1

1 Ynymerohpyry moro onenerykõme Romapõkomo. Ywy ase Pauru. Kyrixtu Jezu poetoryme ase. Ritonõpo nymenekahpyryme ase roropa. Toahmase ywy Ritonõpo a omi kurã poko imehnõ amorepatohme Jezu Kyrixtu poko.

"

2 Ynara tykase Ritonõpo pake urutõkomo a, “Omi kurã ekarõko ase oya xine imeĩpo,” tykase Ritonõpo pake urutõkomo a. Moro poko tymerose eya xine Ritonõpo omiryme,"

3 Ritonõpo mũkuru poko, Kuesẽkõ Jezu Kyrixtu poko. Ahnome tonuruse ynororo kynexine, Tawi paryme."

4 Ritonõpome roropa kynexine tyyrypyhpyke pyra ipunaka. Tumũkurume Jezu Kyrixtu exiry poko kutuarõtanohpotone tyjamitunuru ke. Tumũkuru ẽsemãkapone ropa Ritonõpo aorihxĩpo."

5 Tumũkuru a typynanohse jexiryke jerohtoh kurã tokarose Ritonõpo a. Tymenekase ywy eya imehnõ amorepatohme typoko. Kyrixtu akorehmaneme tymenekase ywy, imehnõ patapõkõ eahmatohme ya, Jezu enetupuhtohme toto a, Jezu omipona roropa toto ehtohme."

6 Amarokõ roropa Romapõkomo, toahmase matose Ritonõpo a roropa Jezu Kyrixtu poetoryme oehtohkõme.

"

7 Naeroro sero merõko ase onenerykõme Romapõkomo. Ritonõpo opyno xine ipunaka mana. Morara exiryke toahmase matose ipoetoryme oehtohkõme. Ynara ãko ase Ritonõpo a opoko xine, “Romapõkõ kure tyriko Papa. Torẽtyke pyra tyriko toto,” ãko ase. Morara ãko roropa ase Kuesẽkomo a, Jezu Kyrixtu a.

"

8 Jezu Kyrixtu toorihse exiryke kyyrypyrykõ epehpyryme, Ritonõpo ẽpataka oturũko ase opoko xine. Tãkye ase opoko xine, “Jezu tonetupuhse Romapõkomo a,” kary etaryke ya. Morara kary etaryke imehnomo a roropa, tuhkãkomo a tãkye ase. “Kure mase Papa. Tãkye ase Romapõkõ poko,” ãko ase opoko xine."

9 Aomipona se ase yronymyryme. Naeroro aomiry kurã ekarõko ase imehnomo a Imũkuru poko. Wenikehpyra ase opoko xine. Wenikehpyra opoko xine jexiry waro Ritonõpo mana."

10 Imaro jotururuhtao, ynara ãko ase, “Papa kapuaono, Romapõkõ enese jytory se ase repe, ajohpãme samo, jaropory se awahtao,” ãko ase Ritonõpo a."

11 Yronymyryme jytory se ase oenese xine. Oururukõ se ase Ritonõpo nekarory kurã poko kyya xine Tuzenu maro, orẽpyrahxo oehtohkõme."

12 Satakorehmatone orẽpyra kuehtohkõme. Jakorehmãko matose Jezu enetuputyryke oya xine. Ãkorehmatorỹko roropa ase Jezu enetuputyryke ya.

"

13 Wekyry tomo, otuarõtanohporykõ se ase. Tuhke rokẽ jytory se exiase oenese xine repe. Yrome tuhke takorekehkase roropa ywy jytohtome myaro. Imehnõ eahmary se exiase Kuesẽkõ enetupuhtohme eya xine, moero amaro xine, imehnõ juteutõkara amorepatopõpyry saaro ya Jezu poetoryme toto ehtohme imepỹ pata tõ poro. Moro saaro imehnõ amorepary se ase amaro xine."

14 Ynara tykase Jezu ya, “Ypoko emero patapõkõ zuruta,” tykase. Morara exiryke emero zurũko ase. Ituakyry tõ zurũko ase, imehnõ roropa zurũko ase. Ãtamorepatyã zurũko ase, atamorepahnõ roropa zurũko ase. Emero toto zurũko ase. “Zuruta toto,” tykase Jezu exiryke ya."

15 Morara exiryke jytory se ase oya xine Roma pona omi kurã poko Jezu Kyrixtu poko ãmorepase xine.

"

16 Kyrixtu omiry poko ihximyra ase. Kyrixtu omiry enetupuhnanõ kurãkary waro Ritonõpo mana emero porehme. Juteu tõ mã tukurãkase osemazuhme tonetupuhse toexiryke eya xine. Seromaroro emero eahmãko Ritonõpo mana ikurãkatohme tyya, tonetuputyryke eya xine."

17 Kyrixtu omiry kutuarõtanohtorỹko mana iirypyrymãkõ kurãkary poko Ritonõpo a, osepune toto ehtohme Ritonõpo kure exiry maro. Jezu enetuputyryhtao kyya xine kukurãkatorỹko mana. Ynara tymerose Ritonõpo omiryme, “Iirypyrymãkõ kurãkaryhtao Ritonõpo a, orihpỹme exĩko mã toto, tonetupuhse exiryke eya xine.”

"

18 Yrome kyyrypyrykõ zehno toexiry poko kutuarõtanohtorỹko Ritonõpo mana. Iirypyrymãkõ wãnohnõko Ritonõpo mana iirypyryme toto exiryke. (Iirypyrykomo a Ritonõpo omiry tapuruse exiryke sã roropa onetara imehnõ ehtohme.) Morara exiryke toto wãnohnõko Ritonõpo mana."

19 Toehtoh poko ahno tamorepase Ritonõpo a. Morara exiryke Ritonõpo waro se toexirykõ se tahtao xine tuaro exiry toto. Yrome tuaro se pyra toto ipunaka. Morara exiryke toto wãnohnõko Ritonõpo mana."

20 Sero nono ritopõpyry poero Ritonõpo jamitunuru enahpyra ehtoh waro toh mana. Ritonõpome nymyry aexiry enetupuhnõko toto. Morara Ritonõpo exiry onenepyra toh mã repe yrome tuaro toto. Ritonõpo poko tuaro mã toto inyrityã eneryke tyya xine. Morara exiryke, “Ritonõpo poko zuaro pyra exiase,” kasaromepyra mã toto tuaro toehse toexirykõke."

21 Ritonõpo waro toh kynexine repe. Yrome kure Kyrihpõkõ onyripyra toto. “Kure mase Ritonõpo,” kara roropa toh kynexine. Naeroro aosenetupuhtohkõ toiparo rokẽ toehse roropa. Tuaro pyra toehse ropa toto ipunaka."

22 “Zuaro ase,” ãko toh mã repe. Yrome tuaropyra toto ipunaka."

23 Orihpỹme Ritonõpo mana. Yrome tosẽkõme Ritonõpo onyripyra toto. Okyno tõ kuhtopõpyry rokẽ eahmãko mã toto tosẽkõme Ritonõpo myakãme. Orihketõ kuhtopõpyry eahmãko rokẽ mã toto. Ahno sã tyrityã te, torõ tõ sã tyrityamo, zakare tõkehko sã tyrityã roropa. Mokarohne kuhtopõpyry rokẽ eahmãko mã toto, tosẽkõme.

"

24 Morara exiryke tuaro pyra toto exiryke turumekase toto Ritonõpo a, toto atapotohme rokene, tyyrypyrykõ poko rokẽ toto ehtohme rahkene, typenetatohkõ poko roropa, enara. Ihximyra toto tyyrypyrykõ xihpyry poko. Oxirumekara. Tyyrypyrykõ poko ehse rokẽ oximõnõko toto."

25 Zae mã Ritonõpo omiry typoko. Yrome ise pyra mã toto. Ajohpe ehtoh ke imyakãmary se rokẽ mã toto. Ritonõpo Kuesẽkõ oneahmara mã toto. Ritonõpo omipona pyra mã toto. Inyrityã rokẽ eahmãko mã toto. Ritonõpo eahmary kyya xine kure mana, mosa rokene.

"

26 Yrome tyyrypyrykõ poko rokẽ mã toto. Morara exiryke turumekase toto Ritonõpo a, tyyrypyrykõ poko rokẽ toto ehtohme. Nohpo tõ roropa musurehpe exĩko mã toto, ipenetatohkõ tytyorõmase exiryke. Oxipoko rokẽ exĩko mã toto."

27 Morararo orutua komo, typyxiãkõ maro se pyra mã toto. Tyoro sã imehnõ poko penetãko toto, orutua kõ oxipoko xihpyryme exĩko roropa toto, nohpo tõ poko toehtohkõ sã oximaro toto imepỹ orutua maro. Naeroro mokaro wãnohnõko Ritonõpo mana, iirypyrykõ epehpyryme.

"

28 Ritonõpo poko tuaro toehtopõpyrykõ rumekary se toh kynexine. Morara exiryke turumekase ropa toto Ritonõpo a, kurã poko osenetupuhpyra toto ehtohme, tyyrypyrykõ poko rokẽ toto ehtohme."

29 Pehme toh mana tyyrypyrykõ ke. Popyra mã toto te, emero otyro se tykyryrykõme rokene, popyra imehnõ rĩko toto, imehnõ zumoxike toto. Imehnõ etapãko toto. Imehnõ wõko roropa toto. Atatapoĩko toto. Imehnõ enekunohnõko toto. Oxiehno roropa toto. Iirypyryme toehtohkõ poko rokẽ osekãtopõko toto imehnomo a."

30 Imehnõ kerekeremãko toto. Ritonõpo zehno toto. Imehnõ roropa rĩko toto popyra. Epyrypãko toto typoko xine. Orẽpyra toexirykõ poko osekãtopõko toto. Osenetupuhkehpyra toto tyyrypyrykõ poko. Tumykõ omipona pyra toto."

31 Zae ehtoh waro pyra mã toto. Opehmato pyra mã roropa toto. Imehnõ pyno pyra toto. Imehnõ poko enupunara mã toto."

32 Ritonõpo omihpyry waro toh repe. Ynara ãko Ritonõpo omiry, “Iirypyrymãkõ apotoimo htaka ytõko toh mana, tyyrypyry poko exiketomo,” ãko. Moro waro toh mã repe. Yrome tyyrypyrykõ poko ro toto. Onurumekara toto. Popyra kuhse toto. Imehnomo a tyyrypyrykõ poko exiketomo a, “Kure mase,” ãko roropa mã toto.

"

2

1 Jepe tomo, imehnõ popyra exiry enetupuhnõko matohu? Imepỹ ekaroryhtao popyra oya xine, popyra roropa matose, isaaro oexirykõke. Imepỹ rypyry enetuputyryhtao oya xine, mokyro sã tyyrypyhpyke awahtao xine, popyra oehtohkõ waro roropa matose."

2 Zae Ritonõpo exiry waro sytatose, iirypyrymãkõ apiakaryhtao eya. Tyyrypyry poko exiketõ apiakãko Ritonõpo mana."

3 Yrome amarokõ ke? Imehnõ iirypyrymãkõ sã matose. “Mokaro popyra,” ãko matose repe. Yrome mokaro sã matose, popyra. Naeroro awãnohtorỹko roropa Ritonõpo mana."

4 Tuhke kuãnohpopyra xine mana kyyrypyrykõ poko. Axĩ pyra iirypyrymãkõ wãnohpõko roropa mana, oorypyrykõ rumekary se exiryke oya xine. Opyno xine Ritonõpo mana. Zuaro matose repe. Yrome ynara ãko matose, “Kuãnohpyra xine Ritonõpo mana. Naeroro kyyrypyrykõ poko sehtone,” ãko matose."

5 Yrome onetarahko sã matose, aomipona se pyra oexirykõke. Naeroro awãnohpotorỹkohxo Ritonõpo mana, kurãkõ apiakatoh po. Morara ahtao kyyrypyrykõ zehno Ritonõpo ehtoh enẽko sytatose. Zae kuapiakarykõ enẽko roropa sytatose."

6 Kuepehmatorỹko Ritonõpo mana, emero porehme, kyyrypyrykõ epehpyryme. Kurãkõ epehmãko kurã ke. Iirypyrymãkõ epehmãko popỹ ke."

7 Toitoine matose kure imehnõ riry poko penekehpyra. Morara awahtao xine kure oexirykõ se matose. “Kure mase. Tuisamehxo roropa mase,” kary etary se matose Ritonõpo a. Orihpỹme oexirykõ se roropa matose jũme. Amarokõ rĩko orihpỹme Ritonõpo mana."

8 Mãpyra imehnõ mã typenetatohkõ se rokẽ toto. Zae ehtoh rumekãko toto, azahkuru rokẽ toehtohkõme. Mokaro zehno Ritonõpo exĩko mana. Toto wãnohnõko roropa mana."

9 Mame iirypyrymãkõ etuarimãko, tuãnohse toexirykõke. Jetũ exĩko mã toto, juteu tõ osemazuhme. Mame juteutõkara roropa."

10 Yrome kure imehnõ rihpõkomo a, “Kure mase,” ãko eya xine mana. Kure toto rĩko Ritonõpo mana. Torẽtyke pyra toto rĩko roropa mana, juteu tõ osemazuhme. Mame juteutõkara roropa."

11 Zae rokẽ Ritonõpo kuepehmatorỹko mana juteu tomo, juteutõkara, enara.

"

12 Juteutõkara typapeke pyra, Ritonõpo nymeropohpyry Moeze a, moro pyra mã toto. Naeroro Ritonõpo omipona pyra mã toto. Orihnõko rokẽ toto, jũme, tyyrypyrykõ epehpyryme. Ritonõpo nymeropohpyry waro pyra ro tahtao xine orihnõko mã toto. Mame juteu tõ mã Ritonõpo nymeropohpyry nae. Yrome aomipona pyra roropa toh mana. Naeroro iirypyrykõ epehmapõko Ritonõpo mana tynymeropohpyryae ro eya xine."

13 Ynara exiryke, Ritonõpo nymeropohpyry etaryhtao rokẽ, etananõ iirypyryme ro mã toto, aomipona pyra toto ahtao. Yrome aomipona toehse toto ahtao, kure toto rĩko Ritonõpo mana."

14 Ritonõpo nymeropohpyry Moeze a, moro waro pyra mã juteutõkara. Yrome tõsenetupuhtopõpyrykõ poe rokẽ Ritonõpo omipona toehse mã toto. Tamoreme xine tyyrypyrykõ poko osenetupuhnõko mã toto, Ritonõpo nymeropohpyry waro pyra ro toto ahtao."

15 Mame toto nyrityã eneryke kyya xine zuaro sytatose, Ritonõpo nymeropohpyry tymerose sã mã ikurohtao xine. Moro waro sytatose, kure toto ehtoh eneryke kyya xine. Morararo zae ehtoh waro toexirykõke tyyrypyrykõ poko toehse toto ahtao ehxirõko mã toto. Kure toto ahtao ehxiropyra mã toto Ritonõpo nymeropohpyry tymerose exiryke sã toto kurohtao."

16 Morohne poko imehnõ amorepãko ase omi kurã poko toto amoreparyhtao ya. Imeĩpo Jezu Kyrixtu kuapiakatorỹko mana Ritonõpo omi poe. Kuosenetupuhtopõpyrykõ enẽko roropa mana tokare pyra kuosenetupuhtohkõ ahtao ro.

"

17 Amarokõ ke, juteu tomo? Moeze nymerohpyry enetuputyryke oya xine, “Ritonõpo nymenekahpyryme ase, typoetoryme,” ãko matose. Epyrypãko matose Ritonõpo nymeropohpyry Moeze a waro oexirykõke. Kure matose osekarõko repe."

18 Tõmipona kuexirykõ se Ritonõpo mana. Moro waro matose repe. Inymeropohpyry poko tamorepase oexirykõke zae ehtoh waro matose repe."

19 (19-20) “Zuaro pyra exiketõ amorepaneme ase,” ãko matose repe. “Atamorepahnõ amorepaneme ase te, putupyra exiketõ amorepaneme te, zuaro pyra exiketõ amorepaneme te, zae ehtoh waro ase emero,” ãko matose, Ritonõpo nymeropohpyry nae oexirykõke repe."

20 (-)"

21 Yrome imehnõ amoreparyhtao ro oya xine, oorypyrykõ poko ro matose. Imehnomo a ynara ãko matose, “Imehnõ mõkomory osematonanohtou,” ãko matose repe. Yrome ematonanohnõko roropa matose."

22 “Imehnõ nohpo poko pyra ehtoko,” ãko matose. “Imehnõ orutua poko pyra ehtoko,” ãko roropa matose nohpo tomo a. Yrome nohpo tõ poko matou? Mame Ritonõpo myakãme ahno nyrityã se pyra matose repe. Yrome itapyĩ tae inyrityã arõko matose, imaro oturutoh tae."

23 Ritonõpo nymeropohpyry waro oexirykõ poko epyrypãko matose repe, yrome Ritonõpo hxirõko sã matose aomipona pyra awahtao xine."

24 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme, “Iirypyryme oexirykõke juteu tomo, Ritonõpo kerekeremãko juteutõkara mana,” me tymerose.

"

25 Ritonõpo nymeropohpyry omipona awahtao xine, juteume oehtohkõ kure mana. Yrome Ritonõpo nymeropohpyry omipona pyra awahtao xine, oty kure juteume oehtohkõ nae? Arypyra, popyra rokẽ mana."

26 Imehnõ juteutõkara repe. Yrome Ritonõpo nymeropohpyry omipona toehse ahtao, typoetoryme mokaro rĩko Ritonõpo mana. Juteume exiketõ sã exĩko mã toto."

27 Naeroro, juteu tõme matose repe, yrome ohxirotorỹko mã juteutõkara, Ritonõpo nymeropohpyry omipona pyra oexirykõke. Ritonõpo omiry nae matose, tymerose exiryke. Juteume roropa matose. Yrome aomipona pyra matose. Mãpyra mokaro juteutõkara Ritonõpo omipona exĩko mã toto, juteume pyra tahtao xine."

28 Onokãkõ juteume nymyry nae? Onokãkõ Ritonõpo poetoryme nymyry nae? Ritonõpo poetoryme nymyry pyra mã mokaro juteu pũ ke rokẽ exiketomo, jaĩpotapihpyry isahkatyamo."

29 Yrome juteu tõ nymyry mokaro, Ritonõpo poetoryme nymyry exiketomo tukurohtao xine. Tytyorõmase mokaro kurohtao Ritonõpo zuzenu a mana, Moeze nymerohpyry omipona toexirykõke pyra. Mokaro Ritonõpo zamaro mã toto. “Kure mase,” ãko Ritonõpo eya xine mana, morara kara ahno ahtao ro.

"

3

1 “Morara ahtao otyme kure juteume exiry? Otyme kure roropa aipotapihpyry sahkary?” ãko matose otarãme."

2 Kure ro nase juteume exiry. Ynara exiryke, tõmihpyry tokarose Ritonõpo a juteu tomo a."

3 Toitoine juteu tõ onenetupuhpyra toehse repe. Yrome mokaro sã pyra Ritonõpo mana. Zae exikehpyra mana ipunaka."

4 Ritonõpo zae exikehpyra mana. Imehnõ ajohpe ahtao ro emero porehme zae ro mana. Ynara tymerose Ritonõpo omiryme sero poko,

“Zae oexiry poko utuarõtanohpõko mase õtururuhtao.

Kure rokẽ oehtoh poko zuaro kamexipõko mase imehnomo a ohxiroryhtao,”me tymerose pake.

"

5 Otarãme kyyrypyrykõ poko kuahtao xine ro Ritonõpo kure ehtoh enetupuhnõko imehnõ mana. Otara ãko sytatou morara ahtao? Morara ahtao, “Ritonõpo zae pyra mana kuãnopyrykohtao,” ãko imepỹ mã otarãme repe. Morara katopõpyry totase ya imehnomo a repe."

6 Azahkuru morara kary ipunaka. Ritonõpo zae pyra ahtao, seropõkõ apiakasaromepyra exiry.

"

7 “Yrome yyrypyry poko jahtao imehnõ tuarõtanohpõko ase emero motye kuhse Ritonõpo zae ehtoh poko. Morara ahtao oty katohme juãnohnõko nae yyrypyry poko?"

8 Naeroro kyyrypyrykõ poko sehtone Ritonõpo rokẽ kure exiry enetohme imehnomo a,” ãko otarãme repe. “Ỹ, morara ãko Pauru,” ãko imehnõ mã repe, ykerekeremananomo, yhxirotohme repe. Mokaro wãnohnõko Ritonõpo mana, zae rokene, toto rypyry epehpyryme.

"

9 Morarame otarãme ynara ãko matose, “Juteume kuexirykõke kurehxo sytatose, juteutõkara kure hkopyra toh mana,” ãko otarãme matose repe. Arypyra, pake kuuruatose moro poko. Juteu tõ sã juteutõkara mana. Tyyrypyhpyke sytatose oxisamo. Kyyrypyrykõ rumekary waro pyra sytatose."

10 Ynara ãko Ritonõpo omiry moro poko,

“Sero nono po kurãkõ pyra mã ipunaka.

Emero porehme tyyrypyhpyke toehse.
"

11

Zae ehtoh waro exiketõ pyra roropa mã ipunaka.

Ritonõpo omipona se exiketõ pyra mã ipunaka roropa.
"

12

Toeramase ropa toto Ritonõpo winoino.

Ritonõpo waro ehxĩpo tyyrypyrykõ poko toehse ropa toto, emero porehme.
Kure toehtohkõ poko pyra toto, emero porehme.
"

13

Aomirykõ onekunohto mana.

Ajohpe xihpyry aomirykõ mana, opi orihmatõ samo.
Okoi epity sã aomirykõ mana.
"

14

Imehnõ kerekeremãko mã toto tõmirykõ xihpyry ke.
"

15

Axĩ imehnõ osanumãko toto.

Axĩ imehnõ etapãko roropa toto.
"

16

Imeimehnõ ryhmãko toto.

Toto tuarimapõko roropa toto.
"

17

Kure toexirykõ waro pyra toto imehnõ maro.
"

18

‘Ritonõpo, tuisa imehxo mase, yna esemy,’ kara mã toto,”me tymerose pake Ritonõpo omiryme.

"

19 Ritonõpo nymeropohpyry omipona se exikety ahtao, mame toiro tyyrypyry poko toehse ropa ahtao, Ritonõpo omipona pyra toehse. Popyra mã ipunaka Ritonõpo a, imehnõ iirypyrymãkõ samo. Ritonõpo ezukuru waro pyra toehse ynororo, tyyrypyhpyke toehse toexiryke."

20 Ekurãkasaromepyra sytatose Ritonõpo nymeropohpyry omipona kuehtohkõme. Ritonõpo nymeropohpyry kutuarõtanohtorỹko rokẽ mana kyyrypyrykõ poko.

"

21 Yrome seromaroro Ritonõpo a tõsenetupuhtopõpyry tonepose kyya xine iirypyrymãkõ kurãkary poko tyya. Tynymeropohpyry omipona kuexirykõke kukurãkatorỹko Ritonõpo nae? Arypyra ipunaka. Ynara kutuarõtanohtorỹko Moeze nymerohpyry mana, imehnõ urutõkõ nymerotyã roropa,"

22 iirypyrymãkõ kurãkãko Ritonõpo mana Jezu Kyrixtu enetuputyryke eya xine. Emero Kyrixtu enetupuhnanõ kurãkãko Ritonõpo mana, oxisã tyyrypyhpyke kuexirykõke emero porehme."

23 Kymarokõ emero tyyrypyhpyke. Osepune pyra sytatose, Ritonõpo kure exiry maro."

24 Yrome Ritonõpo kypyno xine ipunaka. Morara exiryke enetuputyryhtao kyya xine kukurãkatorỹko ropa mana, Jezu Kyrixtu orihtopõpyry ke. Aorikyry ke topekahse sytatose kyhxiropyra xine joroko tamuru ehtohme."

25 Ritonõpo Tumũkuru ekarone aorihtohme, iirypyrymãkõ kurãkatohme tyya, enetuputyryhtao eya xine. Tumũkuru tokarose kure toehtoh poko imehnõ tuarõtanohtohme iirypyrymãkõ kurãkaryhtao eya. Osemazuhme aporo kuãnohpopyra xine aporo Ritonõpo kynexine kyyrypyrykõ poko."

26 Yrome seromaroro kyyrypyrykõ epehmapõko Ritonõpo mana. Emỹpõko mana, zae aehtoh waro imehnõ ehtohme, iirypyrymãkõ kurãkaryhtao eya. Morarame Tumũkuru ekaroryke zae toehtoh poko kutuarõtanohtorỹko Ritonõpo mana. Iirypyrymãkõ kurãkary poko roropa kutuarõtanohtorỹko mana, Jezu enetuputyryke eya xine.

"

27 Morara ahtao oty poko epyrypãko sytatou? “Ypoe rokẽ kure jenẽko Ritonõpo mana,” ãko sytatou? Arypyra. “Ritonõpo nymeropohpyry omipona jehtopõpyryke kure jenẽko Ritonõpo mana,” ãko roropa sytatou? Arypyra roropa. Aomipona pyra sytatose ipunaka. Enetuputyryke rokẽ kyya xine tukurãkase sytatose."

28 Seromaroro zuaro sytatose. Kukurãkatorỹko Ritonõpo mana Kyrixtu enetuputyryke rokẽ kyya xine, inymeropohpyry omipona kuexirykõke pyra."

29 Juteu tõ rokẽ esẽme Ritonõpo nae? Arypyra, juteu tõ esẽme mana, juteutõkara esẽme. Emero esẽme mana, enara."

30 Toiro Ritonõpo mana. Juteu tõ kurãkãko mana Jezu enetuputyryke eya xine. Morararo juteutõkara kurãkãko Ritonõpo mana tonetuputyryke eya xine roropa."

31 Morara ahtao Kyrixtu enetuputyryke kyya xine Ritonõpo nymeropohpyry rumekãko sytatou? Arypyra, onurumekara sytatose. Jezu enetuputyryhtao kyya xine, inymeropohpyry omipona kuhse sytatose exĩko.

"

4

1 Mame otarãme imepỹ juteu ynara ãko, “Morara ahtao otara ãko sytatou kytamurukõ Aparão poko? Oty pokoino Aparão tukurãkase Ritonõpo a?” ãko, ekaropõko otarãme."

2 Etatoko pahne, tamoreme kure Aparão toehse ahtao, Ritonõpo nymeropohpyry omipona toexiryke, otarãme kure toexiry poko epyrypary repe. Yrome Ritonõpo netaryme kure toexiry poko epyrypasaromepyra kynexine."

3 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme, “Ritonõpo tonetupuhse Aparão a. Naeroro enetuputyryke eya iirypyry korokane Ritonõpo. Mame kure tonese Ritonõpo a,” ãko Ritonõpo omiry."

4 Erohketõ erohnõko mana. Mame epehpyry apoĩko mã toto, toerohtamitukõme. Moro epehpyry perezẽtime rokẽ pyra mana, aerohtamitukõme tokarose."

5 Yrome iirypyrymãkõ kurãkary ropa Ritonõpo a moro sã pyra mana. Tonetupuhnanomo a, “Kure mase, tukurãkase ropa ya,” ãko Ritonõpo mana. Yrome morara kara mana tamoreme kure toehtoh kuhnanomo a."

6 Sero poko tymerose Tawi a pake, tãkye exiketõ poko iirypyrykõ kurãkary ke Ritonõpo a, tamoreme kure toehtoh onukuhpyra toto ahtao."

7 Ynara tymerose Tawi a,

“Tãkye kuhse mokaro mana tyyrypyrykõ tykorokase exiryke Ritonõpo a.

Iirypyrykõ onenepyra toehse roropa Ritonõpo mana.
"

8

Morararo tãkye kuhse iirypyrymanõpo mana,

tyyrypyry tykorokase exiryke Kuesẽkomo a,”tykase. Moro tymerose pake Tawi a.

"

9 “Tãkye kuhse mokaro,” tykase Tawi juteu tõ poko rokẽ pyra. Juteutõkara roropa morararo mana. Ynara ãko ase Ritonõpo omi poe, “Ritonõpo tonetupuhse Aparão a. Naeroro Ritonõpo enetuputyryke eya, tukurãkase Ritonõpo a,” ãko."

10 Otara ahtao Aparão tukurãkase nae? Aĩpotapihpyry sahkaxĩpo tukurãkase nae Ritonõpo a? Arypyra, onysahkara ro ahtao tukurãkase Ritonõpo a."

11 Imeĩpo tyaĩpotapihpyry tysahkapose Aparão a, imehnõ tuarõtatohme ikurãkatopõpyry poko Ritonõpo a. Ritonõpo enetuputyryke eya, tukurãkase ynororo onysahkara ro ahtao. Naeroro emero Ritonõpo enetupuhnanõ tamurume Aparão mana. Juteutõkara roropa tukurãkase mã toto Ritonõpo a tyaĩkõ potapihpyry onysahkara ahtao ro, Aparão kurãkatopõpyry saaro."

12 Morararo juteu tomo, Aparão paryme mã toto, jaĩkõ potapihpyry tysahkase exiryke rokẽ pyra. Aparão paryme mã toto Ritonõpo enetuputyryke tyya xine, enetupuhtopõpyry saaro Aparão a. Tyaĩkõ potapihpyry onysahkara ahtao ro tukurãkase toto Ritonõpo a Aparão kurãkatopõpyry saaro.

"

13 Ynara tykase Ritonõpo Aparão a, “Seropõkõ esẽme orĩko ase apakõ maro, enara,” tykase Ritonõpo Aparão a. Morara tykase Ritonõpo tynymeropohpyry omipona exipitopyra Aparão ahtao. Tosẽme Ritonõpo tonetupuhse Aparão a exiryke tukurãkase exiryke roropa eya, morara tykase Ritonõpo eya."

14 Kurãkõ ekarõko Ritonõpo mana tynymeropohpyry omipona exiketomo a rokẽ pyra. Tynymeropohpyry omipona exiketomo a rokẽ kurãkõ ekaroryhtao toiparo rokẽ Jezu senetupuhtory. Toiparo rokẽ roropa, “Kurãkõ ekarõko ase oya xine,” tykase Ritonõpo exiry kyya xine."

15 Tynymeropohpyry omipona pyra exiketõ wãnohnõko Ritonõpo mana. “Jomipona pyra matose,” kara Ritonõpo mana tynymeropohpyry onetapỹnỹpo tomo a, aomiry waro pyra toto exiryke.

"

16 Naeroro omomỹke pyra Ritonõpo mana, “Kurãkõ ekarõko ase oya jenetuputyryke oya,” tykase ynororo Aparão a. Toipe Ritonõpo mana, tõmihpyryae ro mana. Naeroro kurãkõ ekarõko kyya xine mana emero tonetupuhnanomo a, Aparão a ekarotopõpyry saaro. “Ynymeropohpyry omipona exiketomo a rokẽ kurãkõ ekarõko ase,” kara Ritonõpo kynexine. Yrome ynara tykase ynororo, “Jenetupuhnanomo a kurãkõ ekarõko ase emero,” tykase ynororo. Naeroro Ritonõpo a kytamurukõme Aparão mana, Ritonõpo enetuputyryke kyya xine, enetupuhtopõpyry saaro Aparão a."

17 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme, “Jomi poe tuhke patapõkõ ynara ãko, ‘Kytamurukõme Aparão mana isaaro Ritonõpo enetuputyryke kyya xine,’ ãko,” tykase Ritonõpo Aparão a. Ritonõpo tonetupuhse Aparão a, aorihtyã ẽsemãkaponeme ropa kynenetupuhne. Tõmiry ke emero tyriry waro exiketyme roropa, kynenetupuhne."

18 “Apakõ tuhke emãnõko mana, ekuhpỹme exĩko mã toto,” tykase Ritonõpo Aparão a. “Ypoe tuhke patapõkõ tamurume exĩko mase,” tykase. Mame zae Ritonõpo omiry ehtoh tonetupuhse Aparão a. “Tõmihpyryae ro kure jyrĩko Ritonõpo mana,” tykase Aparão tyya rokene. Yronymyryme tonetupuhse eya. Emũkuasaromepyra tahtao, tãhpome toexiryke, toraximase ynororo. “Umũkuru ekarõko ya Ritonõpo mana,” tykase."

19 Tãhpome toehse Aparão, 100me exisasaka jeimamyry taropose eya. “Emũkuasaromepyra ase orihsasaka jexiryke,” tykase Aparão tyya rokene. “Ypyty Sara roropa kunumixime mana, emũkuasaromepyra ynororo roropa,” tykase tyya rokene. Yrome Ritonõpo omiry zae ehtoh onenetupuhkehpyra kynexine, emũkuara tahtao ro."

20 Ritonõpo onenetupuhkehpyra kynexine. “Nary rokene,” kara roropa kynexine. “Seropõkõ esẽme orĩko ase, apakõ roropa,” katopõpyry poko Ritonõpo a wenikehpyra kynexine. Ritonõpo enetuputyryke, tyjamihtase Aparão. Mame, “Kure mase,” tykase ynororo Ritonõpo a."

21 Ritonõpo jamitunuru poko tonetupuhse Aparão a exiryke, Ritonõpo nekarory apoiry waro kynexine."

22 Morara exiryke roropa Ritonõpo enetuputyryke eya, Aparao kurãkane Ritonõpo. Kurãme tyrise ynororo."

23 Moro tymerose Ritonõpo omiryme, “Kunukurãkane Ritonõpo. Kurãme tyrise ynororo,” tykase. Moro tymerose Aparão poko rokẽ pyra."

24 Kypoko xine moro tymerose roropa, tukurãkase kuexirykõke Ritonõpo a. Kurãkõme tyrise sytatose roropa, Kuesẽkõ Jezu ẽsemãkapohpõ enetuputyryke kyya xine."

25 Tumũkuru tokarose Ritonõpo a aorihtohme kyyrypyrykõ pokoino. Mame tõsemãkapose ropa ynororo kukurãkatohkõme.

"

5

1 Mame tukurãkase kuexirykõke Ritonõpo a, Kuesẽkõ Jezu Kyrixtu enetuputyryke kyya xine, Ritonõpo epeme sytatose toehse."

2 Ipokoino toenupunase kypoko xine Ritonõpo, tonetupuhse kyya xine exiryke. Ritonõpo maro tuisame kuehtohkõ eraximãko sytatose. Naeroro atãkyemãko sytatose."

3 Kuetuarimarykohtao roropa atãkyemãko sytatose. Ynara exiryke, kuetuarimarykõke kuoseanahtorykõ waro exĩko sytatose."

4 Mame kuoseanahtorykohtao, “Kure mase,” ãko Ritonõpo mã kyya xine. “Kure mase,” kary Ritonõpo a eraximaryke kyya xine, penekehpyra sytatose Ritonõpo maro kuehtohkõ eraximary poko kyya xine."

5 Ritonõpo maro kuehtohkõ eraximaryhtao kyya xine atasamara sytatose, toiparo rokẽ pyra eraximaryke kyya xine. Ritonõpo imehnõ pyno ipunaka. Kypyno xine roropa mana. Naeroro Tuzenu kurã ekaroase kyya xine, kukurohtaka xine aomõtohme, imehnõ pyno roropa kuehtohkõme.

"

6 Kuatakorehmarykõ waro pyra ro kuahtao xine, Kyrixtu kynorihne, aorihtohpo toehse ahtao. Tumy omi poe kynorihne iirypyryme kuahtao xine ro."

7 Tupime sã kuorikyrykõ kyya xine mana imepỹ kurã orihpyra ehtohme. Otarãme toitoine toorikyry zuno pyra exikety osekarõko mana orihtohme tope kurã orihpyra ehtohme."

8 Yrome moro motye kuhse kypyno xine Ritonõpo ehtoh mana. Iirypyryme ro kuahtao xine Kyrixtu kynorihne kymyakãkõme, orihpyra kuehtohkõme."

9 Toorikyry ke kure kyriatose Ritonõpo neneryme. Naeroro kypyno xinehxo toexiryke jũme kypoko xine enupunãko mana, kyzehno xine pyra Ritonõpo ehtohme."

10 Pake Ritonõpo zehno ehse kymarokõ repe. Yrome tope tome kyriatose Tumũkuru orikyry ke. Seromaroro Kyrixtu tõsemãse ropa exiryke kyjamihtanohtorỹko mana, tõmipona kuehtohkõme, jũme orihpỹme toexiryke."

11 “Jepe tõ matose,” tykase Ritonõpo kyya xine. Kuesẽkõ Jezu Kyrixtu Ritonõpo epeme kyriatose, kypyno xine toexiryke, toorihse toexiryke roropa kymyakãkõme. Naeroro atãkyemãko sytatose Ritonõpo epeme toehse kuexirykõke.

"

12 Pake, toirõ Atão iirypyryme toehse. Mame mokyro poe tonuruse seropõkõ emero porehme. Ipoenõ emero iirypyryme toehse Ritonõpo a tyyrypyhpyke Atão exiryke. “Orihnõko mã iirypyrymãkomo,” tykase Ritonõpo. Naeroro ahno emero orihketõme toehse roropa, tyyrypyhpyke toexirykõke, emero porehme."

13 Seropõkõ iirypyryme toh kynexine tynymeropohpyry onymeropopyra ro Ritonõpo ahtao Moeze a. Yrome, “Iirypyryme matose,” kara Ritonõpo kynexine aporo eya xine, tynymeropory onymeropopyra ahtao ro Moeze a."

14 Mame Atão ehtopõpyry poe Moeze ehtopõpyry pona orihnõko emero seropõkomo. Atão rypyry sã pyra imehnõ rypyry kynexine otarãme, Atão ehtopõpyry sã pyra toexirykõke, Ritonõpo omipona pyra Atão exiryke. Yrome isaaro toorihse roropa toto.

Mame Atão ehtopõpyry kynexine imepỹ poko enetupuhtohme, kapu ae aepyry enetupuhtohme, oehpyra ro ynororo ahtao."

15 Tuhkãkõ toorihse Atão rypyry pokoino. Mãpyra Ritonõpo nyrihpyry kure kuhse mana. Kypyno xine kuhse mana. Jamihme roropa mana. Iirypyrymãkõ kurãkãko tuhke, Jezu Kyrixtu pokoino, toorihse exiryke kyyrypyrykõ epehpyryme."

16 Atão toiro kynexine repe. Yrome ipoenõ, ipakõ roropa emero iirypyryme toehse Ritonõpo a Atão rypyry pokoino. “Iirypyryme matose ya,” tykase Ritonõpo eya xine. Mãpyra Jezu Kyrixtu a tukurãkase ropa mã toto. Seromaroro, “Zae mase ya,” ãko Ritonõpo mana Atão pakomo a Jezu enetuputyryhtao eya xine. Atão rypyry toiro repe. Yrome moro pokoino popyra toehse tuhkãkomo. Mãpyra Ritonõpo nekarohpyry ke rokẽ tuhkãkõ tyyrypyry poko exiketõ kurãkõme exĩko ropa mana. Orihpỹme exĩko roropa mana."

17 Ajohpe pyra mana. Toiro rypyry pokoino orihketõme seropõkõ toehse toirõ poe. Yrome Atão nyrihpyry motye kuhse imepỹ nyrihpyry mana, Jezu Kyrixtu nyrihpyry. Ritonõpo nekarohpyry tapoise kyya xine ahtao, kukurãkatone ropa. Kure kyritorỹko ropa mana. Mame tuisame exĩko sytatose, Jezu Kyrixtu pokoino.

"

18 Naeroro Atão Ritonõpo omipona pyra kynexine. Iirypyry pokoino isaaro seropõkõ toehse popyra, emero porehme. Mãpyra Kyrixtu Tumy omipona toexiryke ipunaka toorihtopõpyry ke kukurãkatone ropa kyhxiropyra xine joroko tamuru ehtohme, kyyrypyrykõ xihpyry poko pyra kuehtohkõme, orihpỹme kuehtohkõme roropa, enara."

19 Tuhkãkõ iirypyryme toehse kynexine toiro orutua pokoino, Ritonõpo omipona pyra aehtopõpyry pokoino. Mãpyra Ritonõpo omipona Kyrixtu ehtopõpyryke, toorikyry ke tuhkãkõ tukurãkase ropa eya.

"

20 Ritonõpo a tynymeropohpyry tokarose Atão pakõ amorepatohme, iirypyryme toehtohkõ waro toto ehtohme. Yrome tyyrypyrykõ poko itamurumehxo toehse toto seropõkomo. Orihnõko mã toto emero, iirypyryme toexirykõke. Ritonõpo maro pyra exĩko mã toto. Yrome Ritonõpo itamurumehxo seropõkõ pyno mana."

21 Naeroro kyyrypyrykõ pokoino orihketõme toehse sytatose. Morara exiryke Tumũkuru Kyrixtu tonehpose aorihtohme kymyakãkõme. Kypyno xine toexiryke kukurãkatorỹko mana, orihpỹme kuehtohkõme, jũme Jezu Kyrixtu kuesẽkõ maro kuehtohkõme.

"

6

1 Kurãkõ onekarokehpyra Ritonõpo mana kyya xine iirypyryme kuahtao xine ro. Naeroro otarãme ynara ãko imepỹ mana, “Morara ahtao kyyrypyrykõ poko ro sehtone, itamurumehxo kypyno xine Ritonõpo ehtoh waro imehnõ ehtohme.”"

2 Arypyra. Morara kara ehtoko. Aorihtyã ekepyry oseremara mana. Mokyro saaro sytatose, kyyrypyrykõ poko pyra, Kyrixtu enetuputyryhtao kyya xine kuesẽkõme."

3 Tõpurihkase kuahtao xine, Jezu Kyrixtu poetoryme kuexirykõ waro imehnõ ehtohme, kyyrypyrykõ turumekase kyya xine, aorihtyã ekepyry oseremara exiry samo. Moro poko osenetupuhtoko."

4 Morarame ipoetoryme tõpurihkase kuahtao xine imaro toorihse sã sytatose. Imaro tonẽse sã roropa sytatose. Kyrixtu kynorihne Tumy omi poe. Moro saaro taroino Jezu Kyrixtu omipona ytoytõko sytatose. Tyjamitunuru poe Tumũkuru ẽsemãkapone ropa Ritonõpo. Emero motye kuhse Ritonõpo jamihme mana. Naeroro tyrisenã sã osenetupuhnõko sytatose, Jezu jamitunuru nae kuexirykõke.

"

5 Typoe kynorihne Kyrixtu wewe pokona. Moro saaro kypoe xine ro kyyrypyrykõ poko pyra sytatose. Mame tyjamitunuru tokarose Ritonõpo a Tumũkuru a tõsemãkapose ropa ahtao eya. Moro saaro Kyrixtu jamitunuru nae sytatose. Kyyrypyrykõ turumekase kyya xine. Kuesẽkõ omipona rokẽ sytatose ijamitunuru nae kuexirykõke."

6 Osemazuhme kyyrypyrykõ poko rokẽ sexiatose. Ipoko exikehpyra sexiatose. Etuarimãko sexiatose. Ahno namoto tosẽ onurumekara. Moro sã kyyrypyrykõ onurumekara sexiatose. Irumekary waro pyra sexiatose. Yrome taroino kyyrypyrykõ poko pyra rokẽ sytatose. Kumykõ omi poe Kyrixtu kynorihne tyjamitunuru ritohme kukurohtaka xine, kyyrypyrykõ poko pyra kuehtohkõme. Naeroro pake kuehtopõpyrykõ sã pyra sytatose, kyyrypyrykõ poko pyra sytatose toehse."

7 Toorihse kuahtao xine oseremara sytatose. Moro sã kyyrypyrykõ poko pyra sehtone, aorikyhpyry samo. Morara kuahtao xine etuarimara sytatose. Mame, “Zae mase ya,” ãko Ritonõpo kyya xine mana."

8 Mame jũme orihpỹme exĩko sytatose Jezu maro. Typoe ro kynorihne Jezu. Isaaro kypoe xine ro kyyrypyrykõ turumekase kyya xine. Naeroro ynara enetupuhnõko sytatose, jũme orihpỹme exĩko sytatose Jezu maro."

9 Kyrixtu tõsemãkapose ropa mana, orihzomopyra aehtohme jũme. Moro waro sytatose. Aorihmaposaromepyra imehnõ mana jũme."

10 Kynorihne Jezu kyyrypyrykõ epehpyryme. Toiro kynorihne orihzomopyra ehtohme jũmãme. Seromaroro orihpỹme ropa mana kure rokẽ Ritonõpo maro."

11 Mame wenikehpyra ehtoko. Kyyrypyrykõ turumekase kyya xine. Ipoko pyra toehse sytatose. Taroino Ritonõpo omipona rokẽ ytoytõko sytatose tyrisenã sã kuosenetupuhtohkõ toehse exiryke. Kure rokẽ Jezu Kyrixtu maro sytatose.

"

12 Epohnohpyra ehtoko oorypyrykõ poko, oexirykõ poko. “Yyrypyry poko ehxi,” kara ehtoko. Iirypyryme oehtohkõ poko penetara ehtoko. Oorypyrykõ poko pyra ehtoko ipunaka."

13 Tyyrypyrykõ poko exiketõ wãnohnõko Ritonõpo mana. Yrome Ritonõpo omipona exiketõ kapu aka ytõko mã toto. Osemazuhme aporo oorypyrykõ poko mexiatose. Yrome seromaroro Ritonõpo omipona rokẽ ytoytõko matose. Morara exiryke, “Jesẽme mase,” kara ehtoko ipunaka joroko tamuru a. “Õmi poe yyrypyry poko ase,” kara roropa ipunaka eya. Yrome Ritonõpo a rokẽ, “Yna esẽme mase,” kahtoko. “Ajamitunuru ekaroko yna a, zae yna ehtohme, õmipona,” kahtoko eya."

14 Oorypyrykõ poko pyra ehtoko, Ritonõpo nymeropohpyry Moeze a ohxiropyra xine ehtohme. Ritonõpo namotome rokẽ toehse matose, eya tukurãkase oexirykõke.

"

15 Seromaroro tukurãkase sytatose Ritonõpo a inymeropohpyry omipona kuexirykõke pyra. Imũkuru orikyry enetuputyryke kyya xine tukurãkase sytatose. Yrome ynara kara ehtoko, “Ritonõpo nymeropohpyry omipona pyra kuahtao xine ro tukurãkase sytatose. Naeroro kyyrypyrykõ poko ro sehtone,” kara ehtoko."

16 Imepỹ poetoryme oexirykohtao aomipona oehtohkõme, inamotome exĩko matose. Mame oesẽkõ onurumekara matose, ipyno oexirykõke. Moro saaro tyyrypyrykõ poko exiketõ tyyrypyrykõ onurumekara mã toto. Yrome matose Ritonõpo omipona se toehse. Zae exĩko roropa matose Ritonõpo maro jũme. Moro poko wenikehpyra ehtoko."

17 Osemazuhme oorypyrykõ poko mexiatose. Yrome Ritonõpo omiry etaryke oya xine, tonetupuhse oya xine. Ãtamorepatopõpyrykõ omipona toehse matose yronymyryme. Moro poko, “Kure mase Papa kapuaono,” ãko ase Ritonõpo a."

18 Tyyrypyry poko exiketõ tymyhse sã mã toto. Yrome Ritonõpo jamitunuru tomõse okurohtaka xine, oorypyrykõ poko pyra oehtohkõme. Seromaroro joroko tamuru omipona pyra matose. Ritonõpo omipona rokẽ matose."

19 Oya xine oturũko ase tarõkõ oturutoh saaro oorypyrykõ rumekary waro pyra oexirykõke, Ritonõpo omipona exiry waro pyra roropa oexirykõke. Osemazuhme oorypyrykõ poko se mexiatose. Zae pyra oehtohkõ poko mexiatose. Popyra oehtohkõ poko mexiatose roropa. Mãpyra seromaroro osekarotoko ipunaka Ritonõpo a zae rokẽ oehtohkõme, kure ehtoh poko rokẽ oehtohkõme ineneryme.

"

20 Oorypyrykõ poko awahtao xine zae oehtohkõ poko pyra mexiatose."

21 Morara exiryke otyme kure oya xine oorypyrykõ poko oehtopõpyrykõ nae? Arypyra. Oorypyrykõ poko oehtopõpyrykõ poko ehxirõko matose seromaroro. Tyyrypyry poko exiketõ toorihse ahtao, ameke rokẽ exĩko mã toto Ritonõpo a jũme, tyyrypyrykõ epehpyryme."

22 Yrome seromaroro oorypyrykõ poko pyra oehtohkõme tymyhpokase ropa sã matose, Ritonõpo namotome rokẽ oehtohkõme. Naeroro tõmipona oritorỹko Ritonõpo mana. Mame imeĩpo orihpỹme oritorỹko roropa mana jũme."

23 Ynara exiryke, kyyrypyrykõ epehpyryme orihnõko sytatose. Yrome Ritonõpo nekarohpyry ke orihpyra sytatose jũme. Jezu Kyrixtu kuesẽkõ marõme exĩko sytatose, toorihse exiryke kymyakãkõme.

"

7

1 Moeze nymerohpyry mã kuamorepara xine toehse, Jezu Kyrixtu omipona kuexirykõke. Wekyry tomo, ynara waro matose, kowenu omiry sã Ritonõpo nymeropohpyry mana. Aomipona sytatose orihpyra kuahtao xine rokene. Toorihse kuahtao xine aomipona exikehnõko sytatose."

2 Niotakety morararo mana. Niotakety tynio maro exĩko mana toorihtoh ponãmero. Ritonõpo nymeropohpyry poe ipytyme exĩko mana tynio orikyry ponãmero. Yrome toorihse inio ahtao tynioke pyra ropa nohpo exĩko mana. Toorihse inio exiryke pytỹpome toehse ynororo."

3 Naeroro imepỹ orutua maro mokyro toehse ahtao, orihpyra ro inio ahtao popyra mana. Iirypyryme mana. Yrome toorihse inio ahtao, tynioke pyra toehse ropa mana. Kowenu omihpyryae ro iniotary ropa kure mana. Morararo Ritonõpo nymeropohpyryae ro mana. Iirypyryme pyra mana imepỹ maro iniotary ropahtao, inio toorihse exiryke."

4 Wekyry tomo, osemazuhme azahkuru sexiatose. Ynara sosenetuputyatose, “Kure sytatose Ritonõpo a inymeropohpyry omipona kuexirykõke,” sytatose repe. Yrome seromaroro azahkuru kuosenetupuhtohkõ turumekase kyya xine, tynio ekepyry rumekatopõpyry sã nohpo a. Ynara enetupuhnõko sytatose, Ritonõpo a tukurãkase sytatose inymeropohpyry omipona kuexirykõke pyra. Yrome Jezu orihtopõpyry enetuputyryke kyya xine tukurãkase sytatose. Seromaroro aẽsemamyhpyry ropa poetoryme toehse sytatose. Naeroro Jezu omipona ytoytõko sytatose."

5 Kypenetatopõpyrykõ xihpyry poko kuahtao xine, kyyrypyrykõ poko ehse kymarokomo. Mame, “Morohne poko pyra ehtoko,” karyke Ritonõpo a, tynymeropohpyryae, itamurumehxo kyyrypyrykõ poko se sexiatose. Yrome kyyrypyrykõ onurumekara kuahtao xine ameke rokẽ exĩko sytatose Ritonõpo a toorihse kuahtao xine."

6 Moeze nymerohpyry omipona se kuehtopõpyrykõ kymykyrykõ sã kynexine. Yrome Jezu kynorihne kymyakãkõme. Morara exiryke seromaroro Ritonõpo omipona kuexirykõ waro sytatose. Aomipona ytoytõko sytatose Moeze nymerohpyry omipona kuexirykõke pyra. Yrome Ritonõpo zuzenu a kuosenetupuhtohkõ kurãkaryke aomipona ytoytõko sytatose.

"

7 Morara ahtao otara ãko sytatou Moeze nymerohpyry poko? Popyra Moeze nymerohpyry nae? Arypyra. Yrome Moeze nymerohpyry eneryhtao ya yyrypyry poko zuaro toehse ywy. Ynara tymerose exiryke, “Imehnõ mõkomory poko penetara ehtoko, ipyty poko roropa penetara ehtoko,” karyke Moeze nymerohpyry a morohne poko ypenetary poko zuaro toehse ywy."

8 Mame Ritonõpo nymeropohpyry etaryhtao kyya xine zuaro exĩko sytatose. Popyra Ritonõpo a kyyrypyrykõ poko kypenetarykõ mana. Moro waro toehse sytatose repe. Yrome itamurumehxo imehnõ mõkomory poko penetãko sytatose, ipyxiãkõ poko penetãko roropa sytatose Ritonõpo nymeropohpyry eneryhtao kyya xine. Inymeropohpyry waro pyra kuahtao xine rokẽ iirypyryme ehtoh waro pyra exiry."

9 Osemazuhme Ritonõpo nymeropohpyry waro pyra exiase. “Ywy ase kure Ritonõpo a,” tykase ywy repe. Yrome Ritonõpo nymeropohpyry waro toehse jahtao, ynara ase, “Itamurume tyyrypyhpyke ase Ritonõpo a,” ase ya rokene."

10 Mame zuaro toehse ywy juãnohtoh poko, yyrypyry epehpyryme ameke rokẽ Ritonõpo a jexiry poko toorihse jahtao. Moro waro toehse ywy. Ritonõpo a tynymeropohpyry tonehpose orihpỹme kuehtohkõme repe tymaro. Yrome juãnopyry poko rokẽ jamorepase."

11 Azahkuru exiase, “Kure ase Ritonõpo a,” karyhtao ya. Yrome toipe exiase yyrypyry poko. Naeroro osenekunohnõko rokẽ exiase. Mame Ritonõpo nymeropohpyry waro toehse jahtao, “Iirypyryme ase Ritonõpo a,” ase ya rokene. “Jũme ameke exĩko ase Ritonõpo a toorihse jahtao,” ase ya rokene.

"

12 Zae Ritonõpo nymeropohpyry mana, “Jomipona ehtoko,” katopõpyry Ritonõpo a zae mana. Kure rokẽ mana."

13 Yrome oty katohme Ritonõpo nymeropohpyry kurã jorihmãko nae? Arypyra. Yyrypyry a rokẽ taorihmapose ywy. Ritonõpo nymeropohpyry pokoino kyyrypyrykõ popyrahxo exĩko ipunaka.

"

14 Ritonõpo nymeropohpyry kure ehtoh waro sytatose, Tuzenu poe tymeropose exiryke. Yrome yyrypyry poko ro ase. Tymyhse sã ase yyrypyry a."

15 Kure onyripyra jahtao ynara ãko ase ya rokene, “Oty katoh ypenetatoh poko pyra hano?” ãko ase. Yrome yyrypyry poko jahtao ynara ãko ase, “Oty katoh moro xihpyry poko hano? Ipoko se pyra ase repe yrome ipoko ro ase,” ãko ase ya rokene."

16 Naeroro ise pyra jehtoh poko ro jahtao, Ritonõpo nymeropohpyry zae exiry enetupuhnõko ase."

17 Naeroro yyrypyry poko se pyra ase repe. Yrome yyrypyry ukurohtao mana. Naeroro popyra jexiryke ukurohtao, yyrypyry poko ase."

18 Kure jexiry poko se ase repe, yrome kure jexiry waro pyra ase. Naeroro ynara enetupuhnõko ase kure nymyry pyra ase ukurohtao."

19 Kure jexiry se ase repe, yrome ipoko pyra sã ase. Mãpyra popyra jexiry se pyra roropa ase repe yrome ipoko ro ase."

20 Naeroro ise pyra jehtoh poko ro jahtao, ypoe pyra ase yyrypyry poko. Yyrypyry poko ase iirypyryme jexiryke ukurohtao.

"

21 Naeroro ynara enetupuhnõko ase, kure jehtoh poko se jahtao ipoko waro pyra ase iirypyryme jexiryke ukurohtao."

22 Ritonõpo nymeropohpyry omipona se ase yronymyryme repe."

23 Yrome ynara enetupuhnõko ase, kure jehtoh poko se jahtao ro yyrypyry poko ase, iirypyryme jexiryke ukurohtao. Ãpuruhpyrytaõ sã ase. Ãpuruhpyrytaono tũtara mana tapuruse exiryke ãpuruhpyry tao. Moro saaro kure jexiry poko pyra ase jamihme pyra jexiryke."

24 Emynyhmãko ase yronymyryme. Onoky yjamihtanohnõko nah yyrypyry poko pyra jehtohme, etuarimaketõ esaka ytopyra jehtohme toorihse jahtao?"

25 Kuesẽkõ Jezu Kyrixtu kypynanohnekõme mana. Emero motye kuhse jamihme mana. Yjamihtanohnõko mana. Naeroro, “Kure mase, Ritonõpo,” ãko ase Ritonõpo a.

Taroino Ritonõpo omipona ase yronymyryme. Yrome jamoreme rokẽ jahtao yyrypyry poko exiry, Jezu Kyrixtu jamitunuru pyra jahtao.

"

8

1 Morara exiryke seromaroro, “Popyra mase ya,” kara Ritonõpo kyya xine mana ipunaka Jezu Kyrixtu maro kuexirykõke. Ipoetoryme kuexirykõke kuaropopyra xine mana etuarimaketõ esaka."

2 Ritonõpo a Tuzenu jamitunuru tokarose kyya xine kyyrypyrykõ poko pyra kuehtohkõme. Morara exiryke Zuzenu kuosenetupuhtohkõ kurãkãko mana Jezu Kyrixtu maro nymyry kuexirykõke. Naeroro etuarimaketõ esaka ytopyra sytatose."

3 Ekurãkasaromepyra sexiatose kuamoreme xine Ritonõpo nymeropohpyry omipona pyra kuexirykõke. Zae pyra sexiatose Ritonõpo a emero porehme. Yrome Tumũkuru tonehpose Ritonõpo a sero pona, ahnome ehtohme. Mame kysã xine toehse Imũkuru iirypyrymãkõ samo. Yrome iirypyryme pyra kynexine. Mame toorikyry ke kyyrypyrykõ topehmase eya. Tukurikase roropa kymarokõ eya tyjamitunuru ekarotohme kyya xine, kyyrypyrykõ poko pyra kuehtohkõme."

4 Tumũkuru tonehpose Ritonõpo a tynymeropohpyry omipona kuehtohkõme. Seromaroro kuamoreme xine pyra ytoytõko sytatose, Ritonõpo jamitunuru nae kuexirykõke. Morara exiryke aomipona sytatose."

5 Mame typenetatohkõ xihpyry poko exiketõ typenetatohkõ poko rokẽ osenetupuhnõko mã toto. Yrome Ritonõpo zuzenu omipona exiketõ Ritonõpo zuzenu omiry poko osenetupuhnõko mã toto."

6 Morararo openetatohkõ poko rokẽ õsenetuputyrykohtao jũme etuarimãko matose. Ameke exĩko matose Ritonõpo a toorihse awahtao xine. Mãpyra kokoro rokẽ Ritonõpo zuzenu omipona awahtao xine tyrisenã sã õsenetupuhtohkõ exĩko. Torẽtyke pyra roropa matose exĩko. Mame jũme Ritonõpo maro exĩko matose toorihse awahtao xine."

7 Naeroro Ritonõpo zehno exĩko mã toto, typenetatoh xihpyry poko osenetupuhketomo. Ritonõpo nymeropohpyry omipona pyra mã toto. Aomipona exisaromepyra mã toto."

8 Typenetatohkõ xihpyry poko exiketõ Ritonõpo zamaro pyra mã toto.

"

9 Yrome openetatohkõ xihpyry poko pyra matose. Ritonõpo zuzenu omipona matose, ajohpe pyra okurohtao xine Ritonõpo zuzenu nae ahtao. Kyrixtu zuzenu pyra exiketõ ipoetoryme pyra mã toto."

10 Yrome Kyrixtu nekarohpyry nae awahtao xine okurohtao xine, Kyrixtu ro okurohtao xine mana. Orihnõko ro õkokõ mã repe, oorypyrykõ poko toehse oexirykõke. Yrome Ritonõpo zuzenu oẽsemãkapotorỹko ropa mana Ritonõpo maro jũme oehtohkõme toorihse õkokõ ahtao. Oẽsemãkapotorỹko Ritonõpo mana, “Tukurãkase mase ya,” tykase oya xine exiryke."

11 Ritonõpo zuzenu a Jezu tõsemãkapose ropa toorihse ahtao. Naeroro okurohtao xine Ritonõpo zuzenu ahtao, õkokõ rĩko roropa orihpỹme mana, Tuzenu okurohtao xine exiryke.

"

12 Wekyry tomo, kure kyritorỹko Ritonõpo mana. Morara exiryke kyyrypyrykõ poko pyra sehtone. Kypenetatohkõ xihpyry poko pyra sehtone."

13 Ynara exiryke, openetatohkõ xihpyry poko awahtao xine nuriame exĩko matose Ritonõpo a. Yrome ynara karyhtao oya xine, “Ritonõpo zuzenu jakorehmaryke, yyrypyry poko pyra ase. Kure rokẽ tyrĩko ase,” karyhtao oya xine jũme Ritonõpo maro exĩko matose, toorihse õkokõ ahtao."

14 Ritonõpo zuzenu omipona awahtao xine ipoenõme matose."

15 Tuzenu tonehpose Ritonõpo a kukurohtaka xine. Ritonõpo zuzenu kuenaroximara xine mana. Typoenõme kyritorỹko mana. Naeroro Ritonõpo zuzenu poe ynara ãko sytatose Ritonõpo a, “Papa, Papa,” ãko sytatose."

16 “Papa,” ãko sytatose Ritonõpo a ipoenõme kuexirykõ waro kuexirykõke. “Ritonõpo poenõme matose,” ãko roropa Ritonõpo zuzenu kyya xine mana kukurohtao xine."

17 Mame Ritonõpo poenõme kuexirykõke, ipoetory tomo a inekarotyã kurã apoĩko roropa sytatose. Tumũkuru Kyrixtu a inekarotyã apoĩko roropa sytatose Kyrixtu maro kuexirykõke. (Mame Ritonõpo se pyra exiketõ mã kutuarimapotorỹko toto Ritonõpo omipona kuexirykõke.) Mame emero esẽme Kyrixtu toehse ahtao tuisame exĩko roropa sytatose imaro, kuetuarimarykohtao taro Kyrixtu etuarimatopõpyry samo.

"

18 Taro kuahtao xine etuarimãko sytatose. Yrome imeĩpo kure kuhse exĩko sytatose. Ritonõpo nekarotyã kyya xine emero motye kuhse kure mana. Naeroro torẽtyke pyra sehtone kuetuarimarykohtao."

19 Ritonõpo nyrityã emero eraximãko toh mana. “Ypoenõ moxiamo,” katoh Ritonõpo a eraximãko mã toto. “Umũkuru sã ipunaka toehse mã toto,” katoh Ritonõpo a eraximãko roropa mã toto."

20 Ritonõpo nyrityã emero orihnõko mana. Emero tãtahnikase. Toorikyrykõ se pyra repe. Yrome pake Ritonõpo a tahnikapose toto, iirypyryme toehse Atão exiryke. “Toiparo rokẽ ytoytõko mã toto ynyrityamo,” tykase Ritonõpo. Naeroro kukurãkarykõ ropa, eraximãko sytatose. Emero Ritonõpo nyrityã kurãkary ropa eraximãko roropa sytatose."

21 Imeĩpo ipoenõ Jezu Kyrixtu panõ toehse ahtao ipunaka, tynyrityã emero kurãkãko ropa Ritonõpo mana. Mame tyrisenã toehse emero ahtao orihpỹme exĩko mana."

22 Ynara enetupuhnõko sytatose, Ritonõpo nyrityã etuarimãko ro mã toto seromaroro ekurãkara ro toexirykõke. Enurusasaka nohpo ehtoh sã, samũ ãko mã toto."

23 Omise sytatose, tuna se roropa. Kure pyra exĩko sytatose. Etuarimãko. Naeroro samũ ãko sytatose. Yrome tuzenu tõmapose Ritonõpo a kukurohtaka xine kuamorepatohkõme. “Imeĩpo Jezu Kyrixtu sã exĩko sytatose ipunaka,” ãko kukurohtao xine mana. Naeroro ynara katoh eraximãko sytatose, “Umũkuru sã matose toehse ipunaka,” katoh eraximãko sytatose. Kuokokõ kurãkary eraximary poko kyya xine samũ ãko sytatose kukurohtao xine."

24 Kukurãkarykõ eraximaryke kyya xine typynanohse sytatose. Imeĩpo kukurãkarykõ Ritonõpo a enẽko sytatose rahkene. Tukurãkase kuahtao xine oneraximara exĩko sytatose, kurãme toehse kuexirykõke."

25 Yrome kukurãkarykõ eraximãko ro sytatose onenepyra ro kuexirykõke. Naeroro penekehpyra sytatose kukurãkarykõ eraximary poko.

"

26 Morararo Ritonõpo zuzenu oturũko mana Ritonõpo maro kypoko xine. Kuosenetupuhtohkõ ekarõko mã Ritonõpo a kuotururukõ waro pyrahko kuahtao xine. “Otara ãko hano Ritonõpo a? Oty poko oturupõko hano eya?” ãko sytatose. Morara ahtao Ritonõpo zuzenu kukurohtao xine oturũko Ritonõpo maro, tõmiryae rokene. Samũ katoh sã Ritonõpo zuzenu omiry mana."

27 Ritonõpo poe oturũko Zuzenu mana Ritonõpo maro ipoetory tõ akorehmary poko. Kukurohtao xine enẽko Ritonõpo mana. Tuzenu osenetupuhtopõpyry waro roropa mana.

"

28 Naeroro emero rokẽ kuetuarimarykohtao ynara zuaro sytatose, erohnõko Ritonõpo kypoko xine mana. Kure rokẽ kyritorỹko mana, ipyno kuexirykõke, tymenekase roropa kuexirykõke eya tõsenetupuhtopõpyryae ro."

29 Ynara exiryke tynymenekatyã tymarõme tyrise Ritonõpo a Tumũkuru sã kuehtohkõme, tuisamehxo Imũkuru ehtohme imoihmãkõ jekyry maro."

30 Naeroro tynymenekatyã eahmane Ritonõpo typoetoryme toto ehtohme. Mame tyneahmatyã tukurãkase eya. Mame toto kurãkaxĩpo, ynara tykase eya xine, “Umũkuru sã ipunaka exĩko matose,” tykase.

"

31 Morohne poko osenetuputyryhtao ynara ãko ase, “Ritonõpo kuakorehmanekõme ahtao, poremãnõko rokẽ kyzehnotokõ mana.”"

32 Tumũkuru onypynanohpyra Ritonõpo kynexine. Kypynanohtohkõme Tumũkuru tonehpose tarona aorihtohme, orihpyra kuehtohkõme. Kyya xine Tumũkuru tokarose Ritonõpo a, omomỹke pyra toexiryke. Morara Ritonõpo ahtao tynekarory kurã ekarõko roropa kyya xine mana, emero porehme."

33 Kypoko xine ynara ãko Ritonõpo mana, “Kure nase toto, iirypyrykõ tykorokase mana,” ãko kypoko xine mana."

34 Naeroro kyhxironanõkõ poremãnõko mã toto. “Iirypyryme matose Ritonõpo a,” kara exĩko mã toto Ritonõpo poetory tomo a. Kyyrypyrykõ korokatamitume Kyrixtu kynorihne. Tõsemãkapose ropa kuhse Kumykomo a tymaro ehtohme ropa tuisame. Tumy maro kypoko xine oturũko mana, kuakorehmatohkõme. Naeroro ynara kasaromepyra imehnõ mana, “Orihnõko matose oorypyrykõ epehpyryme,” kasaromepyra imehnõ mana kyya xine."

35 Naeroro seropõkõ mã kyzehno xine Kyrixtu onyrisaromepyra mã toto, kypyno xine pyra Kyrixtu ehtohme. Otarãme kuosanumatorỹko mã toto Jezu poetory tõ kara. Otarãme kutuarimanohpotorỹko mã toto. Otarãme kyryhmatorỹko toh mana. Otarãme emitapãnõko sytatose. Otarãme tymõkomoke pyra exĩko sytatose tymetyke pyra ipunaka. Otarãme tyrohsẽ apoĩko sytatose. Otarãme orihnõko sytatose. Yrome morara ahtao ro kypyno xine exikehpyra Kyrixtu mana."

36 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme sero poko,

“Opoetoryme yna exiryke oriorihsasaka kohmãnõko ynanase.
Kaneru etapasẽ sã yna rĩko imehnõ mana.

Popyra rokẽ yna rĩko toh mana,”me tymerose."

37 Yrome morohne toehse ahtao ro kyporemãkapopyra xine mã toto. Tãkye ro sytatose kuetuarimarykohtao ro Kyrixtu kypyno xine exiryke."

38 Ynara enetupuhnõko ase, senohne emero kyzehno xine Kyrixtu onyripyra mã toto kypyno xine pyra aehtohme. Toorihse kuahtao xine kypyno xine ro mana. Orihpyra ro kuahtao xine, morararo kypyno xine ro mana. Ritonõpo nenyohtyã Ritonõpo omipona pyra toehse ahtao, kyzehno xine Ritonõpo onyripyra mã toto. Joroko tamuru omipona exiketomo, kapuaõkõ esẽkõme toto ahtao ro kyzehno xine Ritonõpo onyripyra mã toto. Seromatokomo te, exipyra ro exiketõ roropa kyzehno xine Ritonõpo onyripyra mã toto."

39 Kae kuahtao xine kypyno xine ro mana. Nono ao kuahtao xine morararo, kypyno xine mana, Kuesẽkõ Jezu Kyrixtu enetuputyryke kyya xine. Naeroro Ritonõpo nyrityã emero porehme, kyzehno xine Ritonõpo onyripyra mã toto. Kypyno xine exikehpyra Ritonõpo mã ipunaka.

"

9

1 Zae jomiry mana. Kyrixtu enetupuhnõko ase jesẽme nymyry. Naeroro ajohpe pyra ase. Jesẽme Ritonõpo zuzenu exiryke josenetupuhtoh kurãkãko mana zae ehtoh waro jehtohme. Naeroro ajohpe pyra jehtoh waro ase."

2 “Emynyhmãko ase yronymyryme wekyry tõ poko, juteu tõ poko,” ãko ase. Samũ kakehpyra ase ukurohtao. Wekyry tõ nymyry mokaro juteu tomo."

3 Yronymyryme wekyry tomo a Jezu enetupuhpory se ase Ritonõpo a. “Papa kapuaono, ameke kyriko Kyrixtu wino, ise awahtao, jũme jetuarimatohme, wekyry tõ kurãkatamitume,” kary se ase Ritonõpo a repe."

4 Ritonõpo nymenekatyãme mã toto. Typoenõme tyrise toto eya, tuisame imehxo toexiry tonepose roropa eya xine. “Okurãkatorỹko ase,” tykase Ritonõpo eya xine. Tynymeropohpyry tokarose roropa eya xine. Zae Ritonõpo eahmary waro mã toto. Eya xine roropa, “Ynekarory tõ ekarõko ase oya xine,” tykase Ritonõpo."

5 Aparão tõ pakõme toh mana. Kyrixtu roropa toto ekyryme toehse, ahnome tonuruse exiryke. “Tuisamehxo mase Ritonõpo. Emero esẽme mase. Kure mase,” sykatone eya kokoro rokene. Jũme morara kakehpyra sehtone, enara.

"

6 “Okurãkatorỹko ase,” kaxĩpo juteu tomo a, “Tõmihpyryae pyra Ritonõpo toehse ropa,” kara ase. Ynara exiryke, Ritonõpo a emero pyra Izyraeu tõ tymenekase mã toto. Tuhke pyra rokẽ ipoetoryme mã toto."

7 Ritonõpo a emero pyra Aparão poenõ typoetoryme tyrise. Ynara tykase Ritonõpo Aparão a, “Izake poenõ rokẽ ynymenekatyãme mana apakõme nymyry toto ehtohme,” tykase."

8 Morara karyke Ritonõpo a Aparão pũ poe rokẽ tonuruse exiketõ Ritonõpo poenõme pyra mana. Iximaeu tõ Ritonõpo poenõme pyra mana. Yrome Ritonõpo omihpyry poe aenurutyã Izake tõ typoenõme ekarõko Ritonõpo mana. Aparão pakõme nymyry toto ekarõko Ritonõpo mana."

9 Ynara Ritonõpo omihpyry kynexine Aparão a, “Imeĩpo joehtoh ropa toehse ahtao oehnõko ropa ase. Morarame Sara emũkuãko mana,” tykase.

"

10 Mame nae ro enetupuhpotoh mana. Tuhke pyra rokẽ Ritonõpo nymenekatyã mana. Repeka toemũkuase kamarame, orutuame asakoro. Jũkõ toiro, Izake kynexine."

11 (11-12) Yrome toiro Ritonõpo nymenekahpyryme kynexine. Mame tamoreme inymenekahpyry waro imehnõ ehtohme, ynara tykase Ritonõpo nohpo a, “Omũkuru osemazuhme aenuruhpyry takorõ poetoryme exĩko mana,” tykase Ritonõpo. Morara tykase ynororo enurupyra ro toto ahtao, kure ehtoh poko pyra ro toto ahtao, tyyrypyry poko pyra roropa toto ahtao. Naeroro Ritonõpo tõsenetupuhtopõpyry poe rokẽ tymenekase toiro eya, kure toto ehtopõpyry pokoino pyra."

12 (-)"

13 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme, “Jako sehxo ase. Yrome Ezau se hkopyra ase,” tykase. Morara tymerose Ritonõpo omiryme."

14 “Toiro rokẽ tymenekase eya imehxo ehtohme. Irui onymenekara kynexine. Naeroro zae pyra Ritonõpo mana,” ãko imehnõ mã otarãme. Yrome ajohpe morara kananõ mana."

15 Ynara tykase Ritonõpo Moeze a, “Imehnõ se jahtao, toto onuãnohpyra ase iirypyrykõ poko. Ipyno xine se jahtao toto pynanohnõko ase,” tykase."

16 Naeroro kypyno xine Ritonõpo mana, “Yna pyno exiko,” karyke pyra kyya xine. Kypyno xine mana kure kynyrihpyrykõ pokoino pyra roropa. Kypyno xine se Ritonõpo exiryke rokẽ kypyno xine mana."

17 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme, ynara tykase Parao a, “Ynara ehtohme tuisame kyriase, yjamitunuru enepotohme oya imehnomo a, jekãtotohme toto a emero pata tõ punero,” tykase."

18 Morara exiryke, imehnõ pyno se Ritonõpo ahtao toto pyno mana. Yrome tõmipona pyra exiketomo a ynara ãko Ritonõpo mana, “Ah jomipona pyra nexĩ toto yronymyrymehxo,” ãko mana.

"

19 Otarãme ynara ãko mã imepỹ ya, “Ynara karyhtao Ritonõpo a, ‘Popyra matose ya. Awãnohtorỹko ase,’ karyhtao eya, zae pyra mana, wãnohto rokene. Inyrihpyryme kuexirykõke onytyorõmara sytatose,” ãko mã mokyro ya otarãme."

20 Yrome etako pahne jepe, Ritonõpo maro oseosezuhpyra exiko, “Oty katohme serara kyriase?” kara orino tumerime tapuhse ahtao. Tyrihpõ onezuhpyra mana. Mokyro, orino apuhne sã Ritonõpo mana kypoko xine."

21 Orino apuhne typoe rokẽ tyrĩko mana. Mame moro orino ke toiro, asakoro tapuhsẽ riry se tahtao tyrĩko mã rahkene. Tumeri riry se tahtao oripo roropa, morara tyrĩko mana. Ynoro rokẽ zuaro mana.

"

22 Orino apuhne sã Ritonõpo kynexine, juteu tõ pynanohnõko. Typoe rokẽ toto pynanohnõko kynexine. Iirypyrymãkõ zehno toexiry enepory se toehse ynororo tyjamitunuru enepotohme imehnomo a. Mãpyra tuhke jeimamyry toto onuãnohpyra kynexine. Toto onutuarimapopyra kynexine aporo. Imehnõ eahmaryhtao typoetoryme toto ehtohme juteu tõ onutuarimapopyra kynexine. Tõmipona pyra aexityã onutuarimapopyra roropa kynexine."

23 Yrome, “Umũkuru enetupuhnanõ isã exĩko mã toto,” tykase Ritonõpo. Morara exiryke toahmase sytatose eya Jezu enetupuhtohme kyya xine Kuesẽkõme. “Opyno xine ase. Awãnopyrykõ se pyra ase oorypyrykõ poko,” tykase ynororo Tumũkuru enetupuhnanomo a. Kure toexiry enepory se Ritonõpo exiryke morara tykase typyno exiketomo a."

24 Tymenekase sytatose Ritonõpo a typoenõme kuehtohkõme. Toitoine sytatose juteu tõme. Imehnõ sytatose juteutõkara. Yrome kymarokõ emero toahmase sytatose Ritonõpo a typoenõme kuehtohkõme."

25 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme Ozeia a,

“Imehnõ kynexine ypoetory tõ kara.

Yrome, ‘Ypoetoryme matose,’ ãko ase.

Mokaro pyno pyra exine repe.

Yrome eya xine, ‘Opyno xine ase,’ ãko ase, toto eahmãko.
"

26

Morarame moro pata poro, ‘Ypoetory kara matose,’ katopõpyry poro,

moro poro toto eahmãko ase.

‘Orihpỹme exikety poenõme matose,’ ãko mã imehnõ ipoko xine,”tykase. Moro tymerose Ritonõpo omiryme Ozeia a.

"

27 Ynara tykase Izaja roropa Izyraeu tõ poko, “Ikuhpỹme Izyraeu tõ toehse ahtao ro isawã samo, tuna konõto ehpikuroko, morara ahtao ro toitoine rokẽ mã inypynanohtyãme exĩko toto."

28 Okynã pyra seropõkõ rypyry epehmapõko Kuesẽkõ mana, axĩ roropa,” tykase."

29 Ynara tymerose roropa Izaja ekepyry a pake, “Kypoenõkõ akoĩpyry onynomopyra Kuesẽkõ ahtao, Sotomapõkõ sã sehtory. Komorapõkõ enahtopõpyry sã roropa sehtory, senahtory rokene,” tykase.

"

30 “Oty katohme tuhke juteutõkara Jezu enetupuhnõko, yrome tuhke pyra rokẽ juteu tõ enetupuhnõko nae?” ãko matose otarãme. Mokaro juteutõkara kure toehtohkõ onupipyra toh nexiase repe. Yrome, “Tukurãkase matose,” tykase Ritonõpo eya xine."

31 Mãpyra juteu tomo a, Ritonõpo nymenekatyamo a Ritonõpo maro kure toehtohkõ tupise repe inymeropohpyry omipona toehtohkõ poko repe. Yrome, “Kure matose ya,” kara tokurehse Ritonõpo eya xine, inymeropohpyry omipona exisaromepyra toto exiryke."

32 Ritonõpo onenetupuhpyra toexirykõke tokurehse toto. “Zae sytatose Ritonõpo a enetuputyryke kyya xine,” kara toh nexiase. Azahkuru ynara tokarose eya xine, “Kure ynanase Ritonõpo a inymeropohpyry omipona yna exiryke,” tykase toto azahkuru. Kyrixtu enetuputyry se pyra toh nexiase. Naeroro, “Zae matose ya,” kara tokurehse Ritonõpo eya xine."

33 Moro poko ynara tymerose Ritonõpo omiryme,

“Etatoko pahne, Xião po ypoetory tõ esẽ rĩko ase.

Topuimo sã mã mokyro exĩko orẽpyra.

Yrome ise pyra exĩko mã toto, morotõkomo.

Topu pona osetapaketõ sã ise pyra exĩko mã toto.

Mãpyra tosẽkõme enetuputyryhtao eya xine atasamara mã toh exĩko,”tykase, tymerose.

"

10

1 Wekyry tomo, juteu tõ pynanopyry poko penetãko ywy yronymyryme. Wekyry tõme mã toto. Naeroro Ritonõpo maro oturukehpyra ase toto kurãkary poko."

2 Ritonõpo omipona se yronymyryme toh mã repe, zuaro ase. Yrome Ritonõpo a zae ehtoh waro pyra toh mana."

3 Ritonõpo a tukurãkarykõ waro pyra toh mana. Naeroro tamoreme xine toekurãkarykõ zupĩko nexiase toto. Zae sytatose Ritonõpo a enetuputyryke rokẽ kyya xine, moro enetuputyry se pyra nexiase toto."

4 Morarame Kyrixtu mã Ritonõpo nymeropohpyry etyhpyryme mana, kukurãkatohkõme. Naeroro Kyrixtu enetupuhnanõ emero kurãkãko Ritonõpo mana Tumũkuru enetuputyryke eya xine.

"

5 Ynara tymerose Moeze a, “Ritonõpo nymeropohpyry omipona awahtao xine ipunaka, oorypyrykõ poko pyra roropa awahtao xine moino ro oenurutopõpyrykõ poero oorikyrykõ ponãmero, morara awahtao xine orihpỹme matose exĩko, jũme Ritonõpo maro,” tykase."

6 Yrome ynara tymerose roropa eya kukurãkarykõ poko Ritonõpo enetuputyryke kyya xine, “Ynara kara ehtoko oseya, ‘Kyrixtu enehpory se sytatose kapu ae kukurãkatohkõme,’ kara ehtoko,” me tymerose. Oty katohme? Tooehse exiryke sero pona."

7 “Ynara kara ehtoko roropa, ‘Nono ae Kyrixtu senehpotone ropa kukurãkatohkõme. Aorikyhpyry tõ poe Kyrixtu sẽsemãkapotone ropa,’ kara ehtoko,” me tymerose. Oty katohme? Tõsemãse ropa exiryke."

8 Ynara tymerose roropa Ritonõpo omiryme, “Zuaro matose zuaro se awahtao xine, kukurãkarykõ poko Ritonõpo a, aomiry enetuputyryke kyya xine.” Moro omi totase oya xine. Ynanekaroase oya xine. Ipoko mosenetuputyatose, “Kyrixtu enetupuhtoko,” karyhtao yna a oya xine. Moro omi ekarõko ynanase oya xine."

9 Jezu orihxĩpo tõsemãkapose ropa Ritonõpo a. Moro enetuputyryhtao oya xine imehnõ zurũko matose, “Jezu jesẽme mana,” ãko matose imehnomo a. Morara awahtao xine opynanohtorỹko Ritonõpo mana."

10 Ynara exiryke, kukurohtao xine enetuputyryhtao kyya xine kukurãkatorỹko Ritonõpo mana. “Zae mase ya,” ãko mana kyya xine. “Jezu jesẽme mana,” karyhtao kyya xine kypynanohtorỹko Ritonõpo mana."

11 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme, “Jenetuputyryhtao oya xine oesẽkõme atasamara matose,” me tymerose Ritonõpo omiryme."

12 Ahno poko emero morara ãko Ritonõpo mana, oxisã juteu tõ exiryke juteutõkara maro. Ritonõpo seropõkõ esẽme mana, emero porehme. Naeroro tonetupuhnanõ akorehmãko mã emero, imaro autururukohtao."

13 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme, “‘Papa kapuaono, kukurãkako,’ kananõ pynanohnõko Ritonõpo mana emero porehme,” ãko.

"

14 Yrome atakorehmaposaromepyra onenetupuhpyra exiketõ mana. Morararo onenetupuhpyra omi kurã onetapitopyra exiketõ mana. Mame otãto omi kurã etãko toh nae onekaropyra imepỹ ahtao eya xine?"

15 Morararo omi kurã onekaropyra toh mana, ekaronanõ anaropopyra tokurehse ahtao. Ynara tymerose Ritonõpo omiryme sero poko, “Kure kuhse mokaro oepyry mana. Omi kurã ekaronanõ oepyry kure kuhse mana,” ãko."

16 Yrome toitoine rokẽ omi kurã etãko mã toto, emero pyra. Ynara tymerose Izaja a sero poko, “Papa kapuaono, yna omiry onenetupuhpyra mã toto. Tuhke pyra rokẽ enetupuhnõko mã toto,” tykase. Moro tymerose Izaja a pake."

17 Naeroro enetupuhnõko mã toto omi kurã etaryhtao. Etãko toh mana Kyrixtu poko tamorepase toto ahtao.

"

18 Yrome ynara ãko ase oya xine, ajohpe pyra omi kurã onetara toh nae? Totase eya xine rahkene. Ynara tymerose Ritonõpo omiryme moro poko,

“Aomirykõ totase eya xine emero pata tõ punero.

Toto omihpyry tõsekãtose nono etyhpyry punero.”"

19 Ynara ãko ropa ase, “Izyraeu tõ zuaro pyra nexiahse?” ãko ase. Ynara ãko Moeze nymerohpyry jezuhnõko,

“Izyraeu tomo, imehnõ zumoxike oritorỹko ase.

Ypoetory tõ kara poko ozekĩtanohtorỹko ase,
zae ehtoh waro pyra exiketõ poko,”tykase."

20 Orẽpyrahxo Izaja kynexine roropa ynara karyhtao Ritonõpo omiryme,

“Tonetupuhse ywy juteutõkara a, jupipynỹpo tomo a.

Tõsenepose ywy roropa eya xine,
‘Yna akorehmako,’ kapynỹpo tomo a,”tykase Izaja Ritonõpo omiryme."

21 Yrome Izyraeu tõ poko ynara tykase, “Juteu tõ eahmary poko ykohmamyase toto kurãkatohme repe. Yrome jomipona pyra rokẽ nexiase toto. Ymoipyra roropa nexiase toto,” tykase Izaja Ritonõpo omiryme toto poko.

"

11

1 “Typoetory tõ juteu tõ turumekase Ritonõpo a,” ãko matou ya? Arypyra ipunaka. Ywy roropa juteume ase. Aparão paryme ase. Pẽxamĩ paryme roropa ase. Jurumekara Ritonõpo mana."

2 Naeroro tynymenekatyã onurumekara Ritonõpo mana. Apitoryme tymenekase toto typoetoryme toto ehtohme. Ritonõpo omihpyry waro matose moro poko, Izyraeu hxirotopõpyry Eria a, Ritonõpo netaryme. Ynara tykase ynororo,"

3 “Ritonõpo, urutõme onenyohtyã totapase eya xine. Tynekarorykõ zahkatoh typahpahse roropa eya xine. Ywy ro rokẽ opoetory akoĩpyryme ase. Mame jetapary kuhnõko roropa mã toto,” tykase Eria pake."

4 Morarame ynara tykase Ritonõpo eya, “Omoro rokẽ kara. Tuhke jenetupuhnanõ nae ro ase. Seti miume orẽpyra exiketõ ypoetory tõ nae ro mana. Jenetuputyry tyya xine onurumekara mã toto. Wewe xihpyry, ahno naxikahpyry ẽpataka porohpyra mã toto, ‘Kure mase. Yna rihpome mase,’ kara roropa toh mana tynaxikatyãkomo a,” tykase Ritonõpo."

5 Eria maronõpo tõ sã mã juteu tõ seromaroro. Toitoine rokẽ Ritonõpo enetupuhnõko mã toto, seti miumãkõ menekatopõpyry sã Ritonõpo a pake. Tuhke pohto rokẽ Ritonõpo nymenekatyã nae mana. Ipynanopyrykõ se toexiryke, tymenekase toto eya."

6 Tymenekase toto eya typoe rokene, ipyno xine toexiryke, kure aexirykõke pyra. Kynyrihpyrykõ kurã pokoino tymenekase kuahtao xine, typoe rokẽ pyra kymenekarykõ exiry, typoe rokẽ pyra kypyno xine exiry roropa.

"

7 Etatoko pahne, Izyraeu tõ tukurãkarykõ se repe zae toehtohkõme Ritonõpo a. Yrome tokurehse toto. Tuhkãkõkara rokẽ tukurãkase Ritonõpo a. Tynymenekatyã rokẽ tukurãkase eya. Yrome tukurãkatohkõ onenetupuhpyra imoihmãkõ kynexine. Naeroro tõmipona pyra exiketõ poko ynara tykase Ritonõpo kynexine, “Ah onenetupuhpyra nexĩ toto,” tykase."

8 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme, “Ritonõpo poe otato pyra toehse toto,” tykase. “Onenetupuhpỹme roropa tyrise toto eya,” tykase. “Moro saaro seromaroro Izyraeu pakomotyã onenetupuhpyra mã toto. Etaryhtao eya xine otato pyra mã toto,” tykase."

9 Ynara tymerose Tawi a mokaro poko,

“Osenekunohnõko rokẽ mã toto.

Zae pyra osenetupuhnõko mã toto.

Naeroro Papa kapuaono, autukurukohtao ro ituarimapoko toto.

Onokyro apoitoh taka sã ẽmapoko toto.
Zuãnohpoko toto iirypyrykõ epehpyryme.
"

10

Enurukõ apuruko samo awaro pyra toto ehtohme.

Etuarimaketõme tyriko toto, omoxinety puimananõ samo,”tykase Tawi Ritonõpo a. Morara tymerose Tawi a Ritonõpo omiryme.

"

11 Yrome jũme pyra juteu tõ azahkuru osenetupuhnõko mã toto, axĩtao rokene. Jũme pyra toto wãnohnõko roropa Ritonõpo mana. Ritonõpo omipona pyra juteu tõ toehse. Morara exiryke imehnõ typynanohse Ritonõpo a, zumoxike juteu tõ ehtohme. Juteutõkara zumoxike juteu tõ se Ritonõpo kynexine, typynanohse toto exiryke. “‘Senetupuhtone roropa kypynanohtohkõme Ritonõpo a,’ ãko mã juteu tõ otarãme,” tykase Ritonõpo oseya rokene."

12 Juteu tõ Ritonõpo omipona pyra toehse. Morara exiryke juteutõkara pynanohnõko Ritonõpo mana seromaroro. Onenetupuhpyra juteu tõ kynexine. Morara exiryke juteutõkara enetupuhnõko seromaroro. Juteutõkara a kurãkõ ekarõko Ritonõpo mana seromaroro tõmipona pyra juteu tõ toehse exiryke. Yrome juteu tomo a enetuputyryhtao ropa itamurumehxo Ritonõpo nekarory apoĩko juteutõkara mana juteu tõ maro.

"

13 Oya xine juteutõkara a ynara ãko ase, Ritonõpo nymenekahpyryme ase ãmorepanekõme tõmiry kurã poko. Yronymyryme erohnõko ase ãmoreparykõ poko. Tãkye ase roropa."

14 Otarãme oumoxike xine wekyry tõ exĩko juteutõkara Ritonõpo enetuputyry eneryke tyya xine. Mame otarãme wekyry tõ mã Ritonõpo enetuputyry se exĩko roropa, juteu tomo. Mame otarãme toto pynanohnõko Jezu mana."

15 Juteu tõ se pyra toehse Ritonõpo ahtao kure toehse juteutõkara a, tymaro osepeme toto ehtohme. Mãpyra juteu tõ pyno ropa Ritonõpo ahtao kure kuhse exĩko mana. Aorihtyã ẽsemamyry ropa sã kure exĩko mana.

"

16 Wyi ekyiryhtao, ekyisenã zokonaka kure ahtao tytororo kure exiry enetupuhnõko sytatose. Otyro mity kure ahtao amoriry roropa kure mana. (Moro saaro tonetupuhnanõ osemazuhme Ritonõpo poetoryme toehse ahtao, seromato enetupuhnanõ roropa ipoetoryme exĩko, Aparão ehtopõpyry samo.)"

17 Mame otyro tarykase mana, oriwera. Mame toitoine amoriry tysahkase esemy a. Tymyakãmase toto oriwera ituhtaõ amoriry ke, toto esahpyry po ahtatohme ropa. Moro oriwera amoriry sã juteu tõ mana, isahkatyã samo. Onenetupuhpyra toexirykõke Ritonõpo poenõme pyra toehse toto. Amarokõ juteutõkara, moro ituhtaõ amoriry sã matose. Ritonõpo poenõme matose toehse enetuputyryke oya xine."

18 Naeroro mokaro, juteu tõ, Ritonõpo onenetupuhpynõ onypoihtopyra ehtoko, “Tee, juteu tõ se pyra Ritonõpo mana. Kymarokõ rokẽ menekase,” kara ehtoko. Amoriry sã rokẽ matose. Zoko sã pyra matose. Mame otyro eukuru yhtopyra mana amoriry wino imity aka. Yrome imity wino onuhnõko mana amoriry aka. Morararo matose. Kure oritorỹko Ritonõpo mana juteu tõ pokoino.

"

19 Otarãme ynara ãko matose, “Ỹ, amoriry isahkatyã sã juteu tõ tymyakãmase yna ke,” ãko matose otarãme."

20 Ajohpe pyra mana. Amoriry isahkatyã sã juteu tõ turumekase Ritonõpo a onenetupuhpyra toto exiryke. Mame typoenõme amarokõ tyrise eya mokaro esahpyry pona, Kyrixtu enetuputyryke oya xine. Yrome epyrypara ehtoko. “Kymarokõ rokẽ Ritonõpo poenõme sytatose,” kara ehtoko. Tomeseke ehtoko Ritonõpo onenetupuhkehpyra oehtohkõme."

21 Otyro amoriry sahkary sã juteu tõ tuãnohse Ritonõpo a onenetupuhpyra toto ahtao. Amarokõ roropa opynanohpyra xine Ritonõpo exĩko mana onenetupuhpyra awahtao xine."

22 Moro poko Ritonõpo kure ehtoh enetupuhnõko sytatose. Yrome kyyrypyrykõ zehno exiry poko enetupuhnõko roropa sytatose. Tõmipona pyra exiketõ zehno mana. Yrome opyno xine mana ipyno exikehpyra awahtao xine onenetupuhkehpyra roropa awahtao xine. Naeroro tomeseke ehtoko. Turumekase oya xine ahtao, amoriry sahkary sã awãnohtorỹko roropa Ritonõpo mana."

23 Morarame juteu tomo a Ritonõpo enetuputyryhtao ropa eya xine, typoenõme toto rĩko ropa Ritonõpo mana. Isahkahpyry riry ropa esahpyry pona, moro saaro typoenõme juteu tõ riry waro Ritonõpo mana."

24 Amarokõ juteutõkara oriwera amoriry ituhtaõ sã matose. Mame moro ituhtaõ amoriry tysahkase, arykahpyry aka tyritohme, tarykasẽ amoriryme ehtohme. Moro sã matose. Osemazuhme Ritonõpo poetoryme pyra mexiatose. Yrome seromaroro ipoetoryme toehse matose. Mame oriwera amorirỹpyry riry ropa tupime pyra Ritonõpo a. Moro sã juteu tõ riry ropa tupime pyra Ritonõpo a mana typoenõme ropa toto ehtohme. Enetuputyryhtao eya xine typoenõme toto rĩko ropa Ritonõpo mana.

"

25 Wekyry tomo, Ritonõpo osenetupuhtopõpyry tokare pyra kynexine aporo. Yrome seromaroro tokare toehse rahkene. Naeroro ase aosenetupuhtopõpyry ekarõko oya xine, zuaro oehtohkõme. Ynara mana, axĩtao rokẽ Ritonõpo enetuputyry se pyra juteu tõ exĩko mana. Juteutõkara pynanopyry poko, “Epo,” tykase Ritonõpo ahtao, Kyrixtu tonetupuhse ahtao toto a, morara ahtao enetuputyry se exĩko ropa juteu tõ mana. Morohne poko ourutorỹko ase, “Kymarokõ rokẽ tymenekase Ritonõpo a, typoetoryme,” kara oehtohkõme."

26 Moromeĩpo juteu tõ emero pynanohnõko Ritonõpo mana. Sero poko ynara tymerose Ritonõpo omiryme,

“Opynanohnekõ mã Xião poe oehnõko mana.

Mame Jako pakomotyã rypyry korokãko mana emero porehme.
"

27

Morara ãko ase eya xine toto rypyry korokaryhtao ya,”tykase, tymerose."

28 Omi kurã se pyra juteu tõ toehse emero pyra. Morara exiryke Ritonõpo poetoryme pyra toehse mã toto. Zehno mã toto. Yrome morara toehse mokaro exiryke amarokõ, juteutõkara, Jezu Kyrixtu enetupuhnõko. Yrome moinoro Ritonõpo nymenekatyãme juteu tõ exiryke toto pyno ro mana. “Ypoenõme matose,” tykase Ritonõpo pake Aparão tomo a. Naeroro juteu tõ pyno ro Ritonõpo mana ipunaka."

29 Ritonõpo kure ehtoh onytyorõmara mana. “Mokaro pynanohnõko ase,” karyhtao eya, toto pynanohnõko mã rahkene. “Moxiã menekãko ase ypoenõme toto ehtohme,” karyhtao roropa eya, toto menekãko mã rahkene."

30 Pake hkopyra Ritonõpo onenetupuhpyra mexiatose. Aomipona pyra mexiatose. Seromaroro opynanohtorỹko Ritonõpo mana, aomipona pyra juteu tõ toehse exiryke."

31 Moro saaro imeĩpo juteu tõ pynanohnõko Ritonõpo mana opyno xine ehtoh sã seromaroro. Toto pynanohnõko Ritonõpo mana tõmipona pyra toto ahtao ro seromaroro."

32 Oxisã toehse juteu tomo juteutõkara maro Ritonõpo a, aomipona pyra toexirykõke. Morara exiryke oxisã toto pynanohnõko roropa Ritonõpo mana.

"

33 Kure kuhse Ritonõpo mana imehnõ motye emero. Tuaro kuhse roropa ynororo. Emero ehtoh waro mana. Ritonõpo osenetupuhtoh waro pyra sytatose ipunaka. Ayaytory waro pyra roropa sytatose ipunaka."

34 Ynara ãko Ritonõpo omiry sero poko,

“Kuesẽkõ osenetupuhtopõpyry waro pyra seropõkõ mã emero.

Ritonõpo anamorepara mã toto ipunaka.
"

35

Tykyryrykõ onekaropitopyra mã toto Ritonõpo a

epehmapotohme ropa eya imeĩpo,”ãko."

36 Ynara exiryke, senohne emero tyrise Ritonõpo a. Ritonõpo poe emero toehse mana. “Emero motye kuhse kure mase, Ritonõpo,” katohme eya xine emero tyrise Ritonõpo a. Naeroro, “Kure mase Ritonõpo,” kakehpyra sehtone myarotokorõme.

"

12

1 Wekyry tomo, kypyno xine Ritonõpo mã ipunaka. Naeroro osekarotoko onekarorykõ kurãme eya. “Taro ase Ritonõpo, õmipona rokẽ jehtohme,” kahtoko eya tãkye aehtohme. Morara awahtao xine zae matose exĩko Ritonõpo poko."

2 Ritonõpo se pyra exiketõ typenetatohkõ poko rokẽ mã toto. Mokaro ehtoh sã pyra ehtoko. Õsenetupuhtohkõ ikurãkapotoko Ritonõpo a. Õsenetupuhtohkõ tukurãkase ahtao eya, Ritonõpo penetatoh kurã kypoko xine waro exĩko matose, tãkye Ritonõpo riry waro exĩko roropa matose te, zae ehtoh waro roropa matose exĩko.

"

3 Ritonõpo a tyjamitunuru tokarose ya imehnõ amorepaneme jehtohme. Naeroro ynara ãko ase oya xine, kure oehtohkõ poko õsenetuputyrykohtao onymotyẽkara ehtoko. Zae osenetupuhtoko oehtohkõ poko, oerohtohkõ poko, enara, Ritonõpo poe tonetupuhse oya xine exiryke."

4 Kuokokõ tuhke typokõke mana. Mame kypokõkõ tuhke tỹpokonohke mana."

5 Morararo sytatose Jezu Kyrixtu enetupuhnanomo. Tuhke kymarokõ repe. Yrome toiro tokokẽ sã osenetupuhnõko sytatose Kyrixtu maro nymyry kuexirykõke. Mame kuokokõ pokono atakorehmary sã atakorehmãko sytatose kuerohtohkõ poko kuahtao xine emero porehme."

6 Kypyno xine Ritonõpo mana ipunaka. Naeroro tyjamitunuru tyripose eya kukurohtaka xine tyotyoro kuerohtohkõ poko kuehtohkõme Ritonõpo nyrohmanohpotopõpyry poko. Tõmiry poko urutõme Ritonõpo nekarohpyry kyya xine ahtao, moro poko sehtone yronymyryme, Kuesẽkõ enetuputyryke kyya xine."

7 Imehnõ akorehmaneme tyrise kuahtao xine Ritonõpo a sakorehmatone toto. Imehnõ amorepaneme tyrise kuahtao xine eya, samorepatone toto."

8 Imehnõ typoremãse ahtao Ritonõpo enetuputyry poko, mame jamihme ropa toto riry waro kuahtao xine Ritonõpo poe, syjamihtanohpotone ropa toto. Tỹkyryneke kuahtao xine tonahsẽ sekarotone imehnomo a. Kyyamene se pyra sehtone. Imehnõ esẽme awahtao xine, tomeseke ehtoko opoetory tõ poko. Etuarimaketõ akorehmary waro awahtao xine Ritonõpo poe tãkye ehtoko toto akorehmary poko.

"

9 Ajohpe pyra ehtoko imehnõ pyno oexirykõ poko. Oorypyrykõ zehno ehtoko. Zae se rokẽ ehtoko."

10 Imehnõ Jezu poetory pyno ehtoko oxiekyryme oexirykõke Kyrixtu enetuputyryke oya xine. Kure rokẽ imehnõ tyritoko roropa."

11 Yronymyryme erohtoko. Akĩme pyra ehtoko. Kuesẽkõ omipona ehtoko yronymyryme. Tãkye ehtoko aomipona oexirykõ poko."

12 Jezu maro tuhke jeimamyry aropõko sytatose Ritonõpo esao. Moro poko õsenetuputyrykõ poko tãkye ehtoko. Oetuarimarykohtao eanahtotoko. Oturukehpyra ehtoko Ritonõpo maro."

13 Ritonõpo poetory etuarimaryhtao axĩke akorehmatoko toto õkyryrykõ zokonaka ekarotoko roropa eya xine. Osa ekarotoko katonõ nyhtohme atapyĩkõ tao.

"

14 Ritonõpo se pyra exiketomo a ooryhmarykohtao, “Papa, moxiã ituarimapoko,” kara ehtoko Ritonõpo a. Ynara kahtoko, “Papa, moxiã ikurãkako ropa,” kahtoko rokene."

15 Tãkye exiketõ maro awahtao xine atãkyematoko. Xitaketõ maro awahtao xine toto maro oxitatoko."

16 Imehnõ Jezu poetory pyno ehtoko emero porehme. Epyrypara ehtoko. “Imehnõ motye kure ase,” kara ehtoko. Osepeme ehtoko tymõkomokãkara maro. “Imehnõ motye tuarohxo ywy,” kara ehtoko roropa.

"

17 Popyra orirykohtao imehnomo a emỹpopyra ehtoko. Kure ehtoh poko rokẽ ehtoko imehnõ neneryme emero, zae oehtohkõ waro toto ehtohme."

18 Yronymyryme ehtoko osepeme oehtohkõme imehnõ maro, oxiehno pyra oehtohkõme toto maro, emero porehme."

19 Wekyry tõme matose opyno xine jexiryke. Emỹpopyra ehtoko popyra tyrise awahtao xine imehnomo a. Ritonõpo rokẽ eraximatoko. Imeĩpo toto wãnohnõko mana, iirypyry zehno toexiryke. Ynara tymerose Ritonõpo omiryme. “Ywy roro popyra exiketõ poko emỹpõko ase. Toto epehmãko ase iirypyrykõ epehpyryme, ãko Kuesẽkõ mana,” me tymerose Ritonõpo omiryme."

20 Yrome ynara ehtoko, Ritonõpo omihpyryae ro. Ynara tymerose, “Ozehno exikety omise ahtao, autuhmatoko. Tuna se ynororo ahtao, auhpatoko. Kure ozehno exikety riryhtao oya xine, otarãme ehxirõko mana ozehno xine toehtopõpyry poko,” ãko."

21 Tyyrypyry poko exikety ynara karyhtao oya xine, “Kyyrypyrykõ poko sehtone,” karyhtao oya xine, “Arypyra ipunaka,” kahtoko eya xine. Popyra orirykohtao imehnomo a kure rokẽ tyritoko toto. Morara awahtao xine orẽpyra exĩko matose, enara.

"

13

1 Ritonõpo a tyrise kowenu tõ mana. Kowenu poetory tõ roropa Ritonõpo poe tuisame mã toto. Naeroro toto omipona ehtoko emero porehme."

2 Kowenu omipona pyra kuahtao xine Ritonõpo nymenekatyã omipona pyra sytatose. Morara exiryke kowenu omipona pyra exiketõ wãnohnõko mã toto."

3 Kowenu poetory zuno pyra kurãkõ mana, yrome popyra exiketõ mã toto zuno. Naeroro tuisa tõ zuno se pyra awahtao xine kure rokẽ ehtoko. Mame kure rokẽ awahtao xine, “Zae mase,” ãko mã toto oya xine."

4 Ritonõpo poe kowenu poetory tõ mana opynanohtohkõme. Yrome popyra awahtao xine, toto zuno ehtoko. Ritonõpo poe jamihme mã toto popyra exiketõ wãnohtohme. Ritonõpo poe ajoajohpãkõ wãnohnõko mã toto. Popyra exiketõ wãnopyry zae mã rahkene."

5 Morara exiryke kowenu poetory tõ omipona ehtoko. Ozehno xine toto exiryino rokẽ pyra toto omipona ehtoko. Yrome toto omipona zae exiry waro oexirykõke toto omipona ehtoko.

"

6 Morara exiryke roropa kowenu omi poe, kytinerũkõ apiakãko sytatose kowenu tinerũme. Zae aerokurukohtao Ritonõpo nyrohmanohpotoh poko erohnõko kowenu poetory tõ mana."

7 Naeroro kowenu nepehmapotyã oya xine epehmatoko. Kure rokẽ tyritoko toto roropa emero porehme.

"

8 Toeparo rokẽ osepekahpyra ehtoko imehnomo a. Epehmatoko toto. Mame imehnõ pyno exikehpyra ehtoko. Imehnõ pyno awahtao xine Ritonõpo nymeropohpyry omipona matose."

9 Ynara tymeropose Ritonõpo a, “Opyty kara nohpo ahtao ipoko pyra ehtoko. Imehnõ onetapara ehtoko. Imehnõ mõkomory onematonanohpyra ehtoko, ĩkyryrykõ onematonanohpyra ehtoko roropa. Imehnõ kyryry poko penetara ehtoko roropa.” Mame etyhpyryme ynara tykase Ritonõpo kyya xine, “Imehnõ pyno ehtoko, osepyno oehtohkõ saaro,” tykase. Moro etyhpyry omipona awahtao xine Ritonõpo nymeropohpyry omipona matose ipunaka."

10 Imehnõ pyno awahtao xine, toto onyhtomara matose. Naeroro imehnõ pyno awahtao xine, Ritonõpo nymeropohpyry omipona matose exĩko emero porehme.

"

11 Etatoko pahne, Jezu oepyry ropa waro matose. Naeroro ipakatyã sã ehtoko. Ritonõpo nymeropohpyry omipona kuahtao xine ipakatyã sã sytatose. Kyrixtu enetupuhpitoryhtao kyya xine okynaro aepyry ropa kynexine. Okyna hkopyra aepyry ropa mana seromaroro."

12 Kuesẽkõ oepyry ropa ẽmepyry sã mana. Ẽmehsasaka mana okynã pyra Jezu oepyry ropa exiryke. Naeroro kyyrypyrykõ xihpyry surumekatone. Ritonõpo omipona rokẽ sehtone. Soutatu tõ typyreke mã toto onuopyra imehnõ ehtohme. Mokaro sã sehtone, Kuesẽkõ jamitunuru maro sehtone kyyrypyrykõ poko pyra kuehtohkõme."

13 Zae rokẽ sehtone kuomirykõ poko, kynyrirykõ poko roropa, ihximyra kuehtohkõme imehnõ neneryme. Eukuru enyryhtao emotyẽkara sehtone. Etỹpyra roropa sehtone. Imehnõ nohpo poko pyra sehtone. Ajoajohpe pyra sehtone. Atatapoipyra sehtone. Imehnõ zumoxike pyra roropa sehtone."

14 Kypenetatohkõ poko kuahtao xine iirypyryme exĩko sytatose. Naeroro kypenetatohkõ poko pyra sehtone. Yrome Kuesẽkõ Jezu Kyrixtu tyjamitunuru ekarõko kyya xine mana soutatu tõ esẽ pyrou ekarory samo typoetory tomo a. Naeroro, “Ajamitunuru tyriko yna kurohtaka orẽpyra yna ehtohme õmipona,” kahtoko Kyrixtu a.

"

14

1 Kure rokẽ ehtoko imehnõ Jezu poetory tõ maro. Jamihme pyra toto ahtao ro Jezu enetuputyry poko, eahmako toto amaro xine toto ehtohme. Oseosezuhpyra ehtoko toto maro, toto osenetupuhtoh poko."

2 Toitoine Jezu poetory emero otuhnõko. Yrome imehnõ mã jamihme hkopyra enetuputyryke tyya xine tõsẽ onõpyra, tonahsẽ rokẽ enahnõko mã toto."

3 Amarokõ emero otuhnõko matose. Naeroro, “Popyra mokyro, zuaro pyra rokẽ mana,” kara ehtoko imepỹ poko, tõsẽ onõpyra exikety poko. Morararo tonahsẽ rokẽ enahneme awahtao xine, “Popyra mokyro,” kara ehtoko imepỹ poko, emero otuhkety poko. Typoetoryme tyrise toto exiryke Ritonõpo a, “Popyra mokyro,” kara ehtoko ipoko xine."

4 Zae pyra sytatose imepỹ poetory ekaroryhtao popyra kyya xine. Ritonõpo omipona mokyro mana. Zae ahtao, Ritonõpo rokẽ, “Zae mase,” ãko eya mana. Yrome azahkuru ahtao, “Azahkuru mase,” ãko mana. Tyjamitunuru rĩko Kuesẽkõ mana ikurohtaka zae rokẽ ehtohme. Naeroro zae rokẽ exĩko mokyro mã rahkene.

"

5 Toitoine matose ynara ãko, “Sero ẽmepyry tyoro mana, tia sãtume mana,” ãko, atãkyematohme roropa. Yrome imehnõ mã ynara ãko, “Emero ẽmepyry oxisã ya,” ãko mana. Morohne poko osenetupuhtoko otupipyra oehtohkõme."

6 Toiro ẽmepyry menekaryhtao Jezu poetory a atãkyematohme, kure rokẽ Kuesẽkõ ritohme moro ẽmepyry menekãko mana. Morararo tonahsẽ enapyryhtao eya kure rokẽ Kuesẽkõ ritohme moro enahnõko mana. “Kure mase Ritonõpo, senohne onekarohpyryme mana, ynanapyryme,” karyke eya Ritonõpo a. Imepỹ mã tõsẽ onõpyra ahtao, kure Kuesẽkõ ekarõko roropa mana, “Kure mase,” karyke eya roropa Ritonõpo a."

7 Kypokoino xine rokẽ pyra isene sytatose, kypokoino xine rokẽ pyra orihnõko roropa sytatose."

8 Isene kuahtao xine, kure Kuesẽkõ ritohme kyya xine isene sytatose. Kuorikyrykohtao, kure Kuesẽkõ ritohme orihnõko sytatose. Naeroro Kuesẽkõ poetoryme sytatose orihpyra ro kuahtao xine. Kuorikyrykohtao ipoetoryme ro sytatose."

9 Kyrixtu kynorihne. Mame kynẽsemãne ropa toorihxĩpo orihpyra exiketõ esẽme ehtohme te, aorihtyã esẽme ehtohme roropa."

10 Amarokõ ke? Oty katoh, “Popyra mokyro,” ãko matou imepỹ poko? Oty katoh, “Moky xihpyry,” ãko roropa matou? Yrome kymarokõ emero Ritonõpo ẽpataka exĩko kuapiakatohkõme eya."

11 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme sero poko,

“Orihpỹme ase, ãko Kuesẽkõ mana.

Naeroro seropõkõ emero porehme tosekumuru po porohnõko mã toto jẽpataka.
‘Ritonõpo mase,’ ãko toh mã ya emero porehme,”tykase, tymerose."

12 Naeroro kymarokõ emero Ritonõpo ezuhnõko sytatose kuehtopõpyrykõ poko sero nono po.

"

13 Morara exiryke imehnõ Jezu poetory tõ onykerekeremara sehtone. Ynara rokẽ osenetupuhtoko, zae rokẽ sehtone imehnõ Jezu poetory tõ neneryme. Morara kuahtao xine, “Mokyro zae pyra mana,” kara imehnõ mana kypoko xine. Mãpyra zae pyra ehtoh poko kuahtao xine azahkuru exĩko roropa mã toto kuenerykõke."

14 Kuesẽkõ Jezu Kyrixtu poe ynara zuaro ase, tõsẽ onyry iirypyryme pyra mana, ahno naxikahpyry ẽpataka tyrise ahtao ro, joroko zohme tokarose ahtao ro imehnomo a ekamotohme ropa imeĩpo. Yrome iirypyryme enetuputyryhtao oya xine, morara ahtao iirypyryme oya xine mana."

15 Imepỹ Jezu poetory zae pyra ehtoh poko tyrise kyya xine ahtao tõsẽ onyryke kyya xine mokyro pyno nymyry pyra sytatose. Toto pyno Kyrixtu exiryke kynorihne toto pynanohtohme. Naeroro toto pyno sehtone roropa. Eya xine popyra moro tõsẽ onyryhtao kyya xine, onõpyra sehtone toto maro kuahtao xine."

16 Otarãme onyrirykõ kure oya xine repe, yrome imehnomo a otarãme popyra mana. Morara ahtao tomeseke ehtoko imehnõ onyporemãkapopyra oehtohkõme roropa."

17 Ynara exiryke, Kuesẽkõme Ritonõpo enetuputyryhtao kyya xine tõsẽ poko torẽtyke pyra sytatose, eukuru tõkehko poko roropa. Yrome kure ehtoh poko enetupuhnõko sytatose te, imehnõ pyno kuehtohkõ poko, tãkye kuehtohkõ poko Ritonõpo zuzenu poe, enara osenetupuhnõko sytatose Ritonõpo enetuputyryhtao kyya xine Kuesẽkõme."

18 Morarame Kyrixtu omipona kuahtao xine Ritonõpo zamaro sytatose exĩko, imehnomo a roropa kure sytatose exĩko.

"

19 Naeroro orẽpyra sehtone osepeme kuexirykõ poko imehnõ maro. Satakorehmatone orẽpyrahxo kuehtohkõme Kyrixtu enetuputyry poko kyya xine."

20 Ritonõpo nyrihpyry imepỹ kurohtao onyryhmara sehtone azahkuru kuexirykõ poko. Emero rokẽ onõpopyra ehtoko imehnomo a ise pyra toto ahtao. Emero tõsẽ kure kuohkõme repe, yrome ahno nyrihpyry zotỹpyryme toehse ahtao joroko zohme, moro onõpyra sehtone imehnõ iirypyryme riporyino."

21 Zae sytatose, imehnõ iirypyryme onyripyra kuahtao xine. Otarãme kyya xine tõsẽ onyry kure, jehnahpyry enyry roropa kure. Yrome imepỹ Jezu poetory a morohne onyry iirypyryme ahtao onõpyra sehtone ipunaka."

22 Emero rokẽ onyry kure oya xine ahtao moro poko epyrypara ehtoko. Moro poko osenetupuhtoko Ritonõpo neneryme rokene. Mame zae ehtoh waro awahtao xine zae rokẽ ehtoko. Zae ehtoh poko rokẽ awahtao xine, tãkye matose exĩko."

23 Yrome, “Nary,” karyhtao oya xine, “Otarãme senohne onyry ya popyra mana,” karyhtao oya xine, mame moro onyryhtao oya xine, popyra matose Ritonõpo a exĩko. Zae ehtoh tonetupuhse oya xine repe. Yrome zae ehtoh poko pyra mexiatose. Morara exiryke zae ehtoh enetuputyryhtao oya xine yrome tyorõ poko awahtao xine oorypyrykõ poko matose.

"

15

1 Orẽpyra kuahtao xine Jezu enetuputyry poko, imehnõ jamihme hkopyra exiketõ sakorehmatone, toetuarimarykõ poko poremãpyra toto ehtohme. Kypenetatohkõ poko rokẽ pyra sehtone."

2 Imehnõ Jezu poetory tõ sakorehmatone, orẽpyrahxo toto ehtohme Jezu enetuputyry poko, tãkye roropa toto ehtohme."

3 Morararo Kyrixtu kynexine. Typenetatoh poko pyra kynexine. Ynara tymerose Ritonõpo omiryme moro poko, “Okerekerematopõpyry sã opoihtonanomo a, ykerekeremãko mã toto ypoihtõko roropa mã toto,” tykase Jezu Tumy a."

4 Emero Ritonõpo omiry tymerose kuamorepatohkõme, kure kuexirykõ eraximatohme roropa kyya xine. Ritonõpo omiry omipona kuahtao xine atãkyemãko sytatose. Kuetuarimarykõ poko penekehpyra roropa sytatose. Kure kuehtohkõ oneraximakehpyra sytatose."

5 Ritonõpo poe poremãpyra sytatose kuetuarimarykohtao. Ritonõpo poe atãkyemãko sytatose. Naeroro ynara ãko ase Ritonõpo a opoko xine, “Romapõkõ akorehmako Papa, Omũkuru Jezu Kyrixtu sã toto ehtohme ipoenopyry ke eya xine. Morara ahtao oxisã osenetupuhnõko mã toto."

6 ‘Kure mase Ritonõpo, Kuesẽkõ Jezu Kyrixtu zũ kurã mase,’ ãko mã toto oximõme,” ãko ase Ritonõpo a.

"

7 Mame imehnõ Jezu poetory pyno ehtoko, opyno xine Kyrixtu ehtoh samo. Imehnõ Jezu poetory pyno awahtao xine, “Kure Ritonõpo mã rahkene, ipoetory tõ osepyno exiryke,” ãko mã toto oenerykõke."

8 Etatoko pahne, juteu tõ akorehmaneme toehse Kyrixtu, zae Ritonõpo ehtoh waro toto ehtohme. Aparão tõ zurutopõpyryae ro Ritonõpo a tooehse ynororo,"

9 juteutõkara akorehmatohme roropa, “Kure mase Ritonõpo,” katohme eya xine typynanopyrykõ poko eya. Ynara tymerose Ritonõpo omiryme,

“Morara exiryke, ‘Kure mase Ritonõpo,’ ãko ase juteutõkara netaryme.

Eremiãko ase kure oehtoh poko,”tykase."

10 Ynara tymerose roropa,

“Atãkyematoko juteutõkara, Ritonõpo nymenekatyã maro (juteu tõ maro),”tykase."

11 Ynara tymerose roropa Tawi a,

“Kure Kuesẽkõ tyritoko juteutõkara.

‘Orẽpyra mase Ritonõpo,’ kahtoko eya emero porehme,”tykase, tymerose."

12 Ynara roropa tymerose Izaja a,

“Jesi pary enurũko mana.

Orẽpyra exĩko mana, juteutõkara esẽme.

Mame mokyro enetuputyryke tyya xine tosẽkõme,

kure toexirykõ eraximãko mã toto,”tykase.

"

13 Ritonõpo poe kure kuehtohkõ eraximãko sytatose. Naeroro ynara ãko ase Ritonõpo a opoko xine, “Papa kapuaono, opoetory tõ ãkyemapoko, torẽtyke pyra tyriko toto oenetuputyryke eya xine. Mame Ouzenu jamitunuru ke orẽpyrahxo tyriko toto, kure toehtohkõ eraximary poko,” ãko ase opoko xine.

"

14 Wekyry tomo, ynara osenetupuhnõko ase opoko xine, kure ehtoh poko matose kokoro rokene. Tuarohxo roropa matose. Naeroro imehnõ amorepary waro matose."

15 Yrome sero pape meroryhtao ya, orẽpyra sã ourutorỹko ase wenikehpyra oehtohkõme ynekarohpyry poko. Orẽpyra ase, Ritonõpo a tymenekase jexiryke."

16 Jezu Kyrixtu poetoryme tymenekase ywy juteutõkara amorepatohme. Ritonõpo maro oturukety sã ase erohnõko, juteutõkara amorepary poko Jezu Kyrixtu enetupuhtohme eya xine. Juteutõkara Jezu enetuputyryhtao, Ritonõpo omipona exĩko mã toto. “Imehxo mase, yna esẽ mase,” ãko mã toto Ritonõpo a. Mame morara kary etaryke tyya tãkye Ritonõpo exĩko mana. Mame kure exĩko roropa mã toto Ritonõpo neneryme, aosenetupuhtohkõ tyrise exiryke Ritonõpo zuzenu a."

17 Jezu Kyrixtu maro jexiryke tãkye rokẽ ase jerohtoh poko, Ritonõpo nyrohmanohpotopõpyry poko ya."

18 Pake Kyrixtu poe juteutõkara amorepary poko exiase, enetupuhtohme toto a, Ritonõpo omipona toto ehtohme. Aomipona toehse mã toto jomiry etaryke tyya xine te, kure jehtopõpyry eneryke roropa tyya xine. Morara kary poko ihximyra ase."

19 Ritonõpo jamitunuru eneryke tyya xine te, kurãkõkara kurãkatopõpyry eneryke tyya xine roropa Ritonõpo omipona toehse mã toto, Ritonõpo zuzenu jamitunuru ymaro exiryke. Naeroro jytoryhtao Jerusarẽ poe Iriria pona ynara ase, “Kyrixtu enetuputyryhtao oya xine opynanohtorỹko Ritonõpo mana,” asene imeimehnõ netaryme pata tõ punero."

20 Moinoro omi kurã poko imehnõ amorepary se ase. Kyrixtu poko onetapitopyra exiketõ amorepary se ase toto patary poro, Kyrixtu waro pyra ro toexirykõke."

21 Ynara tymerose Ritonõpo omiryme moro poko,

“Zuruhnõ ipoko mã enẽko mã toto.

Onetapitohnõ mã enetupuhnõko mã toto,”tykase. Naeroro Kyrixtu onetapitopyra exiketõ zurũko ase ipoko.

"

22 Moinoro oenese xine jytory se exiase repe. Yrome tokurehse ywy, imehnõ Jezu onetapitopyra exiketõ amoreparyke ro ya omi kurã poko."

23 Yrome seromaroro jerohtoh taro tõtyhkase. Naeroro oenese xine jytory se ase."

24 Otarãme ytõko ase rahkene oenese xine. Expania pona jytoryhtao oenerykõ se ase. Morarame okynã pitiko amaro xine jahtao, otarãme jakorehmãko matose Expania pona jytotohme."

25 Yrome seromaroro Jerusarẽ pona ytõko ase aporo, Jezu poetory tõ Jerusarẽpõkõ akorehmase. Ynara exiryke,"

26 Jezu poetory tõ Masetonia po te, Kyrexia po roropa tytinerũkõ ekarory se toehse, pitiko rokẽ pyra, tymõkomokãkara akorehmatohme, Ritonõpo poetory tõ akorehmatohme Jerusarẽ po. Mokaro tinerũ arose ytõko ase Jerusarẽpõkomo a ekarotohme."

27 Mokaro Masetoniapõkõ juteutõkara, Kyrexiapõkõ roropa juteutõkara. Jezu tonetupuhse eya xine tamorepase toexirykõke Jerusarẽpõkomo a. Naeroro tytinerũkõ ekarory se mã toto juteu tomo a, etuarimaketomo a. Juteutõkara tỹkyryrykõ apiakary kure ya mana juteu tõ akorehmatohme atakorõme toexirykõke."

28 Morarame moro tineru tokarose ya ahtao eya xine, mokaro nekarohpyry tytororo ekarõko ase juteu tomo a, Jerusarẽpõkomo a. Morotoino ytõko ase oenese xine, Expania pona jytoryhtao."

29 Mame oya xine toytose jahtao, ourutorỹko ase itamurume Kyrixtu nyrityã kurã poko. Imehnõ motye kure jyrĩko ynororo. Moro poko ourutorỹko ase tãkye oehtohkõme.

"

30 Wekyry tomo, Kuesẽkõ Jezu Kyrixtu tonetupuhse roropa oya xine, imehnõ pyno matose roropa Ritonõpo zuzenu nae oexirykõke, ãmorepanekõme. Aomipona matose. Naeroro ajohpãme sã õtururukohtao Ritonõpo a yronymyryme oturutoko ypoko, orẽpyra jehtohme jerohtoh poko."

31 “Pauru ewomako Papa, onyhtomara Juteapõkõ ehtohme, onetapara õmipona pyra exiketõ ehtohme,” kahtoko Ritonõpo a. “Tãkye opoetory tõ tyriko Papa, Jerusarẽpõkomo. Pauru narohpyry apoiry poko tyya xine, tãkye tyriko toto Papa,” kahtoko Ritonõpo a."

32 Mame morararo õtururukohtao Ritonõpo a ypoko tãkye ase exĩko toeporehkase jahtao oya xine, jaropory se Ritonõpo ahtao. Mame kure oturũko sytatose oximaro toehse kuahtao xine."

33 Jakorõ tomo, Ritonõpo poe torẽtyke pyra sytatose. “Papa kapuaono, Romapõkõ pyno exiko. Ewomako toto,” ãko ase Ritonõpo a. Naeroro oewomatorỹko mana.

"

16

1 Kuoryxirykõ Pepe aropõko ase oya xine. Jezu poetoryme ynororo. Sẽkerea po Jezu poetory tõ akorehmaneme mana."

2 Naeroro kure mokyro tyritoko, oya xine toytose ahtao. Osa ekarotoko eya atapyĩkõ tao. Kuesẽkõ pokoino mokyro tyritoko kure. Toipe Ritonõpo poetoryme kuahtao xine imehnõ Jezu poetory rĩko sytatose kure. Tuhkãkõ takorehmase roropa eya. Ywy roropa takorehmase eya tytapyĩ tao. Naeroro takorehmane se ynororo ahtao akorehmatoko.

"

3 “Kure pãna matou?” kary se ase Pirixira a, Akira a roropa. Ymaro erohketõme toto exiryke Kyrixtu Jezu erohtoh poko."

4 Osepyno pyra toh kynexine. Orikyĩse toh kynexine ypynanohtohme. Naeroro, “Kure mase,” kary se ase eya xine. Ywy rokẽ kara, tuhkãkõ Jezu poetory tõ roropa juteutõkara, “Kure mase,” kary se ynanase toto a."

5 “Kure pãna matou?” kary se roropa ase Jezu poetory tomo a oximõme exiketomo a itapyĩkõ tao.

“Kure pãna mano, jepe Epeneto?” kary se ase Epeneto a. Mokyro osemazupu Kyrixtu enetupuhne moero Azia po."

6 “Kure pãna mano Maria?” kary se ase. Yronymyryme mokyro nerokuase ãkorehmarykõ poko."

7 “Kure pãna matou Ãtoroniku, Junia maro?” kary se ase. Juteu tõ mokaro ysamo. Ymaro ãpuruhpyry tao toh nexiase. Mokaro warohxo Peturu tõ mana. Jezu poetoryme toehse toto osemazuhme onenetupuhpyra ro jahtao.

"

8 “Kure pãna mã Ãpyriato? Opyno ase ipunaka Kuesẽkõ poetoryme oexiryke."

9 Kure pãna mã Upanu?” kary se ase. Yna maro erohketyme ynororo, Kyrixtu erohtoh poko. Extaki a roropa, “Kure pãna mã moero? Opyno ase. Jepeme mase,” kary se ase."

10 “Kure pãna mano Apere?” kary se ase. Kyrixtu onurumekara mokyro ehtopõpyry waro ase. Tuhke tyhtomase ynororo Kyrixtu enetuputyryke eya yrome poremãpyra ynororo. “Kure pãna matou?” kary se ase roropa Arixtopuru tomo a, itapyĩtaõkõ maro."

11 “Kure pãna mã Erotião?” kary se ase. Juteume mokyro ysamo. Mokaro a roropa Jezu poetory tõ Nasezu tapyĩtaõkomo a, “Kure pãna matou?” kary se ase roropa mokaro a.

"

12 “Kure pãna matou Tyrypena, Tyrypoza roropa?” kary se ase. Erohnõko mã toto Kuesẽkõ erohtoh poko. Jepe kurano a, Perexiti a, “Kure pãna mano?” kary se ase roropa, erohketyme nymyry exiryke Kuesẽkõ erohtoh poko."

13 “Kure pãna matou?” kary se ase Rupo tomo a, jẽ maro. Erohkety orẽpyra nase Kuesẽkõ erohtoh poko. Jẽ roropa Tumũkurume sã jyriase kure rokene."

14 “Kure pãna matou Axĩkyrito te, Perekõti te, Eremese te, Pataropa te, Eremasa te, emero Jezu poetory tõ amarokõ maro. Kure pãna matou?” kary se ase oya xine."

15 “Kure pãna matou?” kary se ase Piroroku tomo a Juria maro te, Nereu tomo a aoryxiry maro, Orĩpa a te, emero Ritonõpo poetory tõ roropa imaro xine.

"

16 Oseahmatoko atakorõmãkõ sã oexirykõke. “Kure pãna matou?” kary se oya xine Kyrixtu poetory tõ taro, emero porehme.

"

17 Wekyry tomo, ynara kary se ase oya xine. Tomeseke ehtoko tyorõ poko ãmorepanekõ poko. Ãmorepatopõpyrykõ tyorõmary se mã toto. Oseosezuhnõko mã toto oxiehno Jezu poetory ritohme. Jezu enetuputyry rumekapory se mã toto imehnomo a. Ãmorepatopõpyrykõ rumekapory se mã toto. Naeroro mokaro maro pyra ehtoko."

18 Morara kananõ mã Kuesẽkõ Kyrixtu erohtoh poko pyra mã toto. Typenetatoh poko rokẽ mã toto. Omi kurã ke sã imehnõ enekunohnõko mã toto. Tuaro pyra exiketõ pyryparyke roropa tyya xine toto enekunohnõko mã toto. Naeroro mokaro poko tomeseke ehtoko osenekunohpopyra oehtohkõme."

19 Omi kurã omipona oehtohkõ poko zuaro imehnõ mana emero. Naeroro tãkye ase opoko xine. Kure ehtoh poko zuaro oexirykõ se ase. Yrome iirypyryme ehtoh poko tuaro pyra oexirykõ se ase."

20 Ritonõpo poe torẽtyke pyra sytatose. Okynã pyra joroko tamuru amixihnõko mã Ritonõpo opupurukõ zopikoxi. Ijamitunuru enahkapõko mana ohtomazomopyra xine aehtohme.

Kuesẽkõ Jezu kure oritorỹko mana.

"

21 “Kure pãna matou?” kary se Timoteu tõ oya xine. Ymaro erohketyme ynororo. Morararo Ruxiu te, Jasão te, Soxipatoro, enara. “Kure pãna matou?” kary se mã toto oya xine. Juteu tõ mokaro ypanõkomo.

"

22 Ywy ase, Terexiu, sero pape merone. Ywy roropa, “Kure pãna matou?” kary se ase oya xine, Jezu poetory tomo.

"

23 Sero tapyi esẽ roropa Kaju, “Kure pãna matou?” kary se roropa mana. Itapyĩ tao Jezu poetory tõ mã oximõnõko. Eraxitu roropa. Sero pata tinerũ eraseme ynororo. “Kure pãna matou?” kary se ynororo oya xine. Kuatu roropa morara kary se roropa oya xine.

"

24 “Kure rokẽ Romapõkõ tyriko Papa,” ãko ase Kuesẽkõ Jezu Kyrixtu a.

"

25 “Kure mase Ritonõpo. Emero motye tuisamehxo mase,” sykatone. Ynororo rokẽ orẽpyra kyrirykõ waro mana, Jezu enetuputyry poko poremãpyra kuehtohkõme. Omi kurã poko imeimehnõ amorepase ytoytoase Jezu Kyrixtu poko. Pake Ritonõpo tõsenetupuhtopõpyry onekaropyra kynexine seropõkomo a."

26 Yrome seromaroro jarao tõsenetupuhtopõpyry tyripose Ritonõpo a. Urutõkõ nymerotyã ae tõsenetupuhtopõpyry poko emero patapõkõ tuarõtanohpõko Ritonõpo mana enetupuhtohme toto a, tõmipona roropa toto ehtohme.

"

27 Toiro Ritonõpo mana. Ynoro rokẽ tuaro mana emero porehme. Naeroro, “Kure mase Ritonõpo, emero motye imehxo mase,” kakehpyra sehtone eya, Jezu Kyrixtu tonehpose eya exiryke kyya xine. Enara."