao sinovima Izrćlovim!"
13 Kad je pogledaš, bit ćeš i ti pridružen svojim zemljacima, kao što je prije bio uzet k njima tvoj brat Aron."
14 Jer u pustinji Sinu, kad se pobunila općina, vi ne poslušaste moje zapovijedi, da me pred njima proslavite čudom vode.” To je voda Meriba u pustinji Sinu."
15 I Mojsije zamoli Gospodina:"
16 ”Go-spodin, Bog svega životnog daha u svakom tijelu, neka postavi nad općinom čovjeka"
17 koji će pred njima odlaziti i dolaziti, koji će ih izvoditi i uvoditi, da Gospodnja općina ne bude kao ovce koje nemaju pastira.”"
18 Gospodin odgovori Mojsiju: “Uzmi k sebi Jošuu, Nunova sina, čovjeka u kojem je duh! Stavi ruku svoju na nj,"
19 predstavi ga svećeniku Eleazaru i svoj općini, i postavi ga pred njihovim očima u njegovu službu!"
20 Podaj mu jedan dio svojih službenih povlastica, da mu bude poslušna sva općina sinova Izrćlovih!"
21 Ali on će biti podložan svećeniku Eleazaru u tom da ovaj mora pitati za njega Urim pred Gospodinom. Samo po njegovu naputku on će sa svim Izrćlovim sinovima i sa svom narodnom općinom izlaziti u boj i po njegovu se naputku opet vraćati.”"
22 Mojsije učini kako mu je Gospodin bio zapovjedio. Uze Jošuu i predstavi ga svećeniku Eleazaru i svoj općini,"
23 stavi svoje ruke na nj i postavi ga u njegovu službu, kako je bio Gospodin zapovjedio preko Mojsija."
1 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
2 ”Daj sinovima Izrćlovim ove odredbe: Prinosite mi savjesno u određeno vrijeme moje prinose, moje jelo, žrtve paljenice za ugodan miris meni!"
3 Reci im: Ovo je žrtva paljenica, koju ćete prinositi Gospodinu: svaki dan dva jednogodišnja janjeta bez pogrješke, kao redovitu žrtvu paljenicu."
4 Jedno janje neka se priredi ujutro, drugo navečer;""
5 uz to kao prinos desetinu efe bijeloga brašna, što je umiješano s četvrtinom hina ulja od stučenih maslina!"
6 To je redovita žrtva paljenica, koja je bila već na Sinaju prinesena kao žrtva paljenica za ugodan miris Gospodinu!"
7 Kao ljevanica neka dođe na svako janje četvrt hina! Izlij ljevanicu vina Gospodinu u Svetištu!"
8 Drugo janje priredi navečer! Prinesi ga s prinosom ujutro i s ljevanicom svojom kao žrtvu paljenicu za ugodan miris Gospodinu!"
9 U subotu moraju se prinijeti dva jednogodišnja janjeta bez pogrješke i dvije desetine s uljem umiješana bijeloga brašna kao prinos sa svojom ljevanicom."
10 To je subotnja žrtva paljenica, što se mora prinijeti svake subote uz redovitu žrtvu paljenicu i ljevanicu."
11 Prvoga dana mjeseca morate prinijeti Gospodinu kao žrtvu paljenicu: dva mlada junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca brz pogrješke;""
12 za svakoga junca tri desetine s uljem umiješana bijeloga brašna kao prinos, i za ovna dvije desetine s uljem umiješana bijeloga brašna kao prinos,"
13 te za svako janje desetinu s uljem umiješana bijeloga brašna kao prinos. To je žrtva paljenica puna ugodnoga mirisa, ognjena žrtva Gospodinu."
14 Naljevi neka budu: pola hina na svakoga junca, trećina hina na ovna i četvrt hina na janje. To je žrtva paljenica o mlađaku, što će se prinositi svakoga mlađak u godini, mjesec za mjesecom."
15 Osim toga, uz redovitu žrtvu paljenicu i njezinu ljevanicu, još će se prinijeti Gospodinu jedan jarac kao žrtva za grijeh."
16 četrnćstoga dana prvoga mjeseca jest Pasha u čast Gospodinu."
17 Petnćstoga dana toga mjeseca jest blagdan. Sedam dana će se jesti beskvasni kruh."
18 Prvoga dana neka je uz Svetište svečani sastanak! Tada ne smijete raditi nikakva služinskog posla."
19 Prinesite Gospodinu kao žrtvu paljenicu, što izgori u ognju, dva mlada junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca, koji ne smiju imati pogrješke;""
20 uz to kao njihov prinos bijelo brašno, umiješano s uljem! Tri desetine ćete uzeti za junca i dvije desetine za ovna."
21 Po jednu desetinu ćete upotrijebiti za svakoga od sedam janjaca."
22 Uz to dolazi jedan jarac kao žrtva za grijeh, da vam pribavi pomirenje."
23 Prinesite sve to uz jutarnju žrtvu paljenicu, koja je redovita žrtva paljenica!"
24 Te žrtve ćete prinositi sedam dana, dan za danom, kao jelo žrtve paljenice za ugodan miris Gospodinu. Treba ih prirediti uz redovitu žrtvu paljenicu i ljevanicu."
25 Sedmoga dana ćete opet održati svečani sastanak uz Svetište. Tada ne smijete raditi nikakva teškog posla."
26 I na dan prvina, kad prinosite Gospodinu prinos od novoga žita, na blagdan tjedana, održite svečani sastanak uz Svetište! Tada ne smijete raditi nikakva služinskog posla."
27 Kao žrtvu paljenicu za ugodan miris Gospodinu prinijet ćete dva mlada junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca;""
28 uz to kao njihov prinos bijelo brašno, što je s uljem umiješano, tri desetine za svakoga junca, dvije desetine za ovna"
29 i desetinu za svakoga od sedam janjaca,"
30 zatim jednoga jarca, da vam pribavi pomirenje."
31 Prinesite sve to uz redovitu žrtvu paljenicu i njezin prinos, a bez pogrješke moraju biti životinje, i uz njihove ljevanice."
1 Držite i prvi dan sedmoga mjeseca svečani sastanak uz svetište! Tada ne smijete raditi nikakva služinskog posla. Na taj dan trebate trubiti u trube."
2 Kao žrtvu paljenicu za ugodni miris Gospodinu prinijet ćete: jednoga mladog junca, jednoga ovna, sedam jednogodišnjih janjaca bez pogrješke,"
3 uz to kao njihov prinos bijelo brašno, što je s uljem umiješano, tri desetine za junca, dvije desetine za ovna"
4 i po jednu desetinu za svakoga od sedam janjaca,"
5 zatim jednoga jarca kao žrtvu za grijeh, da vam pribavi pomirenje,"
6 te žrtve paljenice u mlađaku s njezinim prinosom i ljevanicama, kako su propisani, kao žrtvu paljenicu za ugodan miris Gospodinu."
7 I deseti dan toga sedmoga mjeseca morate kod Svetišta držati svečani sastanak i postiti. Ne smijete raditi nikakva posla."
8 Kao žrtvu paljenicu za ugodan miris Gospodinu morate prinijeti: jednoga mladog junca, jednoga ovna i sedam jednogodišnjih janjaca. To smiju biti samo životinje bez mane;""
9 uz to kao njihov prinos bijelo brašno, što je s uljem umiješano, tri desetine za junca, dvije desetine za ovna"
10 i po jednu desetinu za svakoga od sedam janjaca."
11 Zatim jednoga jarca kao žrtvu za grijeh, osim žrtve pomirnice za grijeh i redovite žrtve paljenice s njezinim prinosom i njihovim ljevanicama."
12 I petnćstoga dana sedmoga mjeseca trebate kod Svetišta održati svečani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva teškoga posla, nego morate u čast Gospodinu svetkovati blagdan od sedam dana."
13 Kao žrtvu paljenicu, što se predaje ognju za ugodan miris Gospodinu, morate prinijeti: trinćst mladih junaca, dva ovna i četrnćst jednogodišnjih janjaca. To smiju biti samo životinje bez mane."
14 Uz to kao njihov prinos bijelo brašno, što je s uljem umiješano, tri desetine za svakoga od trinćst junaca, dvije desetine za svakoga od ovnova"
15 i po jednu desetinu za svakoga od četrnćst janjaca,"
16 zatim jednoga jarca kao žrtvu za grijeh uz redovitu žrtvu paljenicu s njezinim prinosom i ljevanicom."
17 Drugi dan: dvanćst mladih junaca, dva ovna, četrnćst jednogodišnjih janjaca bez mane."
18 Uz to njihov prinos i ljevanice za junce, ovnove i janjce po njihovu broju, kako je propisano;""
19 zatim jednoga jarca kao žrtvu za grijeh, osim redovite žrtve paljenice s njezinim prinosom i potrebnim ljevanicama."
20 Treći dan: jedanćst mladih junaca, dva ovna, četrnćst jednogodišnjih janjaca, bez pogrješke,"
21 uz to njihov prinos i ljevanice za junce, ovnove i janjce po njihovu broju, kako je propisano;""
22 zatim jednoga jarca kao žrtvu za grijeh, osim redovite žrtve paljenice s njenim prinosom i ljevanicom."
23 četvrti dan: deset mladih junaca, dva ovna, četrnćst jednogodišnjih janjaca bez pogrješke,"
24 uz to njihov prinos i ljevanice za junce, ovnove i janjce po njihovu broju, kako je propisano;""
25 zatim jednoga jarca kao žrtvu za grijeh, osim redovite žrtve paljenice s njenim prinosom i ljevanicom."
26 Peti dan: devet mladih junaca, dva ovna, četrnćst jednogodišnjih janjaca bez mane,"
27 uz to njihov prinos i ljevanice za junce, ovnove i janjce po njihovu broju, kako je propisano;""
28 zatim jednoga jarca kao žrtvu za grijeh, osim redovite žrtve paljenice s njezinim prinosom i ljevanicom."
29 Šesti dan: osam mladih junaca, dva ovna, četrnćst jednogodišnjih janjaca bez pogrješke,"
30 uz to njihov prinos i ljevanice za junce, ovnove i janjce po njihovu broju, kako je propisano;""
31 zatim jednoga jarca kao žrtvu za grijeh, osim redovite žrtve paljenice s njezinim prinosom i ljevanicom."
32 Sedmi dan: sedam mladih junaca, dva ovna, četrnćst jednogodišnjih janjaca bez pogrješke;""
33 uz to njihov prinos i ljevanice za junce, ovnove i janjce po njihovu broju, kako je propisano;""
34 zatim jednoga jarca kao žrtvu za grijeh, osim redovite žrtve paljenice s njezinim prinosom i ljevanicom."
35 Osmi dan ćete opet održati svečani sastanak. Ne smijete tada raditi nikakva služinskog posla."
36 Kao žrtvu paljenicu, što se predaje ognju za ugodan miris Gospodinu, morate prinijeti: jednoga mladog junca, jednoga ovna, sedam jednogodišnjih janjaca bez mane,"
37 uz to njihov prinos i ljevanice za junca, ovna i janjce po njihovu broju, kako je propisano;""
38 zatim jednoga jarca kao žrtvu za grijeh, osim redovite žrtve paljenice s njezinim prinosom i ljevanicom."
39 To morate prinijeti Gospodinu na svoje blagdane, osim onoga što ćete prinijeti po zavjetima ili kao dragovoljne darove za žrtve paljenice, prinose, ljevanice ili žrtve pomirnice.”"
1 I dade Mojsije sinovima Izrćlovim naputke, točno kako mu je bio zapovjedio Gospodin."
2 Nato on reče plemenskim glavarima Izrćlaca: “Ovo zapovijeda Gospodin:"
3 Ako koji čovjek učini zavjet ili se zakune, čim se obveže da će se od nečega suzdržati, onda neka ne prelomi svoje riječi, nego neka održi sve što je obećao!"
4 Ako koja ženska osoba, koja neudana živi u kući svog oca, učini zavjet Gospodinu ili se obveže da će se od nečega suzdržati,"
5 a njezin otac čuje za njezin zavjet ili kako se obvezala da će se od nečega suzdržati, i ako njezin otac šuti na to, onda će vrijediti svi njezini zavjeti, i svako obećanje na koje se obvezala zakonito je."
6 Ali ako joj njezin otac, čim za to čuje, zabrani, onda svi njezini zavjeti i obećanja na koje se obvezala ne vrijede, i Gospodin će joj oprostiti jer joj je njezin otac to zabranio."
7 Ako li se hoće udati, a ima još na sebi zavjet ili nepromišljeno obećanje, na koje se obvezala,"
8 a njezin čovjek čuje za to, pa joj ne rekne ništa kad za to čuo je, onda vrijede njezini zavjeti, a obećanja na koja se obvezala zakonita su."
9 Ako li joj muž, čim za to čuje, to zabrani, onda on time ukida zavjet što je veže, te će joj nepromišljeno obećanje kojim se obvezala Gospodin oprostiti."
10 Zavjet udovice ili rastavljene žene, uopće svaka obveza što je uze na sebe, obvezna je za nju."
11 Ako li je koja ženska osoba, što već živi u kući svojega muža, učinila zavjet ili se zakletvom obvezala na kakvo obećanje,"
12 a njezin muž čuje za to i šuti i ne brani joj, onda vrijede svi njezini zavjeti, a svako obećanje na koje se je obvezala zakonito je."
13 Ako li njezin muž, čim čuje za to, to proglasi nevaljanim, onda joj ne vrijedi ništa od onoga što je obećala, bio to zavjet ili obveza za kakvo obećanje. Budući da je to njezin muž proglasio nevaljanim, Gospodin će joj oprostiti."
14 Svaki zavjet i svaku zakletvu, što je obvezuje na kakvu pokoru, može njezin muž proglasiti valjanim ili nevaljanim."
15 Ako naime njezin muž od dana do dana šuti pred njom, onda on time čini valjanima sve njezine zavjete ili sve njezine obveze na kakvo obećanje. On ih je time učinio valjanima što je šutio pred njom kad je čuo za to."
16 Ako ih hoće ukiniti nakon što je već o tom dulje znao, onda on time obara na sebe njezinu krivnju.”"
17 To su pravne odredbe što ih Gospodin dade Mojsiju, da se uredi odnos između muža i žene, između oca i kćeri koja neudana živi u kući svojega oca."
1 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
2 ”Osveti sinove Izrćlove na Midjancima! Onda ćeš se pridružiti svojim zemljacima.”"
3 Tada zapovjedi Mojsije narodu: “Naoružajte sebi ljude iz svoje sredine za vojsku protiv Midjanaca, da na njima izvrše Gospodnju osvetu!"
4 Pošaljite na vojsku po tisuću ljudi od svih plemena Izrćlovih!”"
5 I tako digoše od svakoga izrćlskoga plemena po tisuću ljudi, svega dvanćst tisuća vojnika."
6 Tada Mojsije posla na vojsku tisuću ljudi od svakoga plemena, a s njima posla i Pinhasa, sina svećenika Eleazara. On je imao sa sobom sveto posuđe i bučne trube."
7 I pođoše u boj protiv Midjanaca, kako je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju, i pobiše sve muške osobe."
8 Među onima koje pobiše bili su i midjanski kraljevi: Evi, Rekem, Sur, Hur i Reba, pet midjanskih kraljeva. I Bileama, sina Beorova, ubiše mačem."
9 Tada zarobiše sinovi Izrćlovi žene i djecu Midjanaca, zaplijeniše svu njihovu stoku, krupnu i sitnu, i sve njihovo imanje,"
10 spališe sve gradove u kojima su prebivali, i sve njihove tabore,"
11 uzeše sve roblje i sav plijen, ljude i stoku,"
12 i dovedoše zarobljenike, plijen i grabež k Mojsiju, k svećeniku Eleazaru i općini sinova Izrćlovih u tabor na moapskim poljanama, što leže na Jordanu kod Jerihona."
13 Mojsije, svećenik Eleazar i svi knezovi općine iziđoše im ususret pred tabor."
14 A Mojsije se razgnjevi na vojskovođe, na tisućnike i stotnike koji se vratiše iz vojske."
15 Reče im Mojsije. “A što ostaviste na životu sve žene?"
16 Upravo su one bile koje na savjet Bileamov zavedoše sinove Izrćlove, da otpadnu od Gospodina zbog Peora, tako da dođe pomor na Gospodnju općinu."
17 Zato sada pobijte svu mušku djecu i sve udane žene!"
18 A sve mlade djevojke, koje još nisu udane, ostavite za sebe na životu!"
19 Ostanite sedam dana izvan tabora! Budući da je svaki od vas druge ubio i dotakao se ubijenih, morate se treći i sedmi dan očistiti zajedno sa svojim zarobljenicima."
20 I sve haljine, sve kožnate stvari, sve što je izrađeno od kozje dlake i sve drveno posuđe morate očistiti.”"
21 Svećenik Eleazar reče vojnicima koji su bili pošli na vojsku: “Ovo je zakonska odredba što je Gospodin naloži Mojsiju:"
22 Zlato, srebro, mjed, željezo, kositar i olovo,"
23 uopće sve što podnosi oganj, morate svakako propustiti kroz oganj. Tada će to biti čisto. Uz to se ipak još mora očistiti vodom očišćenja. A sve što ne podnosi oganj morate propustiti kroz vodu."
24 Operite onda sedmi dan svoje haljine pa ćete opet biti čisti i potom se smijete opet vratiti u tabor.”"
25 Nato zapovjedi Gospodin Mojsiju:"
26 ”Izbrojite ugrabljeni plijen, ljude i stoku, ti i svećenik Eleazar, i plemenski glavari općine!"
27 Polovinu plijena razdijeli među vojnicima koji su išli na vojsku, a drugu polovinu među svom ostalom općinom!"
28 Tada uzmi od vojnika koji su išli na vojsku dio za Gospodina, naime po jednu glavu od pet stotina ljudi: goveda, magaraca i ovaca!"
29 Od njihove polovine uzmite to i dajte svećeniku Eleazaru kao žrtvu podizanja za Gospodina!"
30 A od polovine koja dopadne sinovima Izrćlovim uzmi po jednu glavu od pedeset ljudi, goveda, magaraca i ovaca, ukratko od sve stoke, i daj to levitima, koji se trebaju skrbiti za službu kod Gospodnjega prebivališta.”"
31 Mojsije i svećenik Eleazar učiniše kako im je Gospodin bio zapovjedio."
32 A ostalo je od plijena što ga je vojska bila zaplijenila: šest stotina i sedamdeset i pet tisuća ovaca,"
33 sedamdeset i dvije tisuće goveda"
34 i šezdeset i jedna tisuća magaraca."
35 Od ljudi, to jest od djevojaka koje još nisu bile udane, svega trideset i dvije tisuće osoba."
36 Polovina od toga što dopadne onima koji su bili išli na vojsku iznosila je tri stotine i trideset i sedam tisuća i pet stotina ovaca,"
37 a dio od ovaca za Gospodina iznosio je šest stotina i sedamdeset i pet glava,"
38 dalje trideset i šest tisuća goveda, a dio od toga za Gospodina sedamdeset i dvije glave,"
39 uz to trideset tisuća i pet stotina magaraca i dio od toga za Gospodina šezdeset i jedna glava."
40 Napokon šesnćst tisuća ljudi i dio od toga za Gospodina trideset i dvije osobe."
41 Mojsije preda svećeniku Eleazaru dio određen za žrtvu podizanja Gospodinu, kao što je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju."
42 Od polovine plijena za sinove Izrćlove, koju je Mojsije bio odvojio od polovine za vojnike,"
43 polovina koja dopadne općini iznosila je: tri stotine i trideset i sedam tisuća i pet stotina ovaca,"
44 trideset i šest tisuća goveda,"
45 trideset tisuća i pet stotina magaraca"
46 i šesnćst tisuća ljudi;""
47 od te polovine za sinove Izrćlove uze, dakle, Mojsije po jednu glavu od pedeset ljudi i stoke i dade ih levitima, koji su se trebali skrbiti za službu kod prebivališta Gospodnjega, kako je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju."
48 Tada pristupiše k Mojsiju vojskovođe, tisućnici i stotnici"
49 i rekoše mu: “Sluge tvoje prebrojiše vojnike koji su bili pod našim vodstvom. Ni jednoga od naših ljudi nije manje."
50 Zato prinosimo da se očistimo pred Gospodinom, kao prinos Gospodinu, svaki što je tko zaplijenio zlatnine: kopča, narukvica, prstena, naušnica i ogrlica.”"
51 Mojsije i svećenik Eleazar uzeše od njih zlato, svakovrsnu umjetno izrađenu zlatninu."
52 A bilo je svega zlata što ga kao žrtvu podizanja prinesoše Gospodinu tisućnici i stotnici, šesnćst tisuća i sedam stotina i pedeset šekela."
53 A obični vojnici bili su naplijenili svaki za sebe."
54 Mojsije i svećenik Eleazar uzeše zlato od tisućnika i stotnika i unesoše ga u Šator svjedočanstva, da bude tamo sinovima Izrćlovim pred Gospodinom kao mio spomen."
1 Sinovi Rubenovi i Gadovi imali su vrlo mnogo stoke. I kad vidješe da je jazerska i gileadska zemlja dobra za stoku,"
2 odoše i rekoše Mojsiju, svećeniku Eleazaru i glavarima općine:"
3 ”Atarot, Dibon, Jazer, Nimra, Hešbon, Eleale, Sebam, Nebo i Beon,"
4 zemlja koju Gospodin podvrgnu izrćlskoj općini, dobra je za stoku, a sluge tvoje imaju mnogo stoke.”"
5 Tada nastaviše: “Ako nađosmo milost u tvojim očima, neka se ta zemlja da u baštinu tvojim slugama! Ne vodi nas preko Jordana!”"
6 Mojsije odgovori Gadovim i Rubenovim sinovima: “Vaša će, dakle, braća ići u boj, a vi ćete ovdje mirno ostati?"
7 Zašto da obarate srce sinovima Izrćlovim, da ne idu u zemlju koju im je dao Gospodin?"
8 Tako su već činili vaši oci kad ih poslah iz Kadeš Barnee da razgledaju zemlju."
9 Odoše gore do eškolske doline, pogledaše zemlju i oboriše onda srce sinovima Izrćlovim, tako da oni ne htjedoše ići u zemlju koju im je bio Gospodin dao."
10 Razgnjevi se onda Gospodin i zakle se:"
11 Ljudi koji u dobi od dvadeset godina naviše iziđoše iz Egipta, ne će vidjeti zemlje koju sam zakletvom obećao Abrahamu, Izaku i Jakovu, jer me nisu posve poslušali,"
12 osim Kenižanina Kaleba, sina Jefuneova, i Jošue, sina Nunova, koji posve poslušaše Gospodina."
13 Tako se, dakle, razgnjevi Gospodin na Izrćla. On učini da su se četrdeset godina potucali po pustinji, dok ne pomre sav onaj naraštaj koji je sagriješio Gospodinu."
14 I sada vi stupiste na mjesto svojih otaca, izrod grješnika, da još više povećate žestok Gospodnji gnjev na Izrćla."
15 Ako se odvratite od njega, on će ga još dulje ostaviti u pustinji. Tako ćete upropastiti sav taj narod.”"
16 Tada oni pristupiše k Mojsiju i rekoše: “Mi ćemo ovdje napraviti samo torove za svoja stada i gradove za svoje žene i djecu."
17 A sami ćemo naoružani poći pred sinovima Izrćlovim, dok ih ne dovedemo u njihova mjesta. Uto neka naše žena i djeca ostanu u utvrđenim mjestima zbog stanovnika te zemlje."
18 Ne ćemo se prije vratiti svojim kućama dok sinovi Izrćlovi ne prime svaki svoju baštinu,"
19 niti ćemo uzeti zajedno s njima baštinu s one strane Jordana i dalje, jer nam je dopala naša baština istočno od Jordana.”"
20 Mojsije im odgovori: “Ako to učinite, te pođete naoružani pred Gospodinom u boj,"
21 i svi vaši vojnici pred Gospodinom prijeđu Jordan, dok ne otjera ispred sebe svoje neprijatelje,"
22 i vi se istom onda vratite kad bude zemlja uz pomoć Gospodina podvrgnuta, tad ćete vi biti bez krivnje pred Gospodinom i Izrćlom, a ova će vam zemlja pripasti kao baština pred Gospodinom."
23 Ako li ne učinite tako, onda ćete sagriješiti Gospodinu i znajte da će vas za vaš grijeh stići kazna."
24 Pa gradite sebi tvrda mjesta za svoju djecu i torove za svoju stoku! Ali i učinite što obećaste!”"
25 Nato odvratiše Mojsiju Gadovi i Rubenovi sinovi: “Sluge će tvoje učiniti kako ti, gospodaru, zapovijedaš."
26 Naša djeca i žene, naša stoka i sve naše životinje ovdje će ostati u tvrdim gileadskim mjestima,"
27 a sve tvoje sluge, što su za boj, prijeći će tamo pred Gospodinom u boj, kako si, gospodaru, zapovjedio.”"
28 Potom dade Mojsije za njih naputak svećeniku Eleazaru i Jošui, Nunovu sinu, i plemenskim glavarima sinova Izrćlovih."
29 Reče im Mojsije: “Ako pođu svi vojnici Gadovih i Rubenovih sinova s vama preko Jordana pred Gospodinom u boj, onda im dajte, kad vam zemlja bude podvrgnuta, gileadsko područje u baštinu!"
30 Ako li vojnici ne pođu s vama prijeko, neka se nasele kod vas u kanaanskoj zemlji!”"
31 Tada odgovoriše sinovi Gadovi i Rubenovi: “Kako je Gospodin zapovjedio tvojim slugama, tako ćemo učiniti."
32 Mi, vojnici, prijeći ćemo pred Gospodinom u kanaansku zemlju, da nam ostane naša baština preko Jordana.”"
33 Tako dade Mojsije Gadovim i Rubenovim sinovima i polovini plemena Manašea, sina Josipova, kraljevstvo amorejskoga kralja Sihona i kraljevstvo bašanskoga kralja Oga: zemlju i njezine gradove po zemlji uokolo."
34 I opet sagradiše sinovi Gadovi Dibon, Atarot, Aroer,"
35 Atrot-Šofan, Jazer, Jogbohu,"
36 Bet-Nimru i Bet-Haran, tvrde gradove i torove za stoku."
37 Sinovi Rubenovi opet sagradiše Hešbon, Eleale, Kirjataim,"
38 Nebo i Baal Meon s promijenjenim imenima i Šibmu, i dadoše imena gradovima što ih opet sagradiše."
39 Sinovi Makira, sina Manašeova, odoše u Gilead, osvojiše ga i protjeraše Amorejce, koji su bili tamo."
40 Mojsije dade tada Gilead Makiru, sinu Manašeovu, koji se naseli tamo."
41 Manašeov sin Jair isto tako ode, osvoji njihova sela i prozva ih “Jairova sela”."
42 I Nobah otiđe, zauze Kenat s njegovim selima i prozva ga po svojemu imenu “Nobah”."
1 Ovo su postaje sinova Izrćlovih kad iziđoše iz egipatske zemlje sa svojim četama pod Mojsijevim i Aronovim vodstvom."
2 Mojsije popisa njihove postaje, od kojih su po zapovijedi Gospodnjoj dalje putovali. Ovo su njihove postaje na putovanju."
3 Pođoše iz Ramsesa prvoga mjeseca, petnćstoga dana prvoga mjeseca. Na dan po Pashi iziđoše sinovi Izrćlovi pod moćnom rukom pred očima svih Egipćana,"
4 dok su Egipćani pokopavali svoje prvorođence, što ih je bio Gospodin među njima pobio. Jer je bio Gospodin izvršio kazneni sud na njihovim bogovima."
5 Sinovi Izrćlovi pođoše dakle iz Ramsesa i utaboriše se u Sukotu."
6 Iz Sukota pođoše i utaboriše se u Etamu, koji je nakraj pustinje."
7 Iz Etama pođoše i okrenuše prema Pi Hahirotu, koji je naprema Baal Sefonu, i utaboriše se pred Migdolom."
8 Iz Pi Hahirota pođoše i prijeđoše preko mora u pustinju i nakon što su putovali tri dana preko Etamske pustinje, utaboriše se u Mari."
9 Iz Mare pođoše i dođoše u Elim. U Elimu je bilo dvanćst studenaca i sedamdeset palmi, i tu se utaboriše."
10 Iz Elima pođoše i utaboriše se kod Crvenoga mora."
11 Od Crvenoga mora pođoše i utaboriše se u Sinajskoj pustinji."
12 Iz Sinajske pustinje pođoše i utaboriša se u Dofki."
13 Iz Dofke pođoše i utaboriše se u Alušu."
14 Iz Aluša pođoše i utaboriše se u Refidimu. Tamo narod nije imao vode za piće."
15 Iz Refidima pođoše i utaboriše se u Sinajskoj pustinji."
16 Iz Sinajske pustinje pođoše i utaboriše se u Kibrot Hattaavi."
17 Iz Kibrot Hattaave pođoše i utaboriše se u Haserotu."
18 Iz Haserota pođoše i utaboriše sa u Ritmi."
19 Iz Ritme pođoše i utaboriše se u Rimon Peresu."
20 Iz Rimon Peresa pođoše i utaboriše se u Libni."
21 Iz Libne pođoše i utaboriše se u Risi."
22 Iz Rise pođoše i utaboriše se u Kehelati."
23 Iz Kehelate pođoše i utaboriše se na gori Šeferu."
24 Od gore Šefera pođoše i utaboriše se u Haradi."
25 Iz Harade pođoše i utaboriše se u Makhelotu."
26 Iz Makhelota pođoše i utaboriše se u Tahatu."
27 Iz Tahata pođoše i utaboriše se u Tarahu."
28 Iz Taraha pođoše i utaboriše se u Mitki."
29 Iz Mitke pođoše i utaboriše se u Hešmoni."
30 Iz Hešmone pođoše i utaboriše se u Moserotu."
31 Iz Moserota pođoše i utaboriše se u Bene Jaakanu."
32 Iz Bene Jaakana pođoše i utaboriše se kod Hor-Gidgada."
33 Iz Hor-Gidgada pođoše i utaboriše se u Jotbati."
34 Iz Jotbate pođoše i utaboriše se u Abroni."
35 Iz Abrone pođoše i utaboriše se u Esion Geberu."
36 Iz Esion Gebera pođoše i utaboriše se u Sinajskoj pustinji, to jest u Kadešu."
37 Iz Kadeša pođoše i utaboriše se na gori Horu na granici edomske zemlje."
38 Svećenik Aron uziđe na goru Hor po zapovijedi Gospodnjoj i umre ondje u četrdesetoj godini po izlasku sinova Izrćlovih iz egipatske zemlje, prvoga dana petoga mjeseca."
39 Aronu je bilo sto i dvadeset i tri godine kad umre na gori Horu."
40 Kanaanac, kralj u Aradu, koji je prebivao u Negebu, u kanaanskoj zemlji, čuo je za dolazak sinova Izrćlovih."
41 Od gore Hora pođoše i utaboriše se u Salmoni."
42 Iz Salmone pođoše i utaboriše se u Punonu."
43 Iz Punona pođoše i utaboriše se u Obotu."
44 Iz Obota pođoše i utaboriše se u Ije-Abarimu na moapskoj granici."
45 Iz Ije-Abarima pođoše i utaboriše se u Dibon Gadu."
46 Iz Dibon Gada pođoše i utaboriše se u Almon Diblatajimu."
47 Iz Almon Diblatajima pođoše i utaboriše se u abarimskim gorama nasuprot Nebu."
48 Od abarimskih gora pođoše i utaboriše se na moapskim poljanama, na Jordanu nasuprot Jerihonu."
49 Njihov tabor protezao se na Jordanu od Bet Haješimota do Abel Hašitima na moapskim poljanama."
50 Gospodin zapovjedi Mojsiju na moapskim poljanama nasuprot Jerihonu:"
51 ”Priopći sinovima Izrćlovim ovaj naputak: Kad prijeđete preko Jordana u kanaansku zemlju,"
52 protjerajte ispred sebe sve stanovnike zemlje i uništite sve njihove idolske slike! I sve njihove uzvisine opustošite!"
53 Uzmite sebi u posjed zemlju i prebivajte u njoj! Jer vam dadoh tu zemlju da bude vaša."
54 Ždrijebom razdijelite zemlju kao baštinu po svojim plemenima! Plemenu koje je mnogobrojno dajte veću baštinu, a onomu koje je manje dajte manju baštinu! Što komu dopadne ždrijebom, ono neka mu bude! Po svojim očinskim plemenima razdijelite sebi baštinu!"
55 Ako li ne protjerate ispred sebe stanovnike zemlje, onda će oni koje od njih ostavite biti trnje vašim očima i ostani vašim bokovima, i pritiskivat će vas u zemlji u kojoj ćete prebivati."
56 Što sam mislio učiniti njima, učinit ću vama.”"
1 Gospodin zapovjedi Mojsiju:"
2 ”Priopći sinovima Izrćlovim ovaj naputak: Kad dođete u kanaansku zemlju, neka vam to bude zemlja koja vam pripada kao baština: kanaanska zemlja sa svojim granicama."
3 Južna strana neka ide od sinajske pustinje uz edomsku granicu! Južna granica neka na istoku počinje na južnom kraju Slanoga mora!"
4 Onda neka se granica savije južno od visine Akrabima i neka prelazi prema Sinu, dok ne dođe na kraj južno od Kadeš Barnee! Odatle neka teče dalje prema Hasar-Adaru i neka ide do Asmone!"
5 Od Asmone neka se granica zavije k egipatskomu potoku, dok ne dođe na kraj kod mora!"
6 Zapadna granica neka vam bude veliko more, neka vam je ono s te strane granica!"
7 Sjeverna granica neka vam bude ovo: Od velikoga mora povucite sebi granicu do gore Hora!"
8 Od gore Hora povucite sebi granicu do puta prema Hamatu! Krajnja točka granice neka je Sedada!"
9 Onda neka granica teče dalje do Zifrone, i kraj neka joj bude kod Hasar-Enana! To neka vam je sjeverna granica!"
10 Prema istoku povucite sebi granicu od Hasar-Enana do Šefama!"
11 Od Šefama neka ide granica dolje u Riblu, istočno od Ajina. Tada neka granica ide još dalje dolje i neka udari na gorski greben istočno od jezera Keneret!"
12 Nato neka granica ide dolje k Jordanu, dok ne iziđe na Slano more! To neka su uokolo granice vaše zemlje!”"
13 Mojsije dade sinovima Izrćlovim još ovaj naputak: “To je zemlja koju ćete dobiti kao baštinu ždrijebom, i za koju je zapovjedio Gospodin da je dobije devet plemena i pol."
14 Jer pleme Rubenovih sinova po svojim obiteljima i pleme Gadovih sinova po svojim obiteljima i polovina Manašeova plemena već primiše svoju baštinu."
15 Ta dva plemena i pol primiše svoju baštinu na drugoj strani Jordana, naprema Jerihonu, na istoku, prema izlasku sunca.”"
16 Dalje reče Gospodin Mojsiju:"
17 ”Ovo su imena ljudi koji neka vam razdijele zemlju u baštinu: Svećenik Eleazar i Jošua, Nunov sin."
18 I uzmite po jednoga kneza iz svakoga plemena, da dijeli zemlju!"
19 Ovo su imena tih ljudi: od plemena Judina Kaleb, sin Jefuneov;""
20 od plemena sinova Šimunovih Šemuel, sin Amihudov;""
21 od plemena Benjaminova Elidad, sin Kislonov;""
22 od plemena sinova Danovih kao knez Buki, sin Joglijev;""
23 od potomaka Josipovih: za pleme sinova Manašejevih kao knez Haniel, sin Efodov;""
24 od plemena sinova Efrajimovih kao knez Kemuel, sin Šiftanov;""
25 od plemena sinova Zebulonovih kao knez Elisafan, sin Parnakov;""
26 od plemena sinova Jisakarovih kao knez Paltiel, sin Azanov;""
27 od plemena sinova Ašerovih kao knez Ahihud, sin Šelomijev,"
28 od plemena sinova Neftalijevih kao knez Pedahel, sin Amihudov.”"
29 To su oni kojima zapovjedi Gospodin da razdijele sinovima Izrćlovim baštinu u kanaanskoj zemlji."
1 Još zapovjedi Gospodin Mojsiju na moapskim poljanama na Jordanu, naprema Jerihonu:"
2 ”Naloži sinovima Izrćlovim neka daju od svoje baštine levitima gradove za prebivanje! Također pašnjake oko tih gradova dajte levitima!"
3 Gradove neka imaju za prebivanje, a pašnjaci uz njih neka im budu za tovarne životinje, za stada i ostale životinje!"
4 Pašnjaci uz gradove što ih morate ustupiti levitima neka se protežu od gradskih zidina tisuću lakata uokolo!"
5 Odmjerite izvan grada na istočnoj, južnoj, zapadnoj i sjevernoj strani dvije tisuće lakata, tako da sam grad leži u sredini! To neka budu njihovi pašnjaci uz gradove!"
6 Gradova što ćete ih dati levitima neka bude šest slobodnih gradova, što su od vas određeni kao mjesta utočišta za onoga koji je počinio ubojstvo; osim toga ćete im dati još četrdeset i dva grada.""
7 Ukupan broj gradova što ih morate predati levitima neka je četrdeset i osam gradova s njihovim pašnjacima."
8 Kod oduzimanja gradova iz posjeda sinova Izrćlovih uzet ćete od većih plemena više gradova, a od manjih plemena manje gradova. Svako će pleme prema svojoj baštini, što će je dobiti, dati levitima od svojih gradova.”"
9 Još zapovjedi Gospodin Mojsiju:"
10 ”Pri- opći sinovima Izrćlovim ove naputke: Kad dođete preko Jordana u zemlju,"
11 tad izaberite sebi gradove koji neka vam budu slobodni gradovi! Tamo neka uteče ubojica koji je nehotice ubio čovjeka!"
12 Ti gradovi neka vam budu za utočište od krvnoga osvetnika, da ubojica ne bude ubijen prije nego stane na sud pred općinu!"
13 Slobodnih gradova, što ih morate ustupiti, neka bude šest."
14 Tri grada odredite s one strane Jordana, a tri grada u kanaanskoj zemlji, i oni neka budu slobodni gradovi!"
15 Sinovima Izrćlovim i strancima, i onima koji su među njima, neka tih šest gradova budu utočišta, da može uteći tamo svatko tko je nehotice ubio čovjeka!"
16 Ako ga željeznim oruđem udari tako da nastupi smrt, onda je ubojica. A krvnik će se kazniti smrću."
17 I ako kamenom iz ruke od kojega može čovjek poginuti udari koga, i taj umre od toga, ubojica je. Kao ubojica mora biti kažnjen smrću."
18 Ili ako drvetom iz ruke od kojega može čovjek poginuti udari koga, i taj umre od toga, ubojica je. A kao ubojica mora biti kažnjen smrću."
19 Krvni osvetnik mora ubiti ubojicu. Ako ga stigne, smije ga ubiti."
20 Zatim, ako netko drugoga gurne iz mržnje ili baci na njega nešto hotimice, tako da taj umre,"
21 ili ako ga iz neprijateljstva udari svojom rukom tako da taj umre, onda se mora takav ubojica kazniti smrću. On je krvnik. Krvni osvetnik će krvnika ubiti kad ga stigne."
22 Ako li ga gurne slučajno, a ne iz neprijateljstva, ili baci na njega nešto nehotice,"
23 ili kamenom, a da ga ne vidi, od kojega čovjek može poginuti, baci na njega, i taj umre od toga makar mu ne bio neprijatelj i nije mu htio ništa zlo nanijeti,"
24 onda će odlučiti općina između ubojice i krvnoga osvetnika po ovim pravnim odredbama:"
25 Općina mora ubojicu staviti na sigurno od krvnoga osvetnika. Zato će ga općina vratiti u grad utočišta, u koji je utekao. On mora u njemu ostati do smrti velikoga svećenika, koji je bio pomazan svetim uljem."
26 Ako ubojica ostavi područje grada utočišta, u koji je utekao,"
27 a krvni ga osvetnik stigne izvan područja grada utočišta u koji je utekao, i krvni osvetnik ubije ubojicu, onda on nije kriv za krv."
28 Jer onaj mora ostati u svojem gradu utočišta do smrti velikoga svećenika. Istom nakon smrti velikoga svećenika smije se ubojica vratiti k svojoj baštini."
29 Ove će pravne odredbe vrijediti kod vas od koljena do koljena po svim vašim prebivalištima."
30 Ako netko ubije čovjeka, onda se ubojica mora kazniti smrću samo na temelju iskaza više svjedoka. Svjedočanstvo jednoga jedinog svjedoka nije dosta za smrtnu osudu."
31 Ne smijete uzimati otkupa za život krvnika koji zasluži smrt. Neotpustivo se mora kazniti smrću."
32 Također ne smijete uzimati otkupa za nekoga koji je utekao u svoj grad utočišta, da se on već prije smrti velikoga svećenika ne vrati u zemlju i tamo ne prebiva."
33 Ne smijete oskvrnuti zemlju u kojoj prebivate. Jer krv oskvrne zemlju, a zemlji se ne može pribaviti pomirenje za krv što je u njoj prolivena, osim krvlju onoga koji ju je prolio."
34 Ne oskvrnite, dakle, zemlju u kojoj prebivate, jer i ja u njoj imam svoj stan! Jer ja, Gospodin, stanujem među sinovima Izrćlovim.”"
1 Tada pristupiše starješine iz obitelji sinova Gileada, sina Makira, sina Manašeova, od plemena sinova Josipovih. Oni iznesoše pred Mojsija i knezove, izrćlske plemenske glavare,"
2 ovu molbu: “Gospodin je tebi, gospodaru, zapovjedio da sinovima Izrćlovim daš zemlju ždrijebom u baštinu. Također je tebi, gospodaru, bilo naloženo od Gospodina da daš baštinu našega brata Selofhada njegovim kćerima."
3 Ako se sad one udaju za koga iz drugoga plemena sinova Izrćlovih, onda će se vlasništvo njihovo otkinuti od naše očinske baštine i dodat će se baštini onoga plemena u koje se udaju. Tako će se baština što pripadne nama okrnjiti."
4 Kad onda bude jubilejska godina sinovima Izrćlovim, njihova će se baština sjediniti s baštinom onoga plemena u koje se budu udale. Ali od baštine našega očinskog plemena otkinut će se njihova baština.”"
5 Mojsije nato dade sinovima Izrćlovim, po zapovijedi Gospodnjoj, ovaj naputak: “Pleme sinova Josipovih ima pravo."
6 Za Selofhadove kćeri odredi Gospodin ovo: Neka se udaju za koga hoće! Ali smiju se udati samo u obitelji svojega očinskog plemena,"
7 da ne prijeđe baština sinova Izrćlovih od jednoga plemena na drugo. Jer svi sinovi Izrćlovi moraju dobiti baštinu svojega očinskog plemena."
8 Zato se moraju sve djevojke kojima dopadne baština u kojem izrćlskom plemenu udati za koga iz roda svojega očinskog plemena, da sinovi Izrćlovi održe očinsku baštinu"
9 i da baština ne prijeđe od jednoga plemena na drugo; jer svako pleme sinova Izrćlovih treba dobiti svoju baštinu.” ""
10 Kako je bio Gospodin zapovjedio Mojsiju, tako učiniše Selofhadove kćeri."
11 Jer Mahla, Tirsa, Hogla, Milka i Noa, Selofhadove kćeri, udaše se za sinove svojih stričeva."
12 Udaše se dakle u rod sinova Manašea, Josipova sina. Tako ostade njihova baština u plemenu kojemu je pripadala obitelj njihova oca."
13 To su zapovijedi i pravne odredbe što ih Gospodin dade preko Mojsija sinovima Izrćlovim na moapskim poljanama na Jordanu, naprema Jerihonu."